Knjigu ‘Putokazi sreće – Blaženstva i svjedočanstva vjernika’, djelo 26 autora i 77 suradnika, predstavili su u srijedu 19. listopada u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru dr. don Elvis Ražov, pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, tekst prof. Elvire Katić pročitao je prof. Damir Sikirić, Ružica Anušić, dipl. katehistica i suradnica Kursilja i prof. dr. Ivan Vajić, glavni urednik knjige. Blaženstva kao početak i središte Isusova Govora na gori naziva se srcem evanđelja ili evanđeljem u evanđelju. Imaju programatski karakter za Crkvu i osnovni su zakon njenog djelovanja, rekao je dr. Ražov, dodavši da može zbuniti paradoksalnost kako je blažen ili sretan onaj koji to baš i nema razloga biti (siromah, ožalošćen, gladan, žedan). Širi kontekst otkriva da su oni blaženi jer su takvi baštinici Kraljevstva Božjeg.
„Isus ne veliča siromaštvo, žalost, glad niti ih ističe kao ideal, nego pokazuje svoju naklonost, preferencijalnu ljubav za siromahe, gladne, žedne koji između sebe i Boga ne stavljaju bogatstvo, moć, ugled. Za njih je sve relativno prema Bogu i njegovu spasenju te su spremni odreći se svega što bi stalo na put ostvarenju Kraljevstva Božjeg u njihovom životu“ istaknuo je dr. Ražov, dodavši da ih treba razumjeti kao veće od zakona i zapovijedi jer oslobađaju najvrjednije i najplemenitije u čovjeku za spasenje svijeta. Trebaju postati princip djelovanja svakog vjernika. Dr. Ražov je protumačio svako blaženstvo. Siromah duhom shvaća svoju nedostatnost i stoji pred Bogom kao goloruki prosjak, otvoren Bogu i svjestan da je sve što ima Božji dar. Božjim siromasima Bog je jedini oslonac.
„Prvim blaženstvom Isus želi da čovjek bude slobodan od svega za Boga jer bogatstvo se može pretvoriti u idolopoklonstvo koje vodi u propast. Jedino slobodni i potpuno otvoreni za Boga primaju Kraljevstvo Božje kao najveći dar“ rekao je dr. Ražov. Žalost se u Bibliji odnosi prvenstveno na tri stanja kojima se kidaju osobne veze i odnosi: smrt, grijeh i bolest. Isus je žalostan zbog Jeruzalema i njegove nevjere, nasmrt žalostan i potresene duše pred onim što se ima zbiti. Učenici se žaloste kad im je uzet Zaručnik, a grešnici trebaju tugovati zbog grijeha. Krotkost je stav potpunog pouzdanja u Boga obilježen strpljivošću i poniznošću. „Krotak čovjek je smiren, mirotvoran, oprečan nasilnomu, podnosi proturječnost, oslobođen je agresivnosti i izbjegava svađe. Ne pruža nasilni otpor zlima, nego ih svladava dobrotom i ljubaznošću; zlo pobjeđuje tihom ustrajnošću koja odaje veću snagu od nasilnog otpora i bijesa“ rekao je dr. Ražov.
Glede milosrdnih, dr. Ražov je rekao da vjernik ne smije djelovati nagonski, temeljem prolaznih osjećaja, nego iz svoje pripadnosti Ocu koji je ljubav i milosrđe. Govoreći o mirotvorcima, izlagač je rekao da je Krist žrtva za mir. „Iz toga slijedi da proces pomirenja mora započeti žrtva, a ne počinitelj. Tako mučitelj biva ponukan na pokajanje zbog svojih zlodjela i na ponovnu izgradnju ljudskosti. Kajanje mogu pokrenuti oni koji su počinili nasilje, ali pomirenje i opraštanje mora doći od strane onih koji su nasilje pretrpjeli. To je učinio Sin Božji na križu donoseći mir opraštanjem s križa svojim mučiteljima“, rekao je dr. Ražov.
Glede progona zbog pravednosti, naglasio je da se vrijedno na svijetu postiže kroz muku i trpljenje. „Uzak je put koji vodi u spasenje i posut je trnjem. Krist je Pravednik koji trpi zbog svoje poslušnosti prema Ocu i zbog izvršavanja njegove volje. Isto obećava i učenicima, da će zbog pravednosti biti progonjeni, ali i povezani s Bogom kao jedinim osloncem u životu. Pravednik će od vjere živjeti. Trpljenje progonstva ima ulogu svjedočanstva prema progoniteljima i poganima jer se učenikova vjerodostojnost dokazuje dosljednošću u vrijeme kušnje“ rekao je dr. Ražov, poželjevši da se čitajući tu knjigu osjeti predokus blaženstava na zemlji, a u eshatonu punina spasenja.
Katić je autorica jednog priloga u knjizi a svojim svjedočanstvom poručuje da unatoč posrtajima nikad neće posumnjati u Božju ljubav. Istaknula je da će svijest o tome da živimo isključivo od primanja pokidati našu okovanost, a srce će klicati ‘Blago meni’. „Blaženstva su blago. Vjernici su se hrabro ogolili pred čitateljima kako su bez obzira na okolnosti u kojima su se našli mogli klicati Blago meni. Živjeli u zahvalnosti i kad je bilo najteže. Svakom čovjeku je potreban putokaz, a to su blaženstva“ poručila je Katić. Rekavši da su blaženstva Evanđelje u malom, a ono znači Radosna vijest, upitala je zračimo li tom radošću, Isusovim mirom koji nas poučava i kroz blaženstva. Istaknula je da su blaženstva u knjizi teolozi objasnili teološki jednostavno i pitko, njihovi su prilozi u prvom dijelu knjige. U drugom dijelu je osam svjedočanstva vjernika laika, a u trećem dijelu su meditacije svećenika i laika, osobna svjedočenja, kako se oni susreću s Božjom Riječju. Kroz njihovu zahvalu vidi se koje su plodove Duha Svetoga dobili, rekla je Katić, smatrajući knjigu cjeloživotnim priručnikom. U četvrtom dijelu knjige je sadržaj Plodovi Duha Svetoga, slijede dodaci i slike za meditativni doživljaj.
Anušić, suradnica u knjizi, posvjedočila je kako je jednom bila u novačnoj potrebi za mnoge izdatke, razmišljanju što dobiva zauzvrat za svoja požrtvovna davanja drugome. Na računu je imala osamdeset, u novčaniku dvadeset kuna, a do plaće još tjedan dana. Osjećala je zarobljenost materijalnim brigama, ovozemnim, nestalo je radosti, a kao vjeroučiteljica djeci i ljudima treba svjedočiti Radosnu vijest. U takvom stanju susrela je beskućnika i dala mu tih 20 kn, shvativši da sve što treba, ima kad ima Boga za Oca. Ima vlast dati sve što ima, jer će joj Bog dati sve što joj treba. Upitavši se ima li hrabrosti ovisiti samo o Bogu, shvatila je da je njoj taj čovjek učinio djelo milosrđa, a ne ona njemu; oslobodio je briga koje to i nisu u odnosu na njegovu situaciju.
„Beskućnik može dati Kraljevstvo Božje meni situiranoj i zaposlenoj. Ja sam njemu dala 20 kn, to je ništa. A ja sam od njega dobila Kraljevstvo Božje, hranu od koje i danas živim. U tom me susretu Bog podsjetio što znači biti siromašan duhom, da sam siromašna kao i najsiromašniji čovjek, da sam sve što imam dobila na služenje. Gospodin mi je pokazao što je bitno u toj sitnici koju sam učinila s povjerenjem“ rekla je Anušić, istaknuvši kako blaženstva čovjeku omogućuju da sebe i svijet gleda drugim očima, da se uspne na brdo svog srca i sve gleda iz Isusove perspektive.
„Knjiga nudi svjedočenje da se se može živjeti po blaženstvima, da čine čovjeka sretnim i slobodnim u najvećem stupnju koji možemo zamisliti. Knjiga mi je omogućila iskusiti zanos s kojim ih je Isus proglašavao, čuti Isusov glas, iskusiti njegovu blizinu. Ako su Božje zapovijedi ograda koja čuva čovjekovu sreću, onda su Isusova blaženstva opis sreće u kraljevstvu Božjem. To je kako na nebu tako i na zemlji. Pa kome se to ne bi sviđalo“ istaknula je Anušić, dodavši da je, dok razmatra blaženstva, Bog suobličava svom Sinu. „Krist nudi blaženstva kao stil života djece slične Bogu. Upravo ta sličnost s Bogom meni je izazov: Što mogu kao dijete Božje? Mogu dolazi od riječi moć. Imam li moć živjeti blaženstva, odakle mi ta moć? Napast je i laž da se to ne može, kako bismo odustali ni ne pokušavajući. Bi li Krist u svojoj ljubavi nudio nešto neostvarivo? Isus u blaženstvima nudi puno više od naših očekivanja kako možemo ljudskim umom dovinuti“ poručila je Anušić, istaknuvši da se Bog u darežljivosti ne da nadmašiti.
„Darovao je čovjeku svoju moć. Od Duha nam je svoga dao. Duh Sveti garantira, jamči da to mogu. On je Duh posinjenja da živim slobodno bez straha. Zato možemo živjeti blaženstva“ rekla je Anušić, smatrajući da je ta knjiga poput udžbenika, priručnik za Isusove učenike, kao navigacija povezana sa satelitom, Evanđeljem. „Prateći putokaze nećemo lutati, trošiti vrijeme na ono što nije kruh i što ne siti. Blago tj. sreća je povjerovati da bez Isusa ne možemo učiniti ništa. Ali sve mogu u onom koji me jača. Sreća je povjerovati da neću biti izgubljena ako ne idem širokim putem kojim svi idu, da neću biti ugrožena ako slijedim siguran Put, jedinu Istinu i kad dopustim da ne živim više ja nego da Krist živi u meni“ zaključila je Anušić.
Recenzent knjige je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, a u njoj su prilozi istaknutih hrvatskih teologa, kao i kardinala Josipa Bozanića i dr. fra Bonaventure Dude. Blaženstva su bila tema razmatranja u pripremi proslave četrdeset godina Kursilja u Hrvatskoj prije dvije godine. Mali tečaj kršćanstva prošlo je 18 000 polaznika. Prihod od prodaje knjige u izdanju Glasa Koncila i Kršćanske sadašnjosti ide za potrebe Kursilja i zakladu Biskup Josip Lang za stare i nemoćne. Događaj je obogatio i glazbeni nastup sjemeništaraca Zmajevića.
Ines Grbić
