Blagdan sv. Josipa svečano je proslavljen u istoimenoj župi na Plovaniji u Zadru gdje je u župnoj crkvi sv. Josipa koncelebrirano misno slavlje u subotu 18. ožujka predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Kreposti sv. Josipa u homilijama bl. Alojzija Stepinca bila je tema propovijedi, s obzirom da se, rekao je mons. Puljić, „Stepinca ponovno sumnjiči, osporava, napada i ogovara. Ali i proučava temeljitije njegove pothvate, zauzimanja i nastupe, kako bi zasjala veličina istine o njemu“. Nadbiskup je podsjetio na Stepinčeve zapise iz zatvora, tekstove Stepinčevih homilija prema Litanijama Sv. Josipa, objavljene u Zagrebu 1953. g., ali bez autorovog imena, jer režim nije dopuštao spominjati Stepinca, osim u protucrkvenoj promidžbi. „Iako je bio lišen slobode, nije prestao biti povezan sa svojim pukom. Svjestan biskupske službe da objavi ljudima plan koji Bog ima s njima, on je poput apostola Pavla iz uzništva poticao svećenike neka se ne plaše, već se molitvom i riječju evanđelja bore protiv društvenih zala“ rekao je mons. Puljić, tumačeći što Stepinac piše o sv. Josipu u odnosu na obitelj i Crkvu koja je velika obitelj. Premda je zaziv ‘Glavaru Svete obitelji’ u sredini litanija, a ‘Pokrovitelju svete Crkve’ na kraju, Stepinac to smatra važnim temama i te njegove propovijedi odskaču od drugih tema po duljini sadržaja. Papa Pio IX. 1870. g. proglasio je sv. Josipa zaštitnikom Katoličke Crkve. Stepinac kaže da sv. Josip istom ljubavlju kojom je štitio svetu obitelj, štiti danas i svoju Crkvu. „Crkva kao zajednica onih koji vjeruju u Krista, biva velikom obitelji o kojoj brižni Josip skrbi i štiti je. Onda su i odnosi u nazaretskoj obitelji postali uzor članovima Crkve, u poslušnosti onima koji nas u ime Krista vode (papa, biskupi, svećenici), pomaganju i poštivanju, strpljivosti u progonima i kušnjama“ piše Stepinac i ohrabruje da se u teškim prilikama moli zagovor sv. Josipa. „On je obranio Isusa pred Herodom, pa će s istom ljubavlju braniti svoju Crkvu pred Herodovim nasljednicima, progoniteljima u ovom ili onom obliku“ podsjetio je na Stepinčeve riječi mons. Puljić.
Zazivom Josipa kao glavara Svete obitelji, želi se potaknuti vjernike da ozbiljno shvaćaju i žive bračni i obiteljski život. Sreći Josipa i Marije, najsvetijeg braka na zemlji, prethodio je njihov sveti i kreposni život. U tomu je temelj Božjeg blagoslova, rekao je Stepinac, ističući da je blagoslovljeni brak izvor blagoslova za supružnike, ali i za okruženje i cijelo društvo. „Zbog toga, zaključuje bl. Alojzije, pitanje braka nije privatna stvar dvoje zaručnika. Radi se o dobrobiti cijelog društva, pa potiče roditelje, svećenike, odgojitelje i zauzete vjernike laike neka čine sve da mladi čestito žive. Potrošačko-hedonistički mentalitet ubire plodove varanja, rastava, preljuba i nepoštivanja života. Ako je ‘obitelj temeljna stanica društva, onda o njoj ovisi vrijednost i snaga države, Crkve i naroda’, zaključuje bl. Alojzije. Kad obitelj rastaču grijesi onda se to prenosi i na cijeli narod“ rekao je nadbiskup Puljić.
Stavljajući pred muževe lik sv. Josipa, bl. Alojzije kaže da „obiteljsko ognjište može postati raj na zemlji ako je na čelu obitelji muž kojeg rese kreposti sv. Josipa“. Kreposti pravednosti, čistoće, mudrosti, jakosti, vjernosti, strpljivosti, skromnosti i radišnosti kao zazivi u litanijama sv. Josipa, ne dobiva se rađanjem, nego osobnim trudom i zalaganjem, rekao je mons. Puljić. Bl. Alojzije kaže da je sv. Josip bio među najrazboritijim stvorenjima na zemlji. Tu krepost Stepinac prepoznaje u Josipovim odlukama koje je donio na tri različita mjesta i u drugačijim okolnostima. Prvi put kad je saznao da je Marija trudna. Da je ne bi javno osramotio, donosi odluku da je potajno otpusti. Drugi put je odlučio poći na popis pučanstva u udaljeno mjesto Betlehem kako bi se ispunilo proroštvo: ‘Ti, Betleheme, nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim’. Treća važna i razborita odluka bila je bijeg u Egipat. „Da u tim važnim trenucima za život Marije i malog Isusa nije tako postupio, pitanje kako bi se odvijala povijest spasenja. Zbog toga smo ispunjeni zahvalnošću prema sv. Josipu što je razborito razmišljao i mudro odnosio odluke koje su donijele bogate plodove“ rekao je mons. Puljić.
Hrabrost i jakost pomažu čovjeku da na putu za dobrim ne malakše ni kad dođu velike životne drame i teškoće. Pripisuje ih se sv. Josipu „zato što je njegov život bio isprepleten brojnim poteškoćama, a nikad se nije tužio, prigovarao, pokazivao nestrpljivost i razdražljivost. To je znak da je sv. Josip bio izvanredno jaka i hrabra duša, pa kao takav Bogu osobito drag i mio“ riječi su bl. Alojzija koji kaže da je sv. Josipa resila i strpljivost, a ona pomaže čovjeku podnositi zlo, kako bi nastavio dobrim putem iz ljubavi prema Bogu. „Sv. Josip je glavar Nazaretske obitelji i pokrovitelj svete Crkve. Neka nam bude poticaj kako bismo bili dobri radnici i vrijedni Božji suradnici, te poput njega kadri u snu i na javi osluškivati poticaje odozgor. Otvorimo se Božjim nadahmućima u svetom korizmenom vremenu. Preporučujmo moćnoj zaštiti sv. Josipa sebe, zajednicu, narod i domovinu. Njegov zagovor neka učvrsti našu vjeru i oplemeni naše odnose, savjesnost u radu i mir u srcima“ zaključio je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić