Prva likovna kolonija ‘Zmajević’ završena je u svom trodnevnom održavanju u nedjelju 28. svibnja u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru. To je dosad još na takav način nikad održani duhovno – likovni susret trideset vrhunskih umjetnika iz Hrvatske i BiH koji su održali koloniju u sjemeništu i njegovoj baštini darovali sedamdeset radova koje su slikali u dvorištu i dvorani sjemeništa. Voditelj kolonije bio je akademski umjetnik Mate Ljubčić, prof. likovne umjetnosti u Klasičnoj gimnaziji Ivan Pavao II. Zadar. Ideja za takvim jedinstvenim događajem inicijativa je prof. Ljubičića koja se javila u razgovoru s rektorom sjemeništa don Antom Dražinom, u želji da se unutrašnjost vrijedne zgrade ispuni umjetničkim radovima prepoznatljivih akademskih potpisa.
„Svrha kolonije primarno je slavljenje Boga kroz umjetničko stvaranje, zatim promoviranje svećeničkog poziva i svećeništva uopće. Događa se u sjemeništu i na taj način sjemenište se otvara svijetu. Treća razina je i uljepšati unutrašnjost sjemeništa, da se podigne na veću razinu. Svi su ti radovi na čast i ukras kući, ali i svima koji budu dolazili u sjemenište“ rekao je rektor don Ante, u zahvalnosti Bogu i umjetnicima na darovanom pohodu i stvaranju, s ciljem da se sve čini na Božju slavu, ali i promiču svećeništvo i duhovna zvanja. Umjetnicima je prepušteno na osobnu volju odabir motiva, a svi su duhovne, crkvene i prirodne tematike.
Sudionike je prvog dana održavanja kolonije u petak 26. svibnja pozdravio i na sudjelovanju zahvalio i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Podsjetio je na velikog papu, sv. Ivana Pavla II., „zaljubljenika umjetnosti koji je i sam bio umjetnik, pjesnik, glumac; imao je poseban osjećaj za svijet umjetnika“ rekao je nadbiskup, istaknuvši papinu misao iz njegovog Pisma umjetnicima da „nitko bolje od umjetnika ne može osjetiti titraj Božjeg stvaralaštva kad pogleda na djelo svojih ruku“.
„To je neopisivo riječima, ali se može doživjeti, osjetiti. Blago vama koji ste u tom svijetu i osjećate titraje. Božja knjiga s križem nadahnjuje našu zemaljsku knjigu. Mi, razapeti između neba i zemlje, nekad smo pod pritiskom zemaljskoga, ne vidimo iznad sebe. Umjetnici su ljudi koji imaju osjećaj za iznad, doživljavaju i to pretvaraju u djelo. Čuli su u svojoj duši, u mašti su bili otvoreni prema gornjoj, nebeskoj knjizi i harmoniji. Pod utjecjem nebeskoga, pustili su da to nađe odraza u njihovoj duši i djelu“ rekao je mons. Puljić, dodavši da su slike, note, kipovi veličanstvena djela, plod nadahnuća u datom trenutku. Poželio je umjetnicima da im vrijeme kolonije bude prigoda da što više osjete titraje koji dolaze, potiču ih, nadahnjuju i pretvaraju se u djelo.
Sudionici kolonije su Ana Marija Botteri Peruzović, Hrvoje Marko Peruzović, Karin Grenc, Boris Šitum i Sanja Taraš Praničević (Split), Anto Mamuša i Zdenko Jurišić (Novi Travnik), Ilija Kegelj, Dario Pehar i Nikolina Gvozden (Mostar), Ante Brkić (Čapljina), Antonio Džolan (Bugojno), Mišo Baričević i Josip Škerlj (Dubrovnik), Mirjana Barbarić i Ivona Stojić (Međugorje), Anđelko Mikulić (Široki Brijeg).
Iz Zadra su sudjelovali Mate Ljubičić, Antun Boris Švaljek, Dragan Jelavić, Silvijana Dražović, Ines Jurin, Barbara Ivković, Ane Denona Kaćunić, Mateo Kaćunić, Dino Surać, Tomislav Košta, Boris Žuža, Karolina Čulina i Miljana Ćavar Radić. Josip Botteri Dini nije mogao doći jer radi mozaik u crkvi u Sesvetama, ali je poslao svoju sliku da uljepša prostore sjemeništaraca.
