Poruka pape Franje za Svjetski dan mira 2015.
1. Uz uobičajeni dan Nove godine liturgija danas slavi svetkovinu Marije Bogorodice. I kao što je hodočasnička duša u Marijanskom svetištu na Trškom Vrhu napisala ispod Marijinog lika: ”Mundi melioris origo”, tj. Marija je početak boljeg svijeta, tako je znakovito da se prvi dan u godini Mariji posvećuje; njoj Bogorodici koja nam je Boga rodila. Pa zato novorođeno dijete zovemo ”Božić”, a to je veliko otajstvo u malom djetetu. No, ovaj je dan posvećen i kao Međunarodni dan mira. Uveo ga je papa Pavao VI. i on se, evo, od 1968. svake godine obilježava. Papa tim povodom upućuje svoje pismo svim narodima, čelnicima država i vlada te vjerskim vođama diljem svijeta. Pavao VI. je to činio 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta, papa Benedikt XVI. osam puta, a papa Franjo, evo, drugi put. Teme koje su ova četvorica papa obrađivali veoma su raznolike i širok je spektar ideja na koje su nas oni upozoravali i pozivali: Promaknuće ljudskih prava; Odgajati za mir; Želiš li mir čini pravdu; Želiš li mir brani život; Mir zavisi i od tebe; Istina je snaga mira; Mir je Božji dar; Razvoj je novo ime mira; Iz obitelji se rađa mir čovječanstva; Ako želiš mir, pomozi siromasima; Nema mira bez ljubavi i oproštenja; Vjerska sloboda, put koji vodi k miru… Prošle godine papa Franjo je naslovio svoju poruku “Bratstvo, osnova i put k miru”. A ovog puta razmišlja o suvremenom ropstvu koje je nazočno diljem svijeta. Nadahnuće je uzeo iz Pavlove poslanice Filomenu u kojoj se apostol Pavao zauzima za roba Onezima, pa piše dragom učeniku Filomenu ”neka ga primi kao brata, a ne roba”.
2. Na početku svoje poruke Papa šalje svima iskrene želje za mirom, a te želje prati svojom molitvom i žarko se nada da prestanu ratovi, sukobi, trpljenja i patnje koje su izazvale ljudske ruke, kao i razorne prirodne katastrofe. On također ističe da je za razvoj društva od temeljne važnosti priznati i poštivati dostojanstvo čovjeka i njegovu slobodu. Ali, nažalost –veli on- uvijek je prisutna pošast izrabljivanja čovjeka, a to nanosi tešku ranu zajedništvu ljudi. Kršćanska pak zajednica trebala bi biti pravo mjesto zajedništva među braćom i sestrama. Papa Franjo, vičan opisu suvremenog stanja u društvu, naglašava kako usprkos tome što je međunarodna zajednica usvojila brojne sporazume s ciljem iskorjenjivanja ropstva u svim njegovim oblicima i pokrenula razne strategije za borbu protiv te pojave, i danas su milijuni ljudi svih životnih dobi lišeni slobode i prisiljeni živjeti u uvjetima sličnim ropstvu. Nakon ove jasne optužbe Papa prelazi na opis konkretnog stanja pa veli:
– Mislim na brojne radnike i maloljetnike koji su podjarmljeni na raznim sektorima;
– Pred očima su mi životni uvjeti mnogih selilaca koji na putovanju trpe glad, bivaju lišeni slobode, ili ih se izvrgava tjelesnom zlostavljanju.
– Mislim i na osobe koje se prisiljava na prostituciju i druga ponižavanja.
– Ne mogu ne misliti i na one maloljetne i odrasle osobe koje su žrtve trgovine ljudskim organima, prisilnog vojačenja, prosjačenja, prodaju droge ili na oblike posvajanja.
– Mislim i na sve žrtve otmica koje čine terorističke skupine, kao i na dublje uzroke takvih stanja kao što je siromaštvo, nerazvijenost ili korumpiranost onih koji to čine radi novca.
– Tu su još i oružani sukobi, nasilja, kriminalne aktivnosti i terorizam.
3. Kad je pretprošlog tjedna imao tradicionalni susret s djelatnicima Rimske kurije, Papa Franjo je u svom govoru nabrojao 15 duhovnih ‘boleština’ koje, kako je rekao, muče zaposlenike Kurije i protiv kojih se valja boriti. Dodao je kako su te ‘boleštine’ problem svakog kršćanina i svih zajednica, župa i biskupija koje postoje u Crkvi. Tim svojim govorom on je predložio svojevrstan ”ispit savjesti”. Tako i u ovoj novogodišnjoj poruci o zamkama suvremenog ropstva papa Franjo ne samo konstatira razmjere i opasnosti toga zla, nego poziva na zajedničku borbu protiv toga. Istina, promatrajući sve to može se steći krivi dojam kako se to događa u ozračju opće ravnodušnosti. Iako je to, nažalost, većim dijelom istinito, Papa ipak spominje veliki i tihi trud koje brojne redovničke zajednice već godinama ulažu u pružanju pomoći žrtvama. I to na tri područja: Pomoć žrtvama, njihova psihološko-odgojno-obrazovna rehabilitacija, te reintegracija u društvo u kojem žive. A sve to iziskuje hrabrost, strpljivost i ustrajnost, pa sa strane čitave Crkve i društva, veli Papa, zaslužuje naše priznanje i poštovanje.
Papa su tu ne zaustavlja, jer to nije dovoljno da se ukloni pošast izrabljivanja osoba. Potrebna je troje, veli on: Na institucionalnoj razini valja to sprječavati; treba zaštititi žrtve i onda sudski progoniti sve počinitelje. A da bi se to zlo iskorijenilo potrebna je mobilizacija razmjerna veličini same pojave. Zato Papa na koncu svoje poruke upućuje žurni apel svim ljudima dobre volje da ne postanu sudionici toga zla i da ne okreću pogled pred trpljenjima svoje braće i sestara koji su lišeni slobode i dostojanstva. Neka imaju hrabrosti dotaknuti Kristovo trpeće tijelo (12) koje je vidljivo na bezbrojnim licima onih koje on sam naziva “moja najmanja braća” (Mt 25, 40.45).
4. Bog će na koncu svakoga pitati: “Što si učinio za svoga najmanjeg brata?” Nasuprot globalizacije ravnodušnosti koja ima sve više pristaša i članova, traže se oni koji će biti i postati tvorci globalizacije solidarnosti i bratstva. A takva solidarnost može dati novu nadu i pomoći da se hrabro kroči u tom pravcu. Papa također potiče da se ne dadnemo obeshrabriti teškoćama na koje nailazimo, i da se ne plašimo uhvatiti u koštac s naporom i žrtvom. Mir nije neko dobro koje je dostignuto, već cilj prema kojemu svi težimo.
Završavam ovo razmišljanje onim blagoslovom koji je Mojsije naložio Aronu: Neka vas Gospodin blagoslovi i čuva; neka vas licem svojim obasja i milostiv neka vam bude. A u borbi protiv suvremenih načina ropstva neka Gospodin svrati svoj pogled na vas i donese vam hrabrost, blagoslov i mir. U tom duhu neka vam bude blagoslovljena i Božjim mirom ispunjena i Nova 2015. godina.
Mons. Želimir Puljić, nadbiskup
Zadar, 1. siječnja 2015.