OBILJEŽENA 19. GODIŠNJICA STRADANJA ŠKABRNJE

Na 19. godišnjicu masakra u Škabrnji u četvrtak 18. studenog, kad je na ulazu u to ravnokotarsko mjesto 1991. g. zvijerski ubijeno 44 ljudi: 31 civil, uglavnom starci i 13 pripadnika HV-a, Škabrnju su pohodila brojna izaslanstva i poštovatelji žrtve za domovinu iz cijele Hrvatske. U Škabrnji je u Domovinskom ratu ubijeno 55 civila i 25 vojnika, a šest Škabrnjana poginulo je nakon Domovinskog rata od zaostalih mina. Prvi put u Škabrnji na taj spomendan bili su i predsjednik države, Ivo Josipović i predsjednica Vlade, Jadranka Kosor. Samo je dr. Franjo Tuđman kao predsjednik države bio u Škabrnji 1996. g. U Škabrnji je 17. studenog održan Križni put od Marinovca do brda Ražovljeve glavice gdje je bio položaj neprijateljskih utvrda odakle su napadali cijele Kotare. Potom je u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji, koja je u agresiji bila sravnjena sa zemljom, održano cjelonoćno bdjenje. Škabrnjani su tu večer položili i 1700 crvenih lampiona uzduž glavne ulazne ulice Žrtve srbočetničke agresije u Ambaru do središta mjesta u daljini od 2 km. Navečer 18. studenog škabrnjska djeca ponovno su postavljala lampione na mjestu prethodno dogorjelih kako bi gorjeli cijelo vrijeme spomena na žrtve zločina. Misno slavlje u župnoj crkvi 18. studenog predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u zajedništvu s brojnim svećenicima. Puk je pristigao iz cijele nadbiskupije i Hrvatske. Državna i civilna izaslanstva nakon mise položila su svijeće i cvijeće te se poklonila pred žrtvom kod masovne grobnice. Na trgu dr. Franje Tuđmana održan je komemorativni skup gdje su govorili i predsjednik Josipović i premijerka Kosor. Potom se povorka tisuća pridošlih u mimohodu uputila prema groblju sv. Luke gdje je kod središnjeg križa generalni vikar zadarske nadbiskupije don Milivoj Bolobanić molio odrješenje za pokojne, poručivši da njihov život nije uzalud prohujao a žrtva za slobodu i domovinu pokazuje koje vrednote trebamo živjeti i u miru ujedinjeni u vjeri. „Naša stradanja, žrtve i boli donosimo na oltar gdje se prinosi žrtva Novog zavjeta. A sveta misa je najviši žrtveni dar zahvalnosti. Mjesec listopad i studeni 1991. g. ne možemo i ne smijemo zaboraviti. To su dani teških stradanja diljem Hrvatske. Svi smo u molitvi i trpljenju bili s Marijom i našim zaštitnicima koji su nam ulijevali svjetlost. Kako bi se izdržalo i obranilo grad do udara Oluje i sunca slobode.

Toga se  sjećamo s pijetetom i zahvalnošću“ rekao je mons. Puljić poručivši da ni u najtežem trenutku ne dopustimo da nas svlada očaj, nego da kroz oluju života prođemo s vjerom u Boga koji svoje ne zaboravlja. Čovjek često misli na Boga samo u opasnostima života. „To su oblici poganskog vjerovanja jer su rezultat straha. Kršćanstvo nije religija straha nego slobode i ljubavi, nade i povjerenja. Kršćanski Bog nije Bog straha ni Bog osvete. On je Bog dobrote, blagosti i ljubavi“ poručio je mons. Puljić dodavši da nas euharistija čuva ovdje i vodi prijeko, s onu stranu prostora i vremena. Crkva Božja je na uzburkanom moru povijesti, no Bog svojih ne ostavlja. Prati ih izbliza. Ljudima je bliži od njih samih. „Ne gubimo se na vjetrometini be­spuća nego krenimo njemu u susret! Tko ima snažnu vjeru, kadar je sve pobijediti: očaj i tugu, napasti zavođenja i grijeha. Jer zna da je Božja ruka uz njega. Bez te ruke tone a s njom nadvladava oluje života“ istaknuo je mons. Puljić. Tu je školu vjere prošao i Petar apostol, rekao je nadbiskup na dan koji je ujedno spomendan posvete bazilika sv. Petra i Pavla. Petar je od sumnjivca postao stijena na kojoj je Gospodin sagradio svoju Crkvu. „Na kraju nije dopustio da ga ikakav strah rastavi od Krista. Neustrašivo je podnio i mučeničku smrt na vatikanskom brežuljku gdje je sagrađena veličanstvena bazilika koje spomen 18. studenog obilježavamo. Petar je slika svih nas. Kad smo u nevolji, lako se pokolebamo. Dolaze i na nas različiti udarci života kao i oluja na apostole na Genezaretskom jeze­ru. Kao Petar na valovima našeg života, u vjeri znamo da je on tu, kraj nas; u našoj blizini. To nas tješi i daje nam snagu“ rekao je mons. Puljić poručivši Škabrnjnanima „Niste zaboravljeni i niste sami. Pokazuje to i dolazak brojnih iz cijele Hrvatske“. Nadbiskup je sve u Hrvatskoj potaknuo na odgovornost prema žrtvi života kojeg su drugi dali za našu slobodu.

Udruga ‘Žene u Domovinskom ratu’ postavila je uz zid župne crkve 86 crnih vreća, u koje se inače stavljaju mrtva tijela, simbol 86 ubijenih Škabrnjana. U takve su bili stavljeni posmrtni ostaci ubijenih Škabrnjana. Pokraj vreće je bila svijeća, a na njoj ime stradalog, godina rođenja i pogibije. Time poručuju da kao što svaka žrtva ima ime, i svaki zločinac ima ime. Škabrnjane boli da su u zatvorima hrvatski generali, a za zločin u Škabrnji još nitko nije odgovarao, osim u hijerarhiji beznačajne Zorane Banić čijih šest godina zatvora tumače kao 26 dana kazne za svaku od 86 škabrnjskih žrtvi. „Pobjeda branitelja je čista, donijela je slobodu i mir. Mir je najdragocjenije što možemo dati svojoj djeci. Duboko sam zahvalan za sve što ste dali u Domovinskom ratu. Ljudi su na najstrašniji način izgubili život, za najsvetiji cilj – slobodu domovine. Dugujemo zahvalnost svima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, osobito onima koji su dali svoje život i zdravlje. Ono što su branitelji ugradili u Hrvatsku tekovina je koju ćemo ponijeti i u Europsku uniju“ rekao je predsjednik Josipović na komemorativnom skupu, čestitavši Škabrnjanima što nisu dozvolili da se zatre hrvatsko ime. Predsjednik je rekao da je Škabrnja dvaput pobijedila: u ratu, kad je u Škabrnji potjeran neprijatelj i oslobođena zemlja a pobijedili su i drugi put jer žele mir. Poručio je da nije dovoljno što su neki za zločin u Škabrnji osuđeni u odsutnosti. Hrvatska ima pobjedničku, mirotvornu stranu i dužnost je svih u Hrvatskoj da zločin ne padne u zaborav, a ostvarena pobjeda je stup na kojem se treba graditi mirotvorstvo, istaknuo je Josipović. Predsjednica vlade Kosor je naglasila da su od Vukovara i Ovčare do Škabrnje 143 masovne grobnice, a još se traži 1 024 branitelja i civila. „Svatko tko je počinio zločine ima ime i prezime, mora stati pred lice pravde. Borit ćemo se za pravnu državu i osudu svih zločina. Neka nas sjećanje na žrtve Domovinskog rata ispuni dostojanstvom i dubokim ponosom. Neka nas okupi sve zajedno kako bismo obećali da ćemo biti bolji, pametniji i složniji“ rekla je Kosor. Josipović i Kosor posjetili su u obiteljskoj kući u Ambaru Evu Šegarić kojoj su u četničkom pokolju 1991. g. ubijeni sinovi Šime, Budo i Ivica te suprug Vice.

Misno slavlje pjevanjem je animirao zbor župa Mravinci i Kučine kod Solina pod vodstvom s. Dulceline Plavša koji su nakon mise u župnoj crkvi izveli i prigodne pjesme. Nakon koncerta u kripti župne crkve prikazan je film “Sjećanje na stradanja Škabrnje” koji pokazuje snimke neprijatelja kako napada Škabrnju i zadarsko područje te snimke pripadnika Samostalnog škabrnjskog bataljuna kako su izvlačili stradale suborce i ušli u mjesto nakon pokolja. Filmom iz udruge ‘Žene u Domovinskom ratu’ poručuju da se ne može ignorirati memorija hrvatskog naroda.

Ines Grbić