SVETKOVINA VELIKE GOSPE U SVETIŠTU GOSPE MASLINSKE

Na svetkovinu Uznesenja BDM u nedjelju 15. kolovoza u istoimenoj župi u drevnom svetištu Gospe Maslinske na Belafuži u Zadru večernje koncelebrirano misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. O osobnosti Marije govorio je tragom navještaja iz Knjige Otkrivenja o Ženi odjevenoj suncem, koje vrednote živi suočena s ognjenim zmajem koji želi proždrijeti njeno dijete. Mariju je opisao atributima ženstvene nježnosti, blagosti, ljepote i dobrote, odanosti, radosne spremnosti i odlučnosti. Opasnost je sedmeroglavoj zvijeri, jezovitom Zmaju koji posjeduje sve osim ljubavi. „Na ženi nema sile ni zastrašujuće moći. Okrunjena zvijezdama, stojeći na mjesecu, spremna je roditi. I dok žena mirno i radosno želi ispuniti volju Božju i darovati novi život, Zmaj ne prestaje urlati, zavoditi i prijetiti. S posebnom željom proždrijeti dijete čim se rodi. To je potresni scenarij koji čovjeka plaši i nameće neizbježno pitanje: Što činiti u toj situaciji i kako se ponašati?“ rekao je mons. Puljić dodavši da ulomak iz Otkrivenja i odgovara na to pitanje: ‘Žena pobježe u pustinju gdje joj Bog pripravi sklonište’. „Bog nas, kad se nađemo u stisci, muci i problemima, čeka u pustinji, u tišini i šutnji. On govori kad čovjek zašuti, kad se povuče iz svagdanje buke i galame. No, ni u takvim trenucima napasnik ne miruje. Kad ne uspije strahom i prijetnjom, onda nudi i zavodi. Sjetimo se Isusovih kušnja i napasnikovih ponuda upravo u pustinji. Istom metodom pristupa i čovjeku današnjice. Govori mu, razuvjerava ga i šapuće: nije istina ono što u pismima piše; nemoj slušati i vjerovati ono što Crkva naučava. Ona je natražna institucija koja ne prihvaća znanstveni napredak i moderni život. Koliko je samo žena podleglo i bilo zavedeno glasom Napasnika koji ih je uvjeravao: Budeš li rodila to dijete, rodit ćeš jednog siromaha više; obitelj bi se mogla raspasti od neimaštine, pa ćeš dolaskom novog člana uništiti sebe i dijete. Blago ženi koja u takvim trenucima napastovanja nađe vremena poći u pustinju kako bi Bog progovorio njenom majčinskom srcu“ poručio je mons. Puljić dodavši da su u pustinji Jahvin glas čuli i Mojsije i Ilija. I Isus je u pustinji i šutnji nadvladao Napasnika. „To je poruka i nama. I nama valja u trenucima tjeskobe, napasti i životnih teškoća poći u pustinju kako bismo u tišini duše mogli čuti Boga koji nas čeka i govori: ‘Ustani i pođi; ja te šaljem. Ne boj se, ja sam s tobom!’“. Nadbiskup je istaknuo da nam Isus na euharistiji poručuje: „Čovječe, kad začuješ zavodnički šapat ili urlike zmaja, nemoj se preplašiti i vikati. Pođi u pustinju, u tišinu Božjeg doma gdje te Bog čeka kako bi progovorio tvojoj duši. Otvori svoje uši i oči da bi čuo i osjetio kome te Bog upućuje i šalje kako bi zajedno nosili teret života, zajedno podnosili svagdanje kušnje te zajedno služenjem slavili Boga. Samo kad smo zajedno mi smo zajednica, Crkva, dom i hram Božji kojeg ni vrata Pakla ne mogu nadvladati. A čovjek kad vjeruje, nije nikad sâm. U tome je snaga Crkve, kao zajednice Kristovih učenika“ poručio je nadbiskup istaknuvši da se zmaj ničeg se toliko ne boji, koliko udružene braće i sestara u vjeri koji zajedno mole, jedinstvene Crkve u kojoj je Krist nazočan: „Tamo gdje je Krist nazočan zmaj ne može slaviti; njemu mjesta nema“ rekao je mons. Puljić.

