Na Svečanoj akademiji povodom 25. obljetnice biskupskog ređenja zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u subotu 10. siječnja u katedrali sv. Stošije u Zadru, o djelovanju mons. Puljića u različitim crkvenim i društvenim područjima, ujedno i tragom knjige ‘Zadarski govori i razgovori’ u kojoj su sabrani nagovori mons. Puljića i razgovori koje je vodio s medijima za svog četverogodišnjeg biskupstva u Zadru, govorili su mr. don Zdenko Dundović, povjernik za pastoral mladih i studenata Zadarske nadbiskupije, dr. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru i mr. Tanja Popec, urednica Vjerskog programa HKR-a. „Sustavnost, mudrost, odmjerenost, zornost, ljubaznost i dobronamjernost osobine su mons. Puljića koje počivaju na četiri stožerna stupa: stup čovjeka koji vjeruje i ljubi Boga, ljubi i pomaže bližnjega i domovinu te potiče i živi za opće dobro“ istaknuo je Faričić, dodavši da je nadbiskupovo djelovanje u odgoju, kulturi i znanosti uokvireno tropletom teologije kao znanosti, liturgije kao svetog čina kojim se aktualizira otajstvena žrtva te pastorala kao svjedočenja apostolskog nasljedstva. „Kao geograf, ne mogu zanemariti prostorni pogled slavljenika: od rođenja je počeo širiti svoje vidike, što je rezultiralo širinom i dubinom duhovnih horizonata te usmjerenosti na opće i načelno, bez previda pojedinačnog i praktičnog“ rekao je Faričić, istaknuvši da su Puljićeva zapažena ostvarenja prepoznata i od Europske akademije znanosti i umjetnosti čiji je redoviti član. Faričić je upozorio da su u rascjepu vjere i kulture potrebni graditelji mostova, aktivni sudionici plodonosnog dijaloga koji promiču život za drugoga. „Svrha te obljetnice je svijest da smo dar od Boga svijetu, sve što jesmo i posjedujemo Božji je dar nama. Ta misao rađa mišlju o odgovornosti koju preuzimanjem dara prihvaćamo, jer darovani život trebamo uskladiti s većim, mudrijim i savršenijim planom kojeg Bog ima s nama i s drugima u našoj blizini. Stoga smo pozvani biti plemeniti i mudri upravitelji povjerenih nam dobara“ rekao je Dundović, istaknuvši da je svrha obljetnice i sagledati tijek dosadašnjih čovjekovih napora i suradnje s Bogom; u poniznosti biti sebi iskreni sudac, ne zbog kazne, nego jasnijeg, zauzetijeg i ispunjenijeg života ubuduće, kao dar koji je prilika proslaviti Krista.
„Puljić je prvi biskup Crkve u Hrvata koji se u svojoj biskupiji obračunao s pedofilijom, ispričao žrtvama i javnosti i tako postavio temelje kako se suočiti sa svećenicima pedofilima“ istaknula je Popec, dodavši da Puljić daje do znanja kako se crkvene zajednice tiču dobre i loše strane njenih članova; ponos zbog dobrih primjera, a stid zbog loših. Ukazala je kako se nositi sa slučajevima krizne komunikacije; potrebne su brze, točne i konkretne informacije, u njihovom prenošenju potrebna je sigurnost, jasan i glasan izričaj. „Važna je usmjerenost na tri naglaska: što se dogodilo, što se poduzima i što će se poduzeti. Ukoliko ta pravila propustimo, ljudi će stvarati vlastitu sliku o slučaju, koja može pogoršati stvari i u pogrešnom smjeru uputiti javnost“ rekla je Popec. U službi istine i suosjećanja sa žrtvama potrebno je učiniti i zahtjevan korak izlaska pred kamere i mikrofon. „Iako je slučaj don Nedjeljka Ivanova od strane nadbiskupa Puljića i Zadarske nadbiskupije u javnosti prezentiran jasno, kao malo koji krizni trenutak u našoj novijoj povijesti, nije nedostajalo zlonamjernih autora koji su se poslužili svojim konstrukcijama. Umjesto da izaberu savezničku stranu u borbi protiv zla pedofilije, odabrali su neistine i manipulacije kako bi se umanjila vrijednost nadbiskupovog javnog postupanja, a time i same Crkve“ upozorila je Popec, istaknuvši da se veličina Crkve ne mjeri bijegom od neugodnosti, nego suočavanjem s istinom, ma kako gorka bila. „Papa Benedikt XVI. bio je svjestan da mediji mogu ‘uživati’ u razgolićavanju i ocrnjivanju Crkve, no i najmanji postotak pedofilije među klerom, oko 1,4 %, predstavlja razlog da Crkva sto posto očisti vlastito dvorište, te odvažna duha potiče i druge da ne daju u svojim sredinama tom moralnom kukolju da raste“ rekla je Popec. Naglasila je da se rješavanjem problema najbolje staje na kraj klevetama koje narušavaju dobar glas požrtvovnih svećenika. „Većina uzornih ne zaslužuje nositi teret sramotnih mrlja nekolicine. Neka imperativ ne bude bijeg od nelagode zbog grijeha jednoga, već suočavanje s njim zbog dobra zajednice i svakog njenog člana“ poručila je Popec.
Glede odnosa mons. Puljića i medija, Popec je rekla da on na njih gleda kao na saveznike evangelizacijskog dijela svoje službe. U odgovorima citira različite autore, književnike, znanstvenike, filozofe, pjesnike, voli autore koji povezuju teološko s psihološkim. U razgovorima s novinarima teme su: Crkva, domovina, Hrvatska i EU, general Gotovina, kršćanska antropologija, obitelj, svećenici, zdravstveni odgoj. „Usuđujem se reći da je mons. Puljić jedan od prvih hrvatskih biskupa koji je teološki promišljao identitet Europske unije, njene vrijednosti, ali i zamke u koje bi mogla upasti. Još 1990-ih godina pisao je o Europi te ga njeno poznavanje i danas čini poželjnim sugovornikom novinarima o toj temi“ rekla je Popec. U temi dijaloga između Crkve i države do izražaja dolazi mudrost i diplomacija, Hrvatska je njegova miljenica, u odgovorima povezuje Riječ Božju, znanje, emocije i narodnu mudrost, poznaje i šalu. „Odgovori na novinarska pitanja pokazuju znanstvenu širinu profesora, angažiranost vještog komunikatora, jednostavnost iskrenog svjedoka vjere i života“ poručila je Popec. Zahvalivši svim sudionicima, srebrni biskupski jubilarac Puljić Akademiju je doživio kao zajedništvo u duhu rasta u eklezijalnosti i oduševljenja za Krista, te osobito svećenicima kao prigodu oduševljenja za svoje zvanje, kao susret u rastu i spoznaji. Na Akademiji je sudjelovao i brat nadbiskupa Puljića, fra Ilija Puljić iz hrvatske župe u New Yorku.
Ines Grbić