Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, odgovarao je na pitanja novinara u svezi aktualne teme konstituiranja vlasti u Hrvatskoj i Stepinčeve kanonizacije, u svečanoj dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru u petak 18. prosinca, nakon što je uputio svoju božićnu čestitku. „Moj stav, kao i ‘običnih ljudi’, jest kako nestrpljivo čekamo da završe dogovore i pregovore i da sustav počne funkcionirati kako treba. Priključujem se svima koji žele brzi dogovor, brzo formiranje Sabora i Vlade i početak reformi o kojima svi govore“ rekao je mons. Puljić.
Upitan koliko je točno da iza platforme Most stoji Crkva i ‘vuče konce u ovoj situaciji’, nadbiskup je rekao da i on u medijima čita takve navode, „ali, gdje to piše, da se tako čini. Valjda postoji neko ime i prezime. Ja, a koliko znam niti itko od mojih kolega, nismo s njima ništa pregovarali, dogovarali i da stojimo iza Mosta, kako to presumirate. To nema temelja“ rekao je mons. Puljić. Na primjedbu novinara da je Crkvi bitno da u politici ima ljude koji zastupaju kršćanska načela, nadbiskup je rekao: „Kad se spominje Crkva, postoji hijerarhijska Crkva zadužena za vodstvo Crkve u Hrvatskoj i Crkva koja su vjernici. To dvoje ne bi trebalo razdvajati, iako su to dvije stvarnosti koje su umrežene. Hijerarhijska Crkva se raduje kad baza kršćanski razmišlja i zastupa kršćanske stavove, ako političar bilo koje opcije zastupa principe koje Katolička Crkva naučava. Ako ih ne zastupa, nije joj drago. Sve političke opcije koje su riječima, ali i djelima bliske katoličkom nauku, dobro su došle. Crkva ih podržava u moralnom smislu“.
Nadbiskup Puljić je podsjetio na dokument ‘Episcopi Quaedam’ koji zabranjuje hijerarhiji Crkve, svećenicima i biskupima, da budu članovima stranke ili sindikata. „Svatko tko se tamo uputi, zna se što ga čeka. Postoji slučaj Ivana Grubišića, koji je još uvijek pod sankcijama jer se uputio tamo gdje mu nije mjesto. Ali ne znači da je Crkva pasivna i da pasivno promatra što se u društvu događa, dapače – raduje se, potiče, nagovorima i govorima pokušava unijeti kršćanske principe u društvo“ rekao je mons. Puljić. U tom smislu je upitan za komentar je li u redu što je varaždinski biskup Josip Mrzljak pozvao na molitvu da se dobije vlada. „Dapače, to je naš posao. Ja također pozivam sve, da se preporuči Bogu da se čim prije sastave sabor i vlada. Ovo što se događa nije agonija. Pogledajmo s druge, pozitivne strane, ovo je plod demokracije. Čini se da smo kao društvo u tom procesu porasli, na način da se uvažavaju i treće, četvrte, pete struje. Nije jednosmjerno. U tom smislu, to je cijena demokracije. Nadam se da će sve demokratski završiti, konstruktivno i pozitivno. Svima bi nam bilo drago da dogovor čim prije završi“ rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je upitan i o imenovanju novih biskupa u Hrvatskoj. „Ivan Pavao II. i Drugi vatikanski sabor su dobro odredili da se u određenom periodu čovjek može mirno povući u mirovinu. Sjećam se Benedikta XVI. koji je javno rekao, ‘Tako sam željno čekao tu 75. godinu, da se mogu povući’. On je znanstvenik, htio je pisati knjige. Međutim, kardinali su odlučili neka bude papa, ‘kakve knjige, stavi ih po strani’. Sasvim je prirodan taj period i pozdravljam to – župnici i biskupi su u svojoj 75. godini života pozvani uložiti ostavku. Kao što biskup može zamoliti župnika neka još malo nastavi, tako može i papa reći biskupu, većinom tako i učine, da biskup pričeka još par godina, na dolazak svog nasljednika. Smjena je prirodni i dobar tijek. Radujem se novim snagama a ovima koji su dosad služili kao biskupi od srca zahvaljujem na njihovoj zauzetosti za učinjeno na mjestima gdje su bili“ rekao je mons. Puljić.
Novinarka je komentirala da su ‘biskupi Ante Ivas i Mile Bogović naklonjeni desnoj struji’, upitavši kako će se njihov odlazak odraziti na episkopat u Hrvatskoj. „Imate pravo to tako doživjeti, ali svaki biskup, svećenik i koji djeluje u ime Crkve, pozvan je biti prorok, djelitelj svetih tajna i odgojitelj Božjeg naroda. Netko to čini na malo glasniji načim, ja nisam kadar glasnije, jer takva mi je narav. Ovo kako postupam, činim iz uvjerenja, a siguran sam i da biskup Bogović ono što govori čini iz uvjerenja“ rekao je mons. Puljić, usporedviši to i s primjerom četiri evanđelista. „Čitajte Isusov život, svaki ga je na svoj način opisao. Kad bi se čitalo samo Mateja, ili Luku, reklo bi se, ‘Ovo su dva različita Isusa’. A nije, isti je Isus. Samo je svaki evanđelist iz svog kuta gledao i prikazao onako kako je on Krista doživio. Tako i biskup i svećenik – svaki nastupa u svome, na sebi svojstven način, i dobro je sve dok se ne ogrješuje da je član stranke ili sindikata. Treba biti jasan, ja nisam protiv toga da se bude jasan u pogledu politike, društva, gospodarstva i ostaloga“ rekao je mons. Puljić.
Nadbiskup je upitan o Stepincu koji će, rekao je, sigurno biti proglašen svetim. „Ovo je samo pomjeranje da bi se više razvio ekumenizam i razumijevanje SPC-a koja Stepinca ne prihvaća kao takvog. To je posao u kojem treba nešto učiniti da ga i oni prihvate, barem da ne osporavaju njegovu veličinu“ rekao je mons. Puljić. Sa zadovoljstvom je sudjelovao na nedavnom simpoziju u Zagrebu o Stepincu, gdje je izlagalo i dvoje znanstvenika iz Srbije. „Drago mi je da su mogli čuti to što jesu, ali da smo i mi mogli čuti njihove stavove, a nisu bili izviždani, kao što bi vjerojatno bili, da su naši ljudi tako nešto rekli u Beogradu. To znači da je naše društvo toliko napredovalo da je kadro čuti i drugo mišljenje, bez ‘otpisivanja’ nekoga“ istaknuo je mons. Puljić. Rekao je kako se najviše osporava da Stepinac nije učinio dovoljno za vrijeme Drugog svjetskog rata, „a ne zna se koliko je učinio, barem kod onih koji ga osporavaju. Govori se, neka je gospođa spasila desetak tisuća srpske djece. I jest. To je Austrijanka koja je bila udana za Srbina i zajedno sa Stepincem su spasili tu djecu. Ali ne spominje se veza da je u pozadini bio Stepinac i da su zato spašeni. Stepinčeva je zasluga da su spašeni, u zadnjoj liniji. Prepotstavljam da su oni bili uvjereni, ‘Naša je spasila’. Postoji faksimil koji smo vidjeli na simpoziju, potpisi spašenih i onih koji su spašavali. Odgađanje kanonizacije nije dramatično, nego će pomoći onima koji dobronamjerno žele saznati o Stepincu, da vide da su u zabludi“ rekao je mons. Puljić. Kritike koje dolaze iz Srbije i od strane SPC-a uglavnom se temelje na knjizi ‘Magnum Crimen’ Viktora Novaka. „To je naručena knjiga da se oblati Katoličku Crkvu, posebno Stepinca i sve koji su bili protiv komunizma. Ali većinom je napadnuta Katolička Crkva. Sad treba tu knjigu istinom pobiti. Mi smo u demokraciji, sad imamo mogućnost zaviriti u arhive i razotkriti tu laž koja se širi desetljećima. Kanonizacija Stepinca je u rukama Svetog Oca i ne ovisi o Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ona neće biti njima uvjetovana, ali, papa Franjo misli, pomozimo im da doznaju pravu istinu, ako hoće“ istaknuo je nadbiskup Puljić.
Na susretu je uvodno mons. Puljić potaknuo medijske djelatnike da u svom poslanju i dalje budu neumorni; da autentično prenose sve što se događa i budu poveznica između ljudi kojima je potrebna komunikacijska mreža. Zahvalio im je za sve što prenose osobito u području vjerskih događanja, istaknuvši da su novinari značajni dio društva kao posrednici riječi i komunikacije te da povezuju ljude i mjesta.
Ines Grbić