SVETKOVINA MARIJE BOGORODICE I SVJETSKI DAN MIRA – PROPOVIJED MONS. Ž. PULJIĆA U ZADARSKOJ KATEDRALI

Nenasilje – stil rada i djelovanja za mir u svijetu

1. Uz svetkovinu Mariji Bogorodice, za koju mi Hrvati velimo da je „Početak boljega svijeta“, već posla stoljeća liturgija danas spominje i Međunarodni dan mira. Naime, od 1968. kada je blaženi Pavao VI. uveo prvi puta „Svjetski dan mira“, pa do 2017. ovaj je dan se. Evo, obilježava 50 puta. Pavao VI. ga je slavio 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta, a papi Benedikt XVI. osam puta. Papa Franjo ga obilježava četvrti put. Teme koje su četvorica papa obrađivali veo ma su raznolike. Spomenimo samo nekoliko da se vidi široki spektar ideja na koje su nas pape poticali i pozivali: Promaknuće ljudskih prava put je k miru; Odgajati za mir putem pomirenja; Želiš li mir čini pravdu; Želiš li mir brani život; Mir zavisi i od tebe; Istina je snaga mira; Mir je Božji dar; Razvoj je novo ime mira; Iz obitelji se rađa mir čovječanstva; Ako želiš mir, pomozi siromasima; Nema mira bez ljubavi i oprosta; U poštivanju ljudskih prava tajna je pravog mira.. Vjerska sloboda, put koji vodi k miru. Odgajati mlade za pravdu i mir. Blago mirotvorcima. Papa Franjo kako rekoh već je tri puta obilježio ovaj dan s temama: Bratstvo – osnova i put k miru; Nikad više ropstva, braćo; Od ravnodušnosti do milosrđa.

Ove godine je uputio narodima i šefovima država i vlada, te vjerskim vođama i osobama odgovornim za različite sektore civilnog društva, poruku o „nenasilju kao stilu i strategiji mirovne politike“. I poželio neka nenasilje postane „stil naših odluka, odnosa i aktivnosti“. Jer, nasilje na različite načine izaziva golemo trpljenje kojega smo veoma svjesni:Rratovi, terorizam, kriminalitet i oružani napadi, zlostavljanje migranata i trgovina ljudima, kao i uništavanje okoliša. Papa zaključuje kako odmazda i spirala smrtonosnih sukoba koristi samo onim „malobrojnim gospodarima rata“. Nasilje nije lijek, jer uzvraćati nasiljem na nasilje vodi do prisilnih migracija i golemih patnji. A uz to ogromni resursi preusmjeravaju se u vojne svrhe, pa se mladima, obiteljima, starijima i bolesnima kao i većini stanovnika našega svijeta uskraćuje ono što im svakodnevno treba. A to onda vodi do fizičke i duhovne smrti mnogih.

2. Iako je živio u okruženju u kojem je vladalo nasilje, Isus je naučavao i propovijedao Božju bezuvjetnu ljubav, koja prihvaća i oprašta, A svoje je apostole učio neka ljube i neprijatelje svoje (Mt 5, 44), a kad ih netko udari po jednom obrazu neka okrenu i drugi (Mt 5, 39). Zaustavio je tužitelje one žene koju su htjeli kamenovati jer je bila uhvaćena u preljubu, a Petru koji je izvadio mač naredio neka ga zadjene u korice (Mt 26, 52). Time je pokazao put nenasilja kojim je hodio do samoga kraja, sve do križa, kojim je uspostavio mir i razorio neprijateljstvo (Ef 2, 14-16). Stoga, želimo li biti istinski Isusovi učenici, moramo prigrliti njegovo učenje o nenasilju. A ono za kršćane „nije puko taktičko ponašanje, nego način postojanja, stav vjere u Božju ljubav i njegovu moć po kojoj se ne boji uhvatati u koštac sa zlom oboružan jedino ljubavlju i istinom. A ljubav prema neprijatelju srž je „kršćanske revolucije“ veli papa Benedikt. U tom duhu evanđeoska zapovijed ljubiti neprijatelje (Lk 6, 27) s pravom se smatra „magna chartom“ kršćanskog nenasilja. Ono ne znači „predati se pred zlom, nego na zlo odgovoriti dobrom (Rim 12, 17-21). Samo tako kidaju se okovi nepravde“.

Kao primjer osoba koje su to shvatile i provodile Papa spominje Majku Tereziju koju je u rujnu prošle godine proglasio svetom. I pohvalio njezinu spremnost u „obrani ljudskog života, onog nerođenog i onog napuštenog i odbačenog“. Jer, „priginjala se nad ostavljenima pokraj ceste i otkrivala u njima dostojanstvo koje im je Bog dao“. Naveo je i impresivne rezultate Mahatme Gandhija u oslobođenju Indije, te Martina Luthera Kinga u borbi protiv rasne diskriminacije koji nikada neće pasti u zaborav. Kao i brojne kršćanske su zajednice koje su ustrajnom molitvom i hrabrim djelovanjem pospješile pad Berlinskog zida i urušavvanje komunizma u Europi. Osobitu zaslugu u tomu dao je sveti Ivan Pavao II. koji je pisao „neka ljudi nauče boriti se za pravdu bez nasilja, kako u unutarnjim razmiricama, tako i u onim međunarodnim sukobima“. Jubilej milosrđa bio je poziv svakome da pogledamo u dubinu svog srca i dopustimo Božjem milosrđu da u nj uđe. Politika nenasilja mora započeti unutar četiri zida vlastitog doma, a zatim se proširiti na cijelu ljudsku obitelj.

3. Isus nam nudi „priručnik strategije mirotvorstva riječima s Gore blaženstava. A portret osoba koje bi se moglo opisati kao blažene on opisuje kao „krotke, milosrdne mirotvorce koji gladuju i žeđaju za pravednošću“. To je ujedno program i izazov svim političkim i vjerskim vođa, voditeljima međunarodnih institucija i medijskih kuća: Izgrađivati društvo, zajednicu ili poduzeće kao mirotvorci i pokazati milosrđe ne nanoseći štetu ljudima i okolišu. Početak građanske godine posvećen je Mariji Bogorodici. Jer, ona je rodila Spasitelja svijeta koji nosi ključeve povijesti. Njegova su vremena i vjekovi. A nju, majku Božju, naš je pobožni hodočasnik na Trškom Vrhu opisao kao „početak boljega svijeta“, mundi melioris origo. Sveti Ivan Damašćanski u zanosnom govoru veli kako je „ona najveća novost pod suncem“, „čudo nad čudesima“. Zbog toga joj sveti biskup Anzelmo kliče: „Djevice slavna i blagoslovljena, tvojim je blagoslovom sve blagoslovljeno.. Nebo, zvijezde, zemlja, rijeke, dani i noći. Sve se, Gospođo, raduje jer je po tebi obnovljeno i obdareno neizrecivom milinom.. Ženo, puna i prepuna milosti, tvojim blagoslovom blagoslovljena je sva priroda“.

Zahvalni smo Mariji Bogorodici što se po malom Isusu dogodio Božji dar nama ljudima, vremenima i narodima. A on osobno „radi nas i našeg spasenja“ sišao s nebesa o čemu nam ovih dana pripovijedaju evanđelisti . No, Isus nije došao samo zato da se o njemu čita i pripovijeda, već da se iznova u nama rodi i sve nas preporodi. On i ove godine želi priključiti se našem zajedništvu. Poput tihog lahora on hoda ulicama naših gradova i sela. Zove nas, kuca na vrata i traži. Nosi darove blagoslova i mira. Primimo ga, ugostimo i zamolimo neka se malo zadrži kako bi čuo naš molitveni vapaj i osjetio da je on doista mir i čežnja duše naše.

Želim Vam sretne božićne blagdane i mirom Božjim blagoslovljene dane Nove 2017. godine u kojoj neka nas sve Novorođeni obdari svojim darovima radosti, blagoslova i mira! Završavam onim blagoslovom kako je Mojsije propisao da se govori: Neka vas blagoslovi Gospodin i neka vas čuva. Neka pogled svoj Gospodin svrati na vas, licem svojim vas obasja i milostiv neka vam bude! Amen.

† Želimir Puljić, nadbiskup

Katedrala, Nova godina 2017.