Prof. Ljubičić je istaknuo da su se svi umjetnici rado i sa zadovoljstvom odazvali. Sjemenište im je osiguralo boravak u svojoj zgradi i obroke, platilo put i kupilo materijal za slikanje, a zauzvrat su dobili višestruko darovanu vrijednost vrhunskih umjetničkih radova. Ana Marija B. Peruzović je rekla: „Sjemeništarci su bili divni prema nama, nadahnuli su nas da radimo sa srcem i dušom, pjevali su nam jednu večer. Pitaju nas što treba, prava su duša.
Sjemenište je prostor u kojem osjećate puninu duše svih koji su tu došli svojom voljom, izborom, poslanjem i pozivom od Boga. Tako se i mi osjećamo pozvani doći, biti s njima nakratko kao dio nekog nebeskog svijeta. Tu se skupa s njima osjećate bliže nebu. Imaju čiste duše, vesele, pune ljubavi pa to i nas zaokupi. Odišu zajedničkom vjerom“.
Botteri Peruzović je naslikala nebesku kraljicu, Gospu, koja je i zaštitnica sjemeništa. „Gospa je zaštitnica, da bude blizu svima koji joj se žele moliti u sjemeništu. Neka im bude bliska u svakom njihovom trenutku sumnje, patnje, udaljenosti od doma i od vlastitih majki. Neka im Marija bude utjeha“ rekla je Peruzović pohvalivši tu ideju. Pokazalo se da je malo potrebno, a sjemenište je puno dobilo zauzvrat: „Samo je potrebna dobra volja, materijal, a mi guštamo i počašćeni smo“.
Uz poziv kolege Ljubičića, umjetniku Anti Mamuši sjemenište je bio dodatni poticaj za sudjelovanje. „Obogatio sam se duhovno radeći i družeći se s kolegama. Evocirali smo uspomene, mnogi napreduju u radu. Bilo je predivno. Obično dođem s pripremom koji ću motiv raditi.
Motiv je uvijek Isus Krist, samo je bitno koji prizor iz Kristovog života. Kad sam došao, razmislio sam, meditirao i osjetio taj poziv da slikam Krista. Kao da mi Krist kaže, ‘Pa slikaj, što čekaš’. Naslikao sam tri lika Krista: u Getsemaniju, koji umire i uskrisava. To je priča o Kristu kroz njegove portrete. Uvijek ostaje puno toga raditi, kad je Krist u pitanju“ rekao je umjetnik Mamuša.
Mate Ljubičić se sjetio prošlogodišnjeg razgovora s rektorom Dražinom, kad ga je ravnatelj sjemeništa zamolio bi li Ljubičićeve reprodukcije radova sakralnog karaktera stavili u sjemenište. Ljubičić je rekao da u tu povijesno značajnu zgradu treba staviti djela poznatih akademskih umjetnika, a ne reprodukcije. „Rekao sam da je najbolje pozvati umjetnike, da naslikaju originalne slike koje će krasiti te prostore.
Nadbiskup je blagoslovio ideju, pozvao sam dugogodišnje prijatelje s kojima se dugo viđam po kolonijama, s nekima sam išao u školu i na akademiju. Svi su se odazvali, još kad su čuli da je Zadar, i prije su mi govorili ‘Zovi nas u Zadar’“ kaže Ljubičić. On je naslikao nadbiskupa Zmajevića sa sjemenišnom zgradom, a druga slika je motiv uskrsnuća. Isus je iznad križa, križ je pobijeđen, Isus ga je nadvladao, a svjedoci su u molitvi i nadi vlastitog uskrsnuća. Ljubičasta boja je radi pobijeđenog križa, da Isus bude osvjetljen, da svjetlo nadvlada patnju i pobijedi.
Zadovoljstvo je izrazila i Karolina Čulina iz Pridrage. Mate ih je motivirao da i oni slično organiziraju u zadarskom zaleđu gdje je lijepa priroda. Atmosfera u sjemeništu podiže i motivira na stvaranje, kaže Karolina. Njen je stil apstraktna ornamentika, naslikala je ženski sanjarski lik, jači kolorit.
Cijela obitelj Čulina slika, suprug Zvonko i kćeri koje su rođene u Njemačkoj i tamo su imale prvu izložbu. Još u vrtiću su primijetili njihov talent, bilo je i medijski popraćeno. Kćer Lucija (16) imala je već tridesetak izložbi, grupne i samostalne, u knjižnici u Benkovcu i Kninu. Tipičan Lucijin motiv su cvjetovi.
Miljana Ćavar Radić živi u Karinu, a rodom je iz Hercegovine. U nadrealnom stilu naslikala je prizor majke, djeteta i križa; predstavlja sv. Stošiju koja je bila zaštitnica djece. Mučena je zbog križa i vjere u Boga pa je prikazala križ u plamenu. „Ovakve kolonije su odlične. Uvijek je dobro da se vide stare kolege i upoznaju novi. Pozitivna atmosfera ponese cijeli kolektiv. Treba njegovati kulturu, povezati se s prirodom, ljudi su se otuđili od prirode, otišli u betone i na asfalt. Treba se vratiti prirodi. Dosta Zadrana nije bilo kod nas u zaleđu, a to je trideset kilometara od Zadra. Šteta“ kaže Miljana istaknuvši da bi koloniju bilo moguće organizirati i u franjevačkom samostanu u Karinu.
Silvijana Dražović smatra da Zadru nedostaje održavanje kolonija, osim kad ih organizira škola za djecu s poteškoćama u razvoju i Dom za odgoj djece. „Kad sam ušla u sjemenište i vidjela koliko je metraža zidova, a nema slika. Svi sjemeništarci su zadovoljni, radosni pa je pogotovo gušt raditi“ kaže Slivijana. Na dva platna naslikala je dva križa, u vedrom tonu.
Antun Boris Švaljek sjemeništu je ostavio sliku aviona Alitalije koja prikazuje prelet pape u zrakoplovu preko Hrvatske, a druga slika je simbolika dijeljenja u kršćanstvu, motiv dviju ptica koje dijele crva. Švaljekove teme su hrvatska povijest, Crkva i ljepota prirode. Bio je na stotinama kolonija od Vukovara do Splita.
Sudionik kolonije bio je i Švaljekov student Dino Surać iz Murvice, koji je 2014. g. magistrirao u klasi prof. Antuna B. Švaljeka na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Surać je naslikao motive Dolazak Hrvata i crkvu sv. Donata. Predaje likovnu kulturu u školama u Pagu, Starigradu i Pristegu. Unutrašnjost zadarskog simbola crkve sv. Donata naslikao je i Zadranin Dragan Jelavić, a slikala je i njegova kćer. Koloniju smatra odličnom idejom uz poruku da ih treba održavati te da dobrodošle i potrebne svim umjetnicima.
Anđelko Mikulić sa Širokog Brijega školski je kolega Mate Ljubičića. „Nisam mogao ne odazvati se. Ovdje je krasno. To je i prilika za odmor, a sjemeništu na korist. Naslikao sam Isusovu posljednju večeru s apostolima i lik sv. Franje, što nam osobito treba. Sačuvati okolinu, sv. Franjo je molio za prirodu, a ljudi sve više bježe od prirode“ kaže Mikulić.
Ante Brkić iz BiH kaže: „Zadar je jedan od najljepših gradova na našoj obali, bila mi je čast doći. Družimo se u divnoj atmosferi, u ambijentu koji je za umjetnika. U prostoru koji nam nudi bogatstvo sadržaja, finu atmosferu, da stvaramo zajednički na jednom mjestu“. Naslikao je motiv uskrsnuća i lik Krista na križu.
Brkić je izradio i brončani kip bl. Ivana Merza za susret s papom Ivanom Pavlom II. na Merčevoj beatifikaciji u Banja Luci 2003. g. Nekoliko brončanih primjera bl. Merza otišlo je i u Rim, Zagreb, Sarajevo, Osijek. „Papa me dotaknuo drhtavom rukom, dao krunicu i blagoslov. To mi je jedan od najljepših trenutaka u životu“ rekao je Brkić.
Sudionici kolonije imali su prigodu i za razgledavanje povijesnih znamenitosti. U nedjelju 28. svibnja sudjelovali su na misnom slavlju u katedrali sv. Stošije a u sjemeništu je održana izložba sedamdeset umjetničkih radova nastalih na koloniji.
Ines Grbić
