„Teologija sv. Vinka vrlo je jednostavna, a govor neposredan i jasan: služiti znači kraljevati. Ljubav je u tome beskrajno domišljata i ustrajna“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi svečanog misnog slavlja koje je na blagdan sv. Vinka Paulskog u utorak 27. rujna predvodio u kapeli samostana sv. Vinka sestara milosrdnica u Zadru. Četrdeset redovnica milosrdnica u Zadarskoj nadbiskupiji su među najbrojnijim redovničkim zajednicama u mjesnoj Crkvi. Sestre djeluju u Nadbiskupskom domu i Svećeničkom domu ‘Zmajević’ u Zadru, u samostanu sv. Frane te župama na Voštarnici i Relji u Zadru, u Biogradu n/m i Kistanjama. Vrtić ‘Blagovijest’ u njihovoj samostanskoj kući u Zadru pohađa četrdeset djece u dobi od tri godine do šest godina. „Veliki svetac aktivnog i apostolskog života Vinko pokazao nam je kako služiti čovjeku u njegovim tjelesnim i duhovnim potrebama. Pružio je konkretan primjer te pozvao, ‘Idite pa i vi činite tako’. Priključimo se i mi riječima poglavara vinkovske obitelji Gregorya pa molimo: ‘Gospodine Bože, Oče siromaha, ojačaj i našu vjeru danas. Učini nas poniznima. Daj nam poput Vinka postati znakovima nade današnjim ljudima. Pomozi nam da ne posustanemo pred teškoćama, nego da budemo trajno spremni služiti siromahe, naše istinske gospodare’“ potaknuo je mons. Puljić, naglasivši da je sv. Vinko bio istinski div kršćanske ljubavi i obnovitelj klera. Taj milosrdni i skromni duhovnik odvažio se 1625. g. osnovati Misijsku kongregaciju lazarista koji su djelovali u Francuskoj i inozemstvu, osobito u Africi. S pobožnom udovicom Louisom de Marillac osnovao je 1633. g. Družbu milosrdnih sestara. „Po misijskoj kongregaciji lazarista i družbi sestara postao je zaštitnikom siromaha, bolesnika, socijalnih i karitativnih radnika, gubavaca, zatvorenika, dobrovoljaca i duhovnih pomoćnika. Tom neumornom divu kršćanske ljubavi treba zahvaliti i za sve dobro koje je učinio u izobrazbi i odgoju svećenika. Osnivao je sjemeništa i održavao poznate konferencije za svećenike. Milosrdne sestre sv. Vinka 175 godina poslije njegove smrti dolaze 1845. g. u Zagreb na poziv zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika“ rekao je nadbiskup Puljić. Istaknuo je da se u drugim religijama ljudi trude na razne načine doći do boga, a Bog kršćana je krenuo suprotnim smjerom. „Znajući da mi ne možemo svojim silama doprijeti do njega, On sam se spustio k nama i to neshvatljivim načinom: uzeo je naše slabo, smrtno tijelo te došao k nama, ne kao duh, nego kao Bog koji se utjelovio. Učinio je svojim svetim prebivalištem sva mjesta gdje su odbačeni i napušteni, bolesni, stari i nemoćni“ rekao je mons. Puljić. U tom vidu Isus je tumačio da o dvije zapovijedi vise sav zakon i proroci: „Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem, dušom i umom svojim, a bližnjega svoga kao sebe samoga“ (Mk 12, 30–31). „Temelje Vinkove duhovnosti, koji nam je sa sv. Lujzom ostavio silnu baštinu brojnih djela kršćanske ljubavi, možemo otkriti i shvatiti u kontekstu spomenutih Isusovih riječi. Njih dvoje bili su veliki mistici svog vremena koji su otkrili lice Gospodnje u licima potrebnika koje je Gospodin stavio na njihov životni put. Tako se jedinstvo ljubavi prema Bogu i bližnjemu ostvarilo u njihovim životima. Ta je duhovnost postala baštinom Crkve koju su oni iz duše voljeli i na svoje učenike i sljedbenike prenosili. O vjernosti današnjih njihovih sljedbenika ovisi hoće li ta baština i dalje živjeti“ naglasio je nadbiskup Puljić.
Tragom navještaja iz evanđelja po Mateju kako je Isus naučavao „Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! Blago ožalošćenima: oni će se utješiti…“, nadbiskup je rekao da tim govorom Isus daje do znanja kako je došlo vrijeme dati neke norme i zakone te postaviti starješine koji će ih tumačiti i po njima se ravnati. „Isus se obraća onima koji pate i hrvu se s brigama života. Govori onima koji trpe nepravdu a nemaju sredstava kako izboriti pravdu. Njegova su blaženstva upućena siromašnima, potlačenima i uvrijeđenima, svima koji pate i trpe. Bila su putokaz milijunima kršćana kroz turbulentnu povijest“ rekao je mons. Puljić, poručivši da osobito mislimo na taj govor uz blagdan sv. Vinka koji ih je u svom životu vidno utjelovio i postao simbolom milosrdnog Samarijanca. To objašnjava i rečenica koju je često ponavljao: ‘Ako deset puta na dan pohodiš bolesnika, deset puta si Boga susreo’. Godinom milosrđa papa Franjo je podsjetio na brevijar naših dužnosti prema bližnjemu koje treba provoditi u životu, rekao je mons. Puljić. Potaknuo je da se problemi ljudi rješavaju dobrotom i služenjem, zaključivši da je to bila Isusova i Vinkova strategija kojom je nastupio i osvajao srca ljudi.
Ines Grbić