Svetkovina sv. Josipa u srijedu 19. ožujka svečano je proslavljena u istoimenoj župi na Plovaniji u Zadru gdje je koncelebrirano slavlje u zajedništvu brojnih svećenika predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Novi zavjet spominje sv. Josipa samo u dvanaest redaka, bez ijedne njegove riječi, ali i ta su mjesta dovoljna da pokažu odlučujuće crte njegova života i djelovanja, rekao je nadbiskup.
„Sv. Josip nam je potreban jer je šutljiv, a tako govori. Koliko samo ispraznim riječima nanosimo štete sebi i drugima i zagađujemo okoliš oko sebe. Kako je lijepo u šutnji doći pred Boga i njemu reći, vapiti i moliti“ rekao je mons. Puljić. Istaknuo je da je bio pravedan, čovjek dobra srca koji je imao veliko pouzdanje u Boga. „Bio je čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i onda kad je poslušnost tražila velike žrtve. Zar je mala žrtva ‘Josipe, uzmi Mariju za ženu. Pođi u Egipat’. Spreman je i na to. Biblijski pisac ga uspoređuje s Abrahamom. Sa silnim pouzdanjem kreće tamo gdje ga Bog zove. Ne zna kuda ide. Ali zna, to Bog želi i sigurno je dobro“ rekao je mons. Puljić, dodavši da je sv. Josip zaručnik i muž čista srca. Potajno je htio otpustiti Mariju jer nije mogao prihvatiti da je začela, a on nema ništa s time. „Ali je poslušao Božji glas i primio Mariju za ženu. Kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji, divan je uzor ocu i obitelji. U vremenu moralnog zagađenja, u prljavom svijetu koji ne cijeni vrednote čistoće, kako nam je potreban taj svetac, da molimo, Josipe prečisti, čuvaj naše obitelji i narod. Molimo sv. Josipa za ćistoću riječi i djela“ potaknuo je nadbiskup, istaknuvši da ga je papa Pio IX. 1870. g. proglasio zaštitnikom Crkve, a papa Ivan XXIII. 1961. zaštitnikom Drugog Vatikanskog sabora, unijevši njegovo ime i u kanon svete mise. Tko će biti bolji skrbnik ako ne onaj koji je bio skrbnik onoga koji je utemeljio Crkvu – Isusa Krista, rekao je nadbiskup. Podsjetio je da je sv. Terezija Avilska nazivala sv. Josipa svojim ocem i gospodarom te je 12 od 17 ženskih samostana posvetila sv. Josipu.
„Josip u skrovitosti i šutnji svoje svakodnevice pristaje biti sudionikom Božjeg plana i zamisli o obnovi čovječanstva. Poslušan je Bogu i spreman što god Bog od njega traži, poput Abrahama nadati se protiv nade, krenuti kamo ga Gospodin šalje. Josip čini kako mu je Gospodin naložio. Nesiguran je u ishod putovanja, u mjesto i okruženje u dalekom Egiptu. Ali i on je poput Abrahama siguran da ga Bog koji ga je pozvao i to mu sugerirao, neće ostaviti sama. To je bila njegova sigurnost“ poručio je mons. Puljić. Josipa se često prikazuje u domu kako s Marijom gleda u spasitelja svijeta kome je on postao skrbnikom. „U svijetu koji bježi od Boga ili živi kao da mu Bog i Spasitelj ne treba, slika Josipa koji gleda u Isusa poticajan je znak suvremenom čovjeku. Neka nas njegov blagdan potakne da budemo dobri radnici, vrijedni Božji suradnici, otvoreni Božjim poticajima, da pazimo jedni na druge kako bismo bili boljima i hodili Božjim putovima“ zaključio je nadbiskup Puljić na Plovaniji gdje je trodnevnu duhovnu obnovu predvodio p. Arkadiusz Krasicki.
Mons. Puljić je prijepodne predvodio misno slavlje i procesiju s kipom sv. Josipa u župi sv. Josipa u Obrovcu, kad je i Dan grada Obrovca, a proslavljen je spomen 220 godina obnove župne crkve sv. Josipa (1794-2014).
Ines Grbić
