Euharistijsko slavlje u kapeli bogoslovije u Zagrebu na kraju prvog radnoga dana IV. pastoralno-katehetskog kolokvija za svećenike, u utorak 3. ožujka, predvodio je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić. U homiliji nadbiskup Puljić je misno evanđelje povezao s govorom pape Franje Rimskoj kuriji. Bio je to snažan ispit savjesti, ne samo za djelatnike Kurije, nego za sve kršćane. Na svom prvom susretu 2013. godine Papa je govorio da svi koji rade u Kuriji trebaju se “isticati stručnošću, predanim služenjem i svetošću života”, te ih pozvao da ne budu “birokratski carinici” koji priječe djelovanje Duha Svetoga. Na novogodišnjem pak susretu Papa je govorio o “bolestima” međuljudskih odnosa, pa naveo ništa manje nego 15 teških bolešćurina, među kojima je spomenu “zakrečenost” pameti i uma, “duhovni Alzheimer”, egzistencijalnu shizofreniju, funkcionalizam, ravnodušnost prema drugima, klevetanje, trač i ogovaranje, podsjetio je propovjednik.
Može na prvi pogled izgledati ovaj govor u svečanoj dvorani Clementini kao “nespretna korizmena pouka”, kako su to neki komentirali. No, osuda oholosti, karijerizma, trača i ogovaranja, žudnje za vlašću, pohlepe i tvrdokornosti dobar je i prikladan ispit savjesti za sva vremena; za svakog vjernika, i posebice za svakog Isusovog sljedbenika i učenika koji u njegovo ime nastupa i njegovom ovlašću dijeli Svete Tajne. Papa Franjo, treba to priznati, kao javna osoba može objaviti ovakve loše vijesti, a da one ne proizvedu očaj i beznađe. Usudio bih se k tomu ustvrditi kako je ovaj Papin govor na tragu onoga što nam Matej donosi u današnjem čitanju. To je zapravo Isusov obračun s farizejima i pismoznancima koji završava sa “sedmerostrukim jao” vama, licemjeri! (Mt 23, 13-32). Zašto “jao vama”?! Zato što su svojim iskrivljenim i samovoljnim tumačenjem učinili nemogućim opsluživati propise Zakona. A oni, kao službeni predstavnici vjere, postali su zaprjeka u tomu. Iskrivili su sliku Boga i pretvorili se u žandare i tirane, podsjetio je nadbiskup Puljić.
Doista, potresne su, poticajne i jasne riječi koje nam u ovom svetom korizmenom vremenu upućuje Isus u današnjem evanđelju i papa Franjo u novogodišnjem govoru. A korizma nas podsjeća kako je kršćanski život trajno vojevanje protiv zla, sebičnosti i mržnje, te posebice poziv da “umiremo sebi” kako bismo živjeli u Bogu. U toj borbi i vojevanju imamo na raspolaganju “oružje” molitve, posta i pokore. Ali, i sigurnost i obećanje da smo sjedinjeni s Njime kadri odupirati se i pobjeđivati; kadri smo odupirati se zlu svojom dobrotom, istinom pobjeđivati laži, te ljubavlju nadvladavati zlo i mržnju. Uđimo, dakle, raspoloženi u ovo sveto vrijeme u kojem nas liturgija poziva da se obratimo i vjerujemo evanđelju. I dopustimo biblijskim tekstovima neka nas rasvijetle i pouče. A neizmjerno blago Božje riječi pohranjujmo u svojim srcima i u svojoj pameti, te s tim blagom i tom svetom prtljagom krenimo na korizmeni hod i put molitve, pokore i dobrih djela u vidu osobnog obraćenja i koristi braće koja su u nevolji, rekao je u homiliji nadbiskup Puljić.
***
Prvoga dana IV. pastoralno-katehetskog kolokvija za svećenike, predavanje “Zaručništvo kao trajni izazov za novu evangelizaciju” održao je mr. don Roko Glasnović. Smještajući temu u pastoralno područje govora o braku i obitelji, predavač je dao osvrt na aktualnosti govora o braku i obitelji. Dotaknuo se i teologije braka i obitelji i pozivu na ljubav. Središnji dio predavanja bio je usredotočen na samo zaručništvo. Priprava za brak ostvaruje se kao postupni i trajni proces i ima tri etape: daljnju, bližu i neposrednu pripravu, a zaručništvo se smješta u bližu. Pritom je Glasnović pojasnio pojam i značenja zaručništva. Tako govoreći o zaručništvu, istaknuo je kako je “to vrijeme milosti u kojem se vježba u uzdržanosti te vrijeme rasta”. Osvrnuo se i na važnost afektivnosti, seksualnosti i čistoće, jer “formativni put mladih zaručnika treba sadržavati produbljivanje osobne vjere i otkrivanje vrijednosti sakramenata te iskustvo molitve”. Glasnović je primijetio kako vrijeme zaručništva nije danas još pravo vrednovano od crkvene zajednice koja cijela treba biti uključena u brizi za zaručnike. Stoga je istaknuo važnost susreta župnika sa zaručnicima. Dajući neke prijedloge za poboljšanje predženidbenog pastorala, predavač je istaknuo važnost započinjanja ranijeg rada s mladima u pripravi za brak te pripravu kroz zaručništvo u njihovom rastu u vjeri. U tom vidu potrebno je u cjelovitom pastoralu braka i obitelji formirati i obrazovati djelatnike obiteljskog pastorala.
Dr. Danijel Crnić održao je predavanje “Predbračni tečajevi – Crkva i zaručnici u razgovoru o ljubavi”. Govoreći o zaručnicima u potrazi za religioznošću, dr. Crnić je istaknuo da “ukoliko to traženje nije vođeno pastoralom mladih te pastoralom zaručnika lako se i brzo može pretvoriti u razlomljeno pronalaženje segmenata religioznog unutar iskustva svakodnevice s opasnošću privatizacije i funkcionalizacije ionako već subjektivizirane religiozne matrice”. Osvrnuo se i na zaručnike u njihovu poimanju braka i obitelji, Crkve te njihove seksualnosti. Predavač je dao i osvrt na povijest zaručničkih priprava u Hrvatskoj te predstavio kanadski i bostonski model priprave za brak koji bi mogli poslužiti kao uzor za stvaranje svehrvatskog modela priprave zaručnika za brak i obitelj. Nedvojbeno je da je evangelizacija zaručnika za Crkvu neodgodiva zadaća i istodobno nezaobilazni izazov. Priprava za brak i obitelj mora se prirodno naslanjati na prethodni dobar pastoral mladih, a susljedno na kvalitetne programe i ponude posliježenidbenog pastorala. Radi se o izgrađivanju ljudskih stavova. Nužan nam je pastoral braka i obitelji kao imperativ vremena, zaključio je dr. Crnić. Rad prvoga dana Pastoralno-katehetskog kolokvija nastavljen je radom u skupinama s temama “Modeli i iskustva u pripravi za brak” i “Pastoral zaručnika na župnoj razini”. (IKA)