Blagdan sv. Antuna Padovanskog u istoimenoj župi na Smiljevcu u Zadru svečano je proslavljen u ponedjeljak 13. lipnja pohodom štovatelja sv. Ante iz cijele Zadarske nadbiskupije. Večernje koncelebrirano slavlje za vanjskim oltarom na Trgu sv. Ante ispred župne crkve predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
„U kratkom životnom vijeku, živio je samo 36 godina, sv. Ante je učinio silna djela. Školu služenja, skromnosti, poniznosti i svetosti naučio je na oltaru, u euharistiji, gdje je nalazio snagu i nadahnuće. Kod oltara je rastao u kreposti i mudrosti pred Bogom i ljudima“ rekao je mons. Puljić, dodavši kako je sv. Antun, dok su se drugi bavili trgovinom, svakodnevnim poslovima i pritom često zaboravljali na vječnost i spasenje duše, on revno propovijedao, navješćivao Božju istinu, pozivao na obraćenje, korio i upućivao protiv zabluda svog vremena, loših običaja i krivovjerja, te su ga nazvali i maljem heretika.
„Nije zatvarao oči pred činjenicom niskog vjersko-moralnog života svojih suvremenika. Uz veliko teološko znanje, dobro je poznavao i Sveto Pismo. Bog ga je obdario lijepom rječitošću što će ga učiniti najčuvenijim propovjednikom svih vremena“ rekao je nadbiskup. Podsjetio je kako je sv. Antun 1221. g. u Asizu susreo Franju na duhovskom kapitulu kad se učvrstio u trajnom opredjeljenju služiti Bogu i Crkvi. „Zahvaćen duhom Franjine karizme, postajao je sve više svjestan da se čovjek u potpunosti ostvaruje samo kad ga Bog uzvisi, obogati i ispuni svojim dobrima. Sveci su uvijek suvremeni i izazovni.
Sv. Ante je suvremen po svjedočkom životu i radikalnom opredjeljenju za Boga, po jasnoći moralnih i kršćanskih načela koje je izlagao u svojim poznatim propovijedima. Nije se umarao isticati važnost kreposnog života, duh molitve, poniznosti i samozataje. Nije štedio ni poroke svog vremena i suvremenika: oholost, škrtost, bludnost i lihvarstvo“ rekao je nadbiskup. Upozorio je kako smo premalo proroci u svijetu punom izazova, a u vremenu nejasnoće i pomutnje potrebni su odvažni svjedoci koji će nas neustrašivo, poput sv. Antuna, upućivati na Isusa, ugaoni kamen i središte svega.
„Hoće li se na početku 21. st. naći neki novi sv. Antun ili Leon Veliki da našem čovjeku, suputniku i supatniku, ponovno uzvikne ‘Kršćanine, upoznaj svoje dostojanstvo!’. Tko će to drugi učiniti, ako ne oni koji se hrane s vrela besmrtnosti, koji se nadahnjuju na riječima Života, koji znaju gdje su temelji i razlozi vrijednosti čovjeka i njegovog dostojanstva, koji znaju kome su povjerovali. Pred tim odgovornim zadatkom nalaze se štovatelji svetih tajna, navjestitelji Radosne vijesti, sljedbenici Krista i njegovih miljenika, svetaca“ poručio je mons. Puljić, istaknuvši da štovanjem svetaca ispovijedamo vjeru u svijet otkupljenja i nebeske slave.
„Narod koji štuje svece je kršćanski narod. Štovanje svetaca je tihi, ali radikalni otklon od suvremenih zavođenja: globalizacije, ateizacije, rodne ideologije, relativizma, indiferentizma i svih drugih suvremenih ‘izama’ i zastranjenja“ naglasio je nadbiskup. Podsjetio je kako je u povijesti bilo vremena kad je Crkva morala voditi bitku za goli život, ali i bitku za očuvanje svetih tajna. „Crkvu je kroz stoljeća pogađalo unutarnje rastakanje i izvanjsko ugrožavanje. Udaralo se po njenoj strukturi i fanatičnom mržnjom obaralo na njenu hijerarhiju, prisjetimo se Stepinčeva vremena. Zaboravljalo se kako je ona glasnica vječnosti, navjestiteljica nadzemaljske istine, novog neba i nove zemlje. I naša domaća Crkva vodila je i vodi dvije bitke: jučer za golo preživljavanje pred moćnicima komunističke ideologije, a danas za očuvanje svetinja koje se pokušava profanirati i desakralizirati. Zato je aktualna stara molitva što su je vjekovima molili naši pradjedovi: ‘Da se dostojiš svoju Crkvu ravnati i uzdržati, molimo te, usliši nas’“ poručio je mons. Puljić.
U svjetlu blagoslova djece povezanog s blagdanom sv. Ante, nadbiskup je rekao kako roditelji koji traže blagoslov djece svjedoče o odnosu obitelji, Crkve i euharistije.
„Roditelji krštavaju djecu, vode ih u crkvu, uče ih moliti i s njima skupa mole, posvećuju ih i prikazuju Bogu kao svoj najdragocjeniji dar. Očevi i majke, u vašim je rukama budućnost djece naroda. Vi ste zaslužni za ono što oni budu činili u životu. Ako je vama sveta misa važna i njima će biti. Ako se vi Bogu molite i oni će to činiti. Ako vi pozitivno govorite o svojim susjedima, učitelju, svećeniku, rođaku i prijatelju i vaša će ih djeca poštivati“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši da je sv. Ivan Pavao II., znajući kolika je uloga obitelji u odgoju djec, 21. listopada 2001. g. blaženima proglasio prvi bračni par, Mariju i Alojzija Beltrame Quattrocchi.
Ines Grbić