Strah čovjeka pred ‘moćnim’ zmajem je razumljiv te je nadbiskup rekao da je ta opaka neman pokazala rušilačke namjere i u 20. st. po zloglasnim ideologijama nacizma, fažizma i komunizma. U zahvalnosti Gospi što smo toliko puta osjetili njenu blizinu i zaštitu, mons. Puljić je istaknuo da su se Marijinom pomoću dogodila čudesa neshvatljiva ljudskom logikom. „Kako rastumačiti čudo slobodne i neovisne države koju nije htjela ni Europa, ni Amerika, ni Ujedinjeni narodi? Kako rastumačiti čudo obrane naših ognjišta usprkos užasnog razaranja i strategije spaljene zemlje? Premda su stotine tisuća ljudi bili prognani, nitko nije umro od gladi ili ostao bez krova nad glavom. Dogodilo se čudo solidarnosti naših ljudi, posebice iz inozemstva. Stizali su brodovi s hranom i drugim potrebnim stvarima za ugroženo pučanstvo. To nikako ne možemo zaboraviti“ rekao je nadbiskup preporučivši Gospinoj zaštiti sve koji su pomogli i zahvalivši svima koji su stavili svoje potencijale na uslugu potrebnima. „Sve povijesne krize, kušnje, Zmajeve prijetnje i zastrašivanja uspjeli smo prebroditi jer smo prebirali zrnca krunice. Molili smo i hodočastili u Gospina svetišta. Nosili i častili njezine medalje, slike i škapulare, njoj u čast činili zavjete, zidali crkve i oltare. I po tomu bili prepoznatljivi ovdje i diljem Europe i svijeta“ poručio je nadbiskup istaknuvši da je Marijino uznesenje na nebo potvrda vjernicima da se ne trebaju bojati zmajevih zastrašivanja. U mnogim povijesnim situacijama smo osjetili Marijinu pomoć, kao kod turskih osvajanja u 15. i 16. st.: obrana Boke Kotorske, Korčule, Grobničkog polja, Senja, Perasta, Šibenika, Sinja, Petrovaradina. Marija je pomagala narodu i u vrijeme kuge, kolere, raznih bolesti, u vrijeme gladi, potresa, oluje i brodoloma. „Ona uvijek vrši ulogu pomoćnice kršćana, jer je stoljećima bila utočište, utjeha, pomoć i obrana. Stoga čovjek, kad se nađe u bilo kakvim nevoljama, rado odlazi u pustinju, u sabranost i šutnju Gospinih svetišta. Tamo je, slušajući pozorno Božja nadahnuća, kadar s Marijom pjevati: Veliča duša moja Gospodina!“ rekao je nadbiskup Puljić istaknuvši da je Marija duša i srce Crkve. Ona moli s Crkvom i za potrebe Crkve. Moli svjetlo apostolskim nasljednicima, snagu onima koji trpe, postojanost onima koji u vjeri kolebaju, hrabrost i ustrajnost svećenicima. „S Gospom je povezana naša prošlost i sadašnjost. Molimo je da rasprši zablude i poganska načela koja nas zapljuskuju. Nju, koja je osjetila opasnost apokaliptičke nemani, molimo neka nam pomogne dostojno živjeti pradjedovski zavjet vjernosti Katoličkoj Crkvi. Neka učini da se sveti znakovi i simboli s molitvom usele u naše domove“ poručio je nadbiskup Puljić. Predvodio je i svečano jutarnje misno slavlje s procesijom s Gospinim kipom u Škabrnji, župi posvećenoj Mariji na nebo uznesenoj.

Ines Grbić