U ZADRU POČEO CIKLUS KONCERATA – “ORGULJE ZADARSKE KATEDRALE – CANTANTIBUS ORGANIS

Mo. Alen Kopunović Legetin, pontifikalni zborovođa i orguljaš u požeškoj katedrali, izveo je u ponedjeljak 28. lipnja u zadarskoj katedrali sv. Stošije jednosatni orguljaški koncert koji je okupio brojnu i raznovrsnu publiku: glazbene stručnjake, svećenike, redovništvo, mlade, ljubitelje glazbe i turiste. Tako je potvrđeno odobravanje i zanimanje javnosti za novi veliki glazbeni događaj u Zadru – početak ciklusa koncerata ‘Orgulje zadarske katedrale – Cantantibus organis’, kad bi svaki mjesec u katedrali nastupali vrsni orguljaši iz Hrvatske i svijeta. Ciklus je nazvan po početnim riječima antifone Večernje u čast sv. Cecilije, zaštitnice glazbenika. Već je na kolaudaciji orgulja u siječnju nadbiskup Ivan Prenđa poželio da se u zadarskoj katedrali s  novim vrijednim orguljama održavaju vrhunski koncerti i susreću vrsni glazbenici. Organizator tog događaja je katedralna župa sv. Stošije sa župnikom mons. Ivanom Mustaćem i regensom cori zadarske prvostolnice Žanom Morovićem. Morović je na početku koncertne večeri najavio i srpanjski nastup mo. Ante Knešaureka, eminentnog švedskog orguljaša Mattiasa Wagera te Hrvatskog baroknog ansambla i zbora Ivan Goran Kovačić koji će izvesti integralnu verziju Händlovog ‘Mesije’.

“Uvijek mi se drago vraćati u Zadar, osobito sad zbog novih orgulja. Nama orguljašima je to kao da se rodi novi čovjek, dijete koje treba paziti i s puno ljubavi mu prilaziti” rekao je Legetin ističući da se na velikim i snažnim zadarskim orguljama može izvoditi sva orguljaška literatura. Na početku je izveo ‘Fantasiu i fugu g-moll’ J.S. Bacha, oca orguljaške glazbe i najveći uzor skladateljima nezaobilazan na svakom koncertu, a zaključno poznatu fantaziju F. Liszta ‘Ad nos, ad salutarem undam’. Više od 50 stranica notnog materijala pogodno je za zadarske orgulje jer se u toj velikoj simfonijskoj skladbi može pokazati sva raskoš tako velebnog instrumenta, rekao je Legetin. Između Bacha i Liszta odabrao je odmorišne točke: sebi omiljenu skladbu ‘Siciliana’ pijanistice Marie Theresie von Paradies koja u originalu nije pisana za orgulje a Legetin ju je svirao u preradi za orgulje; Paradies je izvodila Mozartove koncerte za klavire, skladala za violončelo i klavir, te ‘Adagio’ Tomasa Albinonia, talijanskog majstora, smatrajući prikladnim zbog položaja Zadra na Mediteranu. Uz katedralne orgulje, u Zadru su još tri vrijedna instrumenta: Beckerhardove vrijedne koncertne orgulje u svetištu sv. Šime, Debijerove u Arbanisma, a De Beer je graditelj orgulja u pariškoj katedrali Notre Dame te orgulje Nakićevog tipa u crkvi sv. Mihovila. Tako se u Zadru može svirati literatura od rane orguljaške glazbe do suvremene i u ciklusu nekoliko koncerata jedne večeri. “Orguljaški koncerti su za probranu publiku. Popularizacijom orgulja možda zainteresiramo i mlađe da upišu orgulje čiji odjel imamo u zadarskoj glazbenoj školi. Nedostaje nam orguljaša u crkvama. Ovime ćemo pokušati odgojiti publiku za kraljicu instrumenata. Orgulje nadomještaju cjelokupni simfonijski orkestar. Legetin je poznat u nijanisiranju, a kroz minucioznu registraciju djela postiže se široka paleta zvukova i kolorita da imate osjećaj da svira simfonijski orkestar” rekao je Morović. Legetin smatra da orguljaški koncerti sami po sebi nisu privlačni jer se interpreta ne vidi. “Čovjek se mora bolje udubiti u glazbu. Kad samo slušaš, bolje čuješ. Kad gledamo i slušamo, često nas vizualni dojam omete pa nismo dovoljno upravili svoje misli na glazbu. U tom smislu je teže pa i bolje slušati” rekao je Legetin dodavši da je komunizam ‘istjerao’ profesionalne glazbenike iz crkvi, no sad se vraćaju te orguljaška glazba u Hrvatskoj napreduje; ima puno mladih orguljaša i ide nabolje.

Ines Grbić