‘Obitelj – kućna Crkva i kolijevka vjere’ tema je svećeničke rekolekcije zadarskog prezbiterija održane u srijedu 8. siječnja u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru, o čemu je izlagao mr. don Roko Glasnović iz Šibenske biskupije, stručnjak obiteljskog pastorala. Prema nekim autorima, od četiri najznačajnije društvene institucije: država, Crkva, škola i obitelj, posljednjih desetljeća najviše se promijenila obitelj. Deset najznačajnijih promjena koje su utjecale na obitelj su povećani broj razvoda, kontrola rađanja, pad obiteljskog autoriteta, povećanje pred- i izvanbračnih veza, povećani broj žena u profesionalnom radu, porast individualizma i samostalnosti, premještanje težišta skrbi s obitelji na državu, promjena odgojne uloge, utjecaj rekreativnih aktivnosti (slobodno vrijeme), novi pristup u proizvodnji i zapošljavanju. Utječu i mediji, liberalno-građansko zakonodavstvo, politički interesi, nezaposlenost, otpori institucionalnom poimanju obiteljske zajednice. Pitanje strukture obitelji, odnosi između njenih članova te društvene uloge i značenja obitelji u društvu su ključno pitanje u razumijevanju društva, rekao je predavač, istaknuvši da je obitelj između ostalih primarnih skupina univerzalna, jer pripada svim vremenima i stupnjevima razvoja. Time predstavlja temelj onoga što je univerzalno u ljudskoj prirodi i ljudskim idealima. „Put kroz povijest čovjeka je put njegove obitelji koja je kolijevka, škola i dom čovječanstva, kroz prostor i vrijeme. Živimo u doba puno sukoba interesa između obitelji, posla, ljubavi i slobode ostvarivanja vlastitih individualnih ciljeva. Brak i obitelj sve više postaju mjesto dogovaranja i pregovaranja, ne samo o ljubavi, djeci i kućanskim poslovima, nego i o poslu, politici, gospodarstvu, nejednakosti. Zato ne iznenađuje sve veći antagonizam između muškarca i žene. Borba između spolova je glavna drama našeg doba. Ipak, brak i obitelj su i dalje vrlo važni“ rekao je mr. Glasnović, dodavši da se većina građana u više od trideset europskih zemalja ne slaže s tvrdnjom da je brak zastarjela institucija. Iako je u Hrvatskoj taj broj veći od 85 %, trećina ispitanika odobrava rastavu, a i hrvatsko istraživanje o vrednotama pokazuje proturječnost ispitanika, smatrajući da je pobačaj zlo, no dopušta se ženama da ga naprave.
Predavač je istaknuo i pobudnicu ‘Familiaris Consortio’ pape Ivana Pavla II. prema kojoj se četiri zadaće suvremene obitelji odnose na osobu, život, društvo i Crkvu. Prva i bitna zadaća obitelji je stvaranje zajednice osoba. Drugu zadaću bračni par ostvaruje služenjem životu, tj. rađanjem i odgajanjem djece. Rađajući djecu, postaju suradnici Božji u povijesnom trenutku i ostvaruju Božji blagoslov dan na početku ljudskog stvaranja. Treću zadaću obitelj ostvaruje u razvoju i blagostanju društva. „To znači da društvo ne može biti iznad obitelji. Naprotiv, društvo je nezamislivo bez obitelji koja participira u njegovim događanjima. