Crkva je po naravi misionarska, misije su njena trajna i aktualna stvarnost, poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi misnog slavlja koje je predvodio u ponedjeljak 7. ožujka u katedrali sv. Stošije u Zadru na kojem su sudjelovali sudionici Europskog susreta misijskih animatora djece koji se do 9. ožujka održava u Zadru. Suslavili su vlč. Antun Štefan, nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj, don Mladen Kačan, povjerenik za misije Zadarske nadbiskupije te svećenici sudionici susreta, kao i nekoliko zadarskih svećenika.
„Susret europskih misijskih animatora svjedoči bogatstvo duha služenja, misionarenja i potiče da razmišljamo o otajstvu Crkve, bogatstvu koje Katolička Crkva pruža svim ljudima. Biti katolik ne znači samo ne biti pripadnik neke druge religije, nego podrazumijeva biti katolik u različitosti, biti jedno i zajedno u različitosti. To bogatstvo očituje taj susret okupljanjem oko oltara predstavnika iz različitih naroda Europe i šire. Pružaju nam otajstvo i osjećaj kako je lijepo biti članom takvog zajedništva, članom velikog otajstva Crkve koju nam je Isus ostavio, u kojoj živimo, od koje živimo i s kojom se ponosimo“ istaknuo je mons. Puljić, zahvalivši svim misionarima diljem svijeta koji svojim svjedočkim i mučeničkim življenjem do sadašnjih dana, do polaganja i vlastitog života smrću, izgrađuju, oplođuju i šire otajstvo Crkve.
Nadbiskup je izrazio priznanje misijskoj animaciji u svijetu, navodeći četiri Papinska misijska djela koje ima Kongregacija za evangelizaciju naroda. To su Djelo za širenje vjere, nastalo u Lyonu 1822. g., kojem je svrha poticati kršćane da molitvom, žrtvom i novčano pomažu širenje vjere u misijama (Misijska nedjelja). I Djelo Svetog djetinjstva nastalo je u Francuskoj 1843. g., s nakanom promicanja misijske svijesti djece, što se osobito upriliči uz Bogojavljenje. To je Djelo u Hrvatskoj bilo nazočno već 1882. g. u Dubrovniku.
Svrha Djela sv. Petra apostola nastalog u Francuskoj 1889. g. je odgoj i školovanje svećenika u misijskim područjima. Misijska unija nastala u Italiji 1916. g. ima za cilj da svećenici, redovnici i redovnice te drugi članovi Božjeg naroda budu misijski usmjereni. Ta Kongregacija ima i sveučilište u Rimu ‘Urbaniana’ s različitim institutima, fakultetima te brojnim institutima diljem svijeta, kao i svoju novinsku agenciju Fides s dnevnim biltenom vijesti na svjetskim jezicima.
„Bogu hvala što je održan Drugi Vatikanski sabor koji je izdao konkretne pastoralne smjernice i osobito dekretom o misijama, Ad gentes, otvorio nove horizonte. Posvijestio je još više odgovornost mjesnih biskupija, uveo mogućnost slanja svećenika, redovnika, laika i obitelji u misijske krajeve, potaknuo stvaranje misionarskih društava na nacionalnoj i međunarodnoj razini kao pomoć u evangelizaciji svijeta. To su temelji za misijsku aktivnost kao trajnu i aktualnu stvarnost Crkve, osobito u mjestima nekadašnjih kršćanskih područja zapadnog svijeta, gdje zbog vjerske ravnodušnosti izgleda kao da Bog iščezava, a živi se i radi kao da Boga nema“ rekao je nadbiskup Puljić.
Podsjetio je kako je sv. Ivan Pavao II. prigodom 25. obljetnice koncilskog dekreta Ad Gentes, 1990. g. objavio encikliku ‘Redemptoris Missio’ o trajnoj vrijednosti misijske naredbe, gdje je napisao kako treba upregnuti sve crkvene snage u smjeru nove evangelizacije i misija ad gentes. Nitko od Kristovih vjernika, nijedna od crkvenih ustanova ne može izmaknuti toj najvišoj dužnosti, naviještati Krista svim narodima svijeta. „Neka susret Europskih misijskih animatora djece probudi u svima nama svijest o misijskom poslanju Crkve. Zahvaljujem organizatorima što su odlučili prvi put održati svoj susret izvan Luxemburga, i to u Zadru, u Hrvatskoj“ rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je istaknuo kako je Drugi Vatikanski Sabor ostavio dojam o Katoličkoj Crkvi, sabranoj u Rimu iz svih dijelova svijeta, kako nadilazi nacionalne i europske okvire. Ona je sveopća zajednica Božjeg naroda. Uz primat Božje Riječi, na Saboru je naglašena važnost ekumenizma i misionarskog duha i potaknut dijalog s drugim religijama i kulturama svijeta. „Budući da je sve to prouzročilo velike promjene u samoj Crkvi, neki je sudionik Sabora usporedio te promjene s malim zemljotresom. Ali ne s onim koji razara i uništava, nego s potresom uskrsne zore kad je ispod odvaljenog kamena Gospodin ustao. Crkva je na Saboru rekla u što vjeruje i što misli o sebi. Ali je kazala i što misli o svijetu koji bježi od Boga i kojem treba navijestiti Kristovo evanđelje.
O tomu je osobito progovorila u dekretu o misijskoj djelatnosti Crkve Ad Gentes (7. prosinca 1965.) koji je najveći između devet objavljenih dekreta. U njemu su izložena doktrinarna načela i objašnjena suradnja i misijska djelatnost“ rekao je nadbiskup Puljić, istaknuvši da je stvaranje dekreta dugo trajalo. Imalo je sedam redakcija. „Ali glasovanje je bilo vrlo povoljno: 2 394 su glasovala za, a samo pet protiv. Nijedan drugi saborski dokument nije imao takvu jednoglasnost. Biskupi su u dekretu progovorili o misijama, o Očevoj zamisli spašavanja ljudi po Isusu, konačnom proroku i jedinom Otkupitelju čovjeka. A Crkva kao Kristovo produljeno utjelovljenje u vremenu ‘po naravi je misionarska’ (AG 2) i valja joj biti i ostati u takvom misionarskom stanju“ poručio je zadarski nadbiskup. Podsjetio je i kako je 2007. g. bio domaćin Djelu svetog djetinjstva u Dubrovniku kad je održana četvrta Konferencija Papinskih djela svetog Djetinjstva zemalja Mediterana i istočne Europe.
Misno slavlje pjevanjem su obogatili zadarski sjemeništarci Zmajevića i župni zbor mladih katedrale sv. Stošije, a u tamburaškoj pratnji sjemeništaraca, radi stranih sudionika, pjevali su i pjesme na engleskom jeziku.
Ines Grbić
