Misu s obredom pepeljanja na Čistu srijedu 18. veljače u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
„Korizma nas podsjeća da je kršćanski život trajna borba u kojoj se vjernici služe oružjem molitve, posta i pokore. To je vojevanje protiv zla, sebičnosti i mržnje, te umiranje samom sebi kako bismo živjeli u Bogu. Na tom putu, ujedinjeni s Kristom, i mi smo kadri dobrotom oduprijeti se zlu, istinom pobjeđivati laži i ljubavlju nadvladati zlo i mržnju“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši: dopustimo biblijskim tekstovima, kojima sveto vrijeme korizme osobito obiluje, da nas potaknu na obraćenje, da nas rasvjetle i pouče.
„Neizmjerno blago Božje riječi pohranimo u svojim srcima i pameti, te s tim blagom i tom svetom prtljagom krenimo na korizmeni put molitve, pokore i dobrih djela u korist obraćenja i spasenja naše duše i braće u nevolji“ potaknuo je nadbiskup. Post je vezan uz milostinju koju se naziva i milosrđem jer obuhvaća dobra djela ljubavi. „Neka nas korizmeno vrijeme, uz pozorno slušanje Božje riječi, hrani na putu vjere. Naša zauzetija molitva, život popraćen postom i dobrim djelima milostinje i milosrđa, neka nam otvore nadu koja ne razočarava. Dok pazimo jedni na druge i natječemo se u dobrim djelima, neka nas Gospodin učvrsti u prisnom zajedništvu s Kristom od kojeg nas nitko i ništa ne može rastaviti“ rekao je mons. Puljić, naglasivši da je u biće čovjeka usađena čežnja za višim, ljepšim, boljim životom, ali i potreba za pogledom koji ljubi i ispravlja, za pogledom koji poznaje i prepoznaje, duboko proniče, opominje, suosjeća i oprašta.
„Upravo onako kako je činio Isus u evanđelju i nastavlja činiti i danas sa svakim od nas koje šalje s riječima: ‘Idi, pa i ti čini tako, bilo zgodno ili nezgodno“ rekao je nadbiskup. Upozorio je da izvanjskim činima i obredima mora odgovarati iskrenost duše, usklađenost s našim djelima.
„Čemu koristi čin paranja haljina, ako nam srce i dalje ostaje daleko od Gospodina. Zato je neophodno vratiti se Gospodinu raskajana i ponizna srca i steći njegovo milosrđe. Pravi je vjernik svjestan svoje grešnosti pa čitavim svojim bićem, dušom i tijelom, moli Božje oproštenje, sa željom da mu Bog povrati radost. Korizma je usko povezana s kajanjem, okajavanjem grijeha, sakramentalnim susretom s Bogom koji je došao spasiti nas od najvećih okova, a to su naši grijesi“ istaknuo je mons. Puljić, dodavši da se korizma može nazvati vojevanjem protiv zlih nagnuća, a borba protiv duha zloće traži budnost i cjelovitost.
Liturgijom Čiste srijede započinje četrdesetodnevni korizmeni hod koji uvodi u Vazmeno trodnevlje, spomen muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova, a to je srce otajstva našeg spasenja.
„To je prikladno vrijeme u kojem Crkva poziva kršćane da još življe posvijeste Kristovo otkupiteljsko djelo. Po svom trajanju od četrdeset dana, mislimo na četrdeset dana općeg potopa koji su doveli do saveza kojeg je Bog sklopio s Noom i na četrdeset dana koje je Mojsije proveo na brdu Sinaj, čemu je slijedilo predavanje ploča Zakona. Korizmeno razdoblje poziva nas s Isusom proživjeti četrdeset dana koje je on proveo u pustinji, moleći i posteći, prije nego se upustio u javno djelovanje. Započinjemo hod promišljanja i molitve kako bismo se u duhu zaputili prema Kalvariji, razmišljajući o središnjim otajstvima vjere“ zaključio je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić
