Svečanu Večernju uoči blagdana sv. Krševana, zaštitnika Grada Zadra čijem je zagovoru povjeren blagoslov rada gradske uprave, a lik tog sveca nalazi se na zastavi Grada Zadra i njegovom grbu, u četvrtak 23. studenog u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Uz vjersku dimenziju kojom se povjeravamo zaštitnicima i osjećaj koji im iskazujemo, obvezuje nas i ono što su ta odanost i poštovanje zahvaljujući svecima stvorili u našoj povijesti, rekao je nadbiskup u homiliji. Na slavlju zaštitnika misao nas vodi u prošlost i svečevo vrijeme života, ali se i pitamo što nam taj svetac danas znači, rekao je mons. Puljić, razlažući u propovijedi poticaj da nas obvezuje bogata kulturna ostavština naših svetih zaštitnika.
„Svetim zadarskim zaštitnicima Šimunu, Stošiji, Zoilu i Krševanu dugujemo puno toga što danas imamo; bogatu kulturnu ostavštinu po kojoj nas i drugi prepoznaju i cijene. Uzmite iz Zadra ono što je zaslugom tih svetaca stvoreno, što bi u gradu ostalo“ upitao je nadbiskup. „U tri tisuće godina starom Zadru koji od 4. st. ima svog biskupa, povijest je zaslugom vrijednih i marnih ljudi osobito kršćanskog nadahnuća, tijekom sedamnaest stoljeća namrla bogatu umjetničku baštinu arhitekture, slikarstva, kiparstva i zlatarstva. Naša obveza i poslanje je ne samo baštinjeno blago prenijeti mlađim naraštajima, već im pomagati riječju i primjerom da usvoje i u životu provode vrednote koje su naši sveti zaštitnici zastupali: marljivost, pobožnost, pravednost, poštenje, zdravo rodoljublje i čovjekoljublje, vjernost Božjim zapovijedima upisanima u srcu i savjesti svakog ljudskog bića“ rekao je mons. Puljić.
Uz proslavu blagdana sv. Krševana, u Zadru se četvrtu godinu održava manifestacija Krševanovi dani kršćanske kulture koji započinju u studenom, mjesecu sv. Krševana, a održavanjem raznih vjerskih, znanstvenih i kulturnih događaja odvijaju se i tijekom prosinca, do blagdana sv. Stošije. U tom svjetlu nadbiskup je govorio o odnosu vjere i kulture, jer je to temelj kršćanske baštine te o čovjeku koji kulturu stvara, kao stvaratelju kulture. To je potkrijepio mislima sv. Ivana Pavla II.
„Na pitanje upućeno papi „kojom mjerom mjeriti čovjeka; jesu li fizičke sile, osjećaji, inteligencija mjerila koja ga određuju“, dok je papa 1979. g. bio u pohodu Poljskoj, on je odgovorio: ‘Čovjeka treba mjeriti središnjom mjerom svijesti i savjesti’. To ga razlikuje od ostalih stvorenja, po tome se manifestira kao osobito Božje stvorenje. Po tome se pokazuje kao slika Boga stvoritelja“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da se „opisom čovjeka promatranog kroz prizmu svijesti i savjesti, on distancira od svih ideologija koje svoja razmišljanja o čovjeku započinju od slika stvorenih putem socijalnih, povijesnih, kulturnih, materijalnih ili političkih uvjetovanosti“.
„Svijest i savjest bitne su komponente koje određuju čovjeka i njegova djela, među kojima je i kultura. Glavne dimenzije kulture su sloboda i cjelovitost. Nešto je kulturno djelo jer je stvoreno u slobodi i odražava cjelovitost“ rekao je mons. Puljić, podsjećajući na misao sv. Ivana Pavla II. da „autentična kultura slobode izvire iz dubina duha, iz bistrine uma i iz nesebične ljubavi te izvan slobode ne može biti ni kulture“.
Važna je i cjelovitost koja na čovjeka gleda u cjelini, ne parcijalno; nego u području duha i tije1a, njegovih misli, osjećaja i svega tipično ljudskoga, ali i božanskoga. „Jer čovjek je Božje stvorenje, dar i slika Boga stvoritelja. Jer u čovjeku ‘drijema izvanpovijesni element koji je izvorom njegove ljudskosti’, tvrdio je Ivan Pavao II“ podsjetio je nadbiskup, upozorivši da se, nažalost, zadnja tri stoljeća, čovjeku nije pristupalo niti ga se proučavalo cjelovito. Njegovu religioznu dimenziju opisivalo se ‘nezrelim stanjem duha’ ili ‘predznanstvenim mentalitetom’. U ateizmu religiju se proglasilo ‘opijumom naroda’ (Marx) ili ‘opsesivnom neurozom’ (Freud).
„To je dovelo do totalitarnih ideoloških i političkih sustava u kojima se čovjek utopio i ‘postao dijelom materije ili anonimnim građaninom ovozemaljskog grada’. A mi nismo anonimni građani. Nosimo ime i prezime. Naše ime je upisano u dlanove Božje ruke jer u nama drijema onozemaljska stvarnost. Mi nismo samo ovozemaljska stvorenja, nego odsjaj Boga stvoritelja“ naglasio je mons. Puljić.
Stoga je Ivan Pavao II. smatrao da je obrana religiozne dimenzije obrana slobode i savjesti, a religija matrica autentične kulture. Papa je rekao da je ‘povreda ljudske savjesti i otvorenosti transcendenciji najveći zločin kojim se može uprljati neki ideološki sustav’. „Zato je vjerovao, osobito nakon ideoloških promjena u Europi nakon pada Berlinskog zida za kojeg je govorio da je sramni spomenik kojeg su totalitarne ideologije postavile misleći ‘Mrtva je Europa, njena religiozna baština’, da će se ‘dogoditi obnova kulture kad se znanstvena misao i snaga vjere udruže u traženju istine koju je Bog objavio čovjeku’. U tom vidu je neumorno ponavljao nužnost i potrebu da se za preobrazbu čovjeka, znanosti i kulture udruže razum i vjera, znanost i etika“ istaknuo je mons. Puljić.
Nadbiskup je izrazio radost zbog odluke europskog parlamenta da 2018. godinu proglasi Europskom godinom kulturne baštine. „Nadati se kako će i Crkva u Europskoj godini kulturne baštine moći ponuditi svoje silno blago baštinjeno i stvarano stoljećima te pokazati put obnove kršćanske kulture koja se ima dogoditi tako da ‘razum iznova zagrli vjeru, a znanost krene u svoje pustolovine istraživanja pod ruku s etikom’. Ta prekrasna slika označava koji je to pravi put koji se može dogoditi u obnovi kulture i čovjeka. Razum u zagrljaju s vjerom i znanost pod ruku s etikom daje novu nadu i Lijepoj Našoj i Europi. Neka nas na putu preobrazbe čovjeka, znanosti i kulture pomaže naš dragi prijatelj sv. Ivan Pavao II. i naš višestoljetni zaštitnik sv. Krševan“ poručio je mons. Puljić.
U crkvi sv. Krševana iz 12. st. u središtu Zadra na poluotoku još uvijek se zadnjih godina ne slavi liturgija zbog sanacije i obnove crkve. Kad obnova završi, u tom sakralnom biseru srednjovjekovne arhitekture će se služiti liturgija, ali i organizirati kulturni događaji, koncerti, izložbe, tribine, predavanja, predstavljanja knjiga i ostalo što se događa u sklopu Krševanovih dana kršćanske kulture, rekao je nadbiskup.
U Svečanoj Večernjoj sudjelovao je i gradonačelnik Grada Zadra dr. Branko Dukić sa suradnicima. Nadbiskup je čestitao gradonačelniku i suradnicima Dan Grada. Među svećenicima suslaviteljima bili su i kanonici Stolnog kaptola sv. Stošije. Na početku Večernje nadbiskup je u prezbiterij donio relikvijar sv. Krševana i stavio ga pred oltar. Na kraju Večernje mons. Puljić njime je blagoslovio narod te su koncelebranti i puk počastili relikvijar sv. Krševana.
Ines Grbić
