1. Danas se slavi spomendan posvete crkve svete Marije Nove, koja je podignuta u Jeruzalemu (543.) na uspomenu Gospinog prikazanja u hramu. Uz blagdan Marijinog Prikazanje u južnim krajevima Hrvatske slavi se Gospa od Zdravlja. Taj naziv potječe iz vremena kad je u 16. stoljeću u Veneciji harala kuga. Mletački Senat učinio je tada zavjet da će podići crkvu u čast Gospe, ako kuga prestane. Kuga je doista stala, a vjernici su Gospi sagradili prekrasnu crkvu Madonna della Salute, koja je na današnji dan 1631. bila i posvećena. Štovanje Gospe od zdravlja proširilo se otuda i na naše krajeve. Tako je i u Zadru izgrađena Crkva Gospe od Zdravlja u kojoj je bila poznata slika Gospe od Kaštela od Blaža Trogiranina, iz XV. stoljeća koja se danas čuva u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti.
Naslov blagdana ”Gospinog prikazanja” utemeljen na apokrifnoj predaji prema kojoj su roditelji Joakim i Ana prikazali Mariju u hramu kad joj je bilo tri godine. Taj svečani čin opisao apokrifni spisatelj literarno lijepo i zanimljivo: uz zborno pjevanje anđeoskih korova, te uz pratnju hebrejskih djevojčica s bakljama u rukama, Marija se uspinje po stubištu. Ovo apokrifno opisivanje prikazanja u hramu pokazuje nakanu pisca da je Marija od djetinjstva izabrana i predodređena biti Majkom Božjom kojoj rado šapućemo: Zdravo Marijo, milosti puna.
2. Stoljećima odliježe po našim crkvama i u našim obiteljima taj jednostavni i dragi hvalospjev u čast Gospi. To je iskrena molitva pobožnog puka i vapaj prognanih ”sinova Evinih”. A ona obasiplje vjernički narod svojim majčinskim zagovorom i dobročinstvima. I moli za potrebe Crkve. Stoga je nazivamo svojom odvjetnicom i zagovornicom, jer je štitila naše pretke i “sav okolni puk”. S njom je povezana naša prošlost i sadašnjost. Budući da poznaje naša stradanja i dramu borbe dobra i zla, svjetla i tame, ona je “početak boljeg svijeta” koji želimo graditi s njezinim Sinom Isusom Kristom. Zato je večeras pozdravljamo riječima njezine rođakinje Elizabete kako smo čuli u evanđelju: ”Blagoslovljena si ti među ženama jer si povjerovala da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina”. Nju blagoslovljenu i proslavljenu usrdno molimo neka čuje i usliša naše molitve, otare suze svima koji trpe i neka bdije uz one koji su sami. Neka pomogne svima koji njezinu pomoć zatraže i pod njezinu se obranu uteknu.
Uz ovaj blagdan ljudi su se običavali ispovjediti i pričestiti. Znali su, naime, da je zdravlje duše najvažnije. A da je bolest grijeha najopasnija jer ona nagriza ljudsku narav. Oslobođeni grijeha i korova ljudske naravi, ljudi su osjećali kako je lijepo biti blizu Bezgrješne, koja je zdravlje bolesnih, pa su rado hodočastili i pjevali: ”Iz mnogih krajeva hrlimo k tebi, nosi nas velike ljubavi žar!” I mi ćemo se pridružiti tom hodočasničkom mnoštvu Gospinih štovatelja, te moliti iz srca i duše za nas i sve kojima je potrebna Marijina pomoć i zaštita. ”S pouzdanjem nas do tebe evo. Nosimo boli i nevolje sve. Tješi nas, jačaj, o Majko i Djevo. Sve nas posvećuj kroz godine zle. Kristovoj Crkvi na obranu stani. Zaštita budi nam u svakom zlu. Svetoga oca i biskupe brani, svećenstvo čuvaj na nemirnom tlu! Gospo od zdravlja pomozi sad. Moli te selo i moli te grad!”
† Želimir Puljić, nadbiskup
Katedrala sv. Stošije, 21. studenog 2015.