Uskrsno bdijenje i putovanje kroz četiri noći spasenja
1. Započeli smo večerašnju liturgiju bdijenja pod vedrim nebom čime se daje do znanja kako je ovo nebeski, svemirski događaj, nadpovijesna milosna stvarnost koju nam je Krist po svome križu, muci, smrti i uskrsnuću objavio. Istina, sinoćnja liturgija velikoga Petka kao i današnji subotnji dan izgledali su turobno i bez perspektive. Njegovi učenici, naime, u strahu od Židova zaključani su u dvorani Posljednje večere gdje se jadaju, dvoume, ne shvaćaju i zdvajaju. A Židovi s druge strane osiguravaju grob sa stražom kako ne bi slučajno netko od njegovih došao i ukrao ga, pa onda kazao da je uskrsnuo. Kakva besmislica: vidjeli su kako umire u bolovima, proboli su mu srce kako bi se uvjerili da je doista preminuo. A sada pečate grob i postavljaju stražu da ga tko ne bi ukrao.
No, uz ovu ljudsku, tužnu i potresnu strane koju posebice Veliki Petak sa sobom donosi, u ovoj noći uskrsnoga bdijenju osjećamo neku nadu i otkrivamo koliko je ova sveta noć spasenja bila znakovita i važna u kršćanskoj tradiciji. Zbog toga je Kongregacija za kult i bogoslužje izdala odredbe i preporuke kako sveto Trodnevlje što svečanije slaviti. Tamo gdje u župama ima više zajednica, bilo posvećenog života ili pak društava laika, određuje se neka se svi okupe katedralnu ili župnu crkvu (Praestat ut parvae communitates.., 1988., nr. 43). Što je to tako važno da Kongregacija smatra važnim da vjernici budu zajedno? Što se to zbilo one svete noći koju ovom liturgijom bdijenja spominjemo i slavimo? Noć uskrsnoga bdijenja opjevana je kao događaj oslobođenja kad je Bog oslobodio izabrani narod iz egipatskoga ropstva i doveo u zemlju obećanja i slobode. Time je zapravo pokazao kako je On Gospodar povijesti.
2. Prikladna pomoć u pripravi za to bdijenje jesu i sjećanja na važne i odlučujuće Božje zahvate u njihovoj povijesti. Na to sjećanje podsjeća i dijalog koji se vodi na samom početku pashalne ceremonije. Tada, naime, obično sin postavlja pitanje, a otac odgovara što znači ova svečana večera i na što nas ona upućuje. Nakon kratke kateheze i očevoga tumačenja slijedi nazdravljanje četiri puta kao spomen na četiri čudesne noći kada je u tami vremena i srca zasjala svjetlost i došlo spasenje odozgora. Prva je noć bila ona kad je Bog „stvarao svijet koji je do tada bio pust i prazan i tama ležala nad bezdanom. A onda reče Bog: Neka bude svjetlo. Tako Bog rastavi svjetlost od tame. Svjetlost nazva dan, a tamu noć (Post 1, 3-5). Tako nastade prva noć.
Druga je noć bila ona kad je Abraham bio u poodmakloj dobi, a njegov sin Izak prešao tridesetu. I kao što je jednom Jahve zatražio od Abrahama neka napusti svoju zemlju i krene u nepoznato, a kao nagradu dobit će brojno potomstvo, sada traži od njega neka sina žrtvuje na gori Moriji. Tom Božjom odredbom Abraham je upao u najtamniju noć svoga života. Ali, prevladao je šutnju i te noći svjetlom vjere i potpunoga predanja Onomu koji ga je izveo iz Haarana i postavio ocem svoga naroda. Treća je noć bila noć oslobađanja iz egipatskog ropstva, pa je ova noć prozvana noći spasenja. U prva tri večerašnja čitanja slušali smo odlomke svetih tekstova koji nam govori o tim noćima, kao pripravu za ovu četvrtu Pashalnu noć koju je Gospodin davno predodredio kako bi sve otkupio i sve spasio.
3. Svjesna te činjenice Crkva u veličanstvenom hvalospjevu uskrsne noći svake godine pjeva: “Nek uskliknu službenici Božji; neka jekne trublja spasenja; nek se raduje zemlja tolikim obasjana bljeskom”. Po njemu, koji je kamen temeljac građevine Crkve, najavljen je i ostvaren Dan Milosti Boga našega. On je Emanuel, Spasitelj, Otkupitelj. On je došao polomiti lance grešnog ropstva i donijeti utjehu ranjenom svijetu. Otac nebeski ga je poslao blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjima oslobođenje, vratiti vid slijepima, na slobo-du pustiti potlačene, liječiti srca slomljena, i proglasiti godinu milosti Gospodnje (Lk 4, 18 -19).
Svima vama koji ste u ovo korizmeno vrijeme osjetili blagodati molitve i sakramentalnog života, i koji ste aktivno i pobožno sudjelovali u obredima svetog Trodnevlja, želim blagoslovljene uskrsne blagdane s evanđeoskim pozdravom: Uskrsnuo je Gospodin doista, aleluja!
† Želimir Puljić, nadbiskup
Katedrala, 14. 04. 2017.