Zadarski nadbiskup Želimir Puljić kao predsjednik HBK pozvan je sudjelovati u emisiji ‘Aktualni sat’ Hrvatskog radija, Radio postaje Zadar u srijedu 19. listopada, kad je odgovarao na neka aktualna društvena pitanja. Upitan o početku rada nove Vlade RH, mons. Puljić je izrazio radost zbog obećavajuće stabilnosti koja je svim građanima Hrvatske važna i potrebna. „Prošli saziv hrvatske vlade bio je označen trzavicama, napetostima i nesigurnostima. Svaki čovjek Crkve i društva po prirodi osjeća potrebu sigurnosti i stabilnosti. To želim novoj vladi. Želim da hrvatska vlada odgovori zahtjevima koje društvo očekuje. Stabilnost i sigurnost preduvjet su svemu drugome“ rekao je nadbiskup Puljić. Na pitanje o mišljenju u svezi bivšeg ministra kulture dr. Zlatka Hasanbegovića, nadbiskup je rekao: „Činjenica je da je Hasanbegović nekim svojim stavovima pokrenuo neke stvari, ali isto tako izazvao i mnoge nedoumice i određene nelagode u društvu. Pretpostavljam da je premijer Andrej Plenković prosudio, da je osjetio potrebu da ne stvara nepotrebne nesporazume, napetosti. Iako, govoreći o nekim stavovima i izjavama dosadašnjeg ministra kulture Hasanbegovića, osjetio sam da je dobro potkovan u povijesti, da je dobro informiran o određenim nesporazumima koji su u Ministarstvu kulture vladali. Činilo se kao da neke stvari i on želi pomoći raščistiti. U tom pogledu ne vidim da je nešto loše učinio da ga se na taj način kažnjava, nego pretpostavljam da je premijer Plenković, kao dobar poznavatelj prilika u društvu, u ovom trenutku osjetio potrebu naći nekoga ‘koncilijantnijega’“.
Mons. Puljić je upitan i o radu Mješovitog povjerenstva hrvatskih i srpskih stručnjaka u svezi proglašenja bl. Alojzija Stepinca svecem, „odlučuje li Katoličkoj Crkvi netko drugi da blaženik bude svecem?“. „Dijelim određenu tjeskobu koja se pojavila kod običnih ljudi. Jer mi smo zapravo već prije dvije godine bili u iščekivanju tog procesa, završetka tog čina. Sam kardinal Angelo Amato koji je na čelu Zbora za proglašenje svetih, na misi u crkvi sv. Jeronima u Rimu na Stepinčevo je bio objavio, ‘Gotovo je, čekamo sad da papa potpiše dekret’. Pismo patrijarha Irineja koje je uputio papi Franji nikad nismo imali u rukama. Pokušavam razumjeti logiku pape Franje i uživjeti se u njegovu misao. Tim činom Katolička Crkva ne dovodi u pitanje svetost kardinala Stepinca. Ali budući da SPC ima određene zamjerke i poteškoće, papa je odlučio formirati mješovitu komisiju sa stručnjacima s jedne i druge strane, da kroz razgovore pokušaju objasniti određena pitanja. Kod nas je shvaćeno kao da Srpska Crkva dirigira proglašenje svetaca. To nije istina. Ovdje je samo odgoda. I samim činom što je papa odredio da komisija sa svojim radom ima završiti za godinu dana, to je potvrda toga što govorimo. Nama nije svejedno da moramo čekati, jer stvar je bila gotova. Ali ta komisija se ne miješa u proces kanonizacije. SPC se miješa u smislu problema koje imaju. Da bi ih mogli shvatiti, stručnjaci komisije s katoličke strane dužni su objasniti poteškoće koje imaju. I to je tako uređeno. Sad u Zagrebu ovih dana raspravljali su o vremenu od imenovanja Stepinca do početka stvaranja NDH. Ako imaju neke poteškoće, za taj period neka postave pitanja. Onda će biti vrijeme NDH, pa poslije NDH, u različitim fazama će razgovarati o toj tematici“ rekao je mons. Puljić i naveo da se sljedeći susreti Mješovitog povjerenstva održavaju u Novom Sadu, Požegi, Podgorici i zaključno u Vatikanu u srpnju 2017. g., kad završava rad komisije.
O temi pobačaja nadbiskup je rekao da život nije naše vlasništvo, ni majčino, život je dar Božji. „Kad razmišljam o tome da netko odluči to malo čedo uništiti, pitam se otkud hrabrost i mogućnost takvo što učiniti. Volio bih da se ljudima pomogne da shvate, da uđu u to otajstvo, koliko mogu shvatiti. Ako čovjek shvati to otajstvo, uđe u to što je život, neovisno o tome vjeruje li ili ne, vjerujem da neće biti potaknut time da nekome uskrati njegovo pravo. Jer sami začetak života je pravo na život. Ma koja bi majka tako nešto htjela napraviti, ali nađe se u situaciji, a zakon pogoduje. Mislim da je postojeći zakon o pobačaju u RH u neskladu s našim Ustavom. Ustav garantira pravo na život. Tu treba uskladiti. Ja bih išao na dvije razine, prosvjetljenje ljudi, dostatna informacija o tome kad život počinje, objektivna, znanstvena i onda, tko ima pravo to učiniti? Ako dođe do toga, mora biti odgovoran onaj koji uništava (život). Razvijati osjećaj pred životom. Učiniti da ljudi shvate da je život svet i da nitko nema pravo oduzimati život“ rekao je mons. Puljić.
O temi iseljavanja iz Hrvatske nadbiskup Puljić je rekao: „Muči nas situacija odlaska naših ljudi. Tu najviše mogu pomoći ljudi koji su u inozemstvu. Radi se loša reklama, mediji stalno reklamiraju te odlaske. To je žalosna vijest. Volio bih da naši ljud koji su vani kažu svome, ‘Ne dolazi ovamo. Nije ovdje raj’. To neće reći. Srami se. Puno je situacija u kojima ljudi neće reći iskreno da se i nije baš usrećio što je otišao“.
Mons. Puljić je upitan i o odnosu prema žrtvama iz hrvatske prošlosti, o čemu se govorilo na zadnjem zasjedanju Sabora HBK. „Povod je bio iskapanje u Sloveniji iz Hude jame i drugih grobišta. To je strašno. Mi još ne znamo pravu istinu. Mi još licitiramo s brojevima, a sigurno je da nije ispod 150 000 bleiburških žrtava. To je strašno. I pogotovo je strašno kad se društvo ideološki podijeli pa kaže, ‘Oni koji su stradali u Bleiburgu ili u Hudoj jami, za nešto su krivi’. Kao da su manje žrtve nego Jasenovac. Mi smo u demokraciji, slobodna smo država. I treba zauzeti zdravi stav, prema jednima i prema drugima, prema svim žrtvama. Sve su žrtve jednako vrijedne, sve treba cijeniti i treba doći do istine. Treba početi detaljno istraživati, doći do prave istine. Jedino nas istina može osloboditi“ rekao je mons. Puljić smatrajući jako neodgovornim uvećanje broja jasenovačkih žrtava za koje istraživači kažu da nisu moguće u broju više stotina tisuća, kako se zna reći. „Kad već spominjemo dr. Hasanbegovića, on s pravom i izvrsno kaže, sadašnja hrvatska država nije utemeljena na prošlim (državama), nego na Domovinskom ratu. Tu su sadašnji temelji. Gradeći na ovoj sadašnjosti, možemo analizirati prošlost, možemo osuditi sve što nije valjalo, pohvaliti što je bilo dobro. To bi bio zdravi stav. A ne tražiti po neistinama i na nekim ideologijama temeljiti našu budućnost“ upozorio je mons. Puljić.
Upitan je i za komentar dvoje novih blaženika, među mučenicima komunizma u Albaniji, fra Serafina Kodića Glasnovića iz Janjeva i don Antona Muzića iz Letnice. Mons. Puljić će na poziv predsjednika Albanske BK početkom studenog sudjelovati na slavlju beatifikacije 38 mučenika iz Albanije u Skadru. „Svaki novi blaženik je bogatstvo za mjesto gdje je mučen i pogotovo za nas kad je naše krvi. Sv. Ivan Pavao II. je promotor i razlog zašto je proglašeno toliko blaženika i svetaca u zadnjih dvadeset godina. Ivan Pavao II. je imao ideju i to je činio da iz povijesti svakog naroda izvuče što više, ono najljepše i najkvalitetnije, a to su sveti i blaženici. Taj papa ostaje zapisan kao veliki papa koji je za našu povijest jako važan“ istaknuo je nadbiskup Puljić.
I. G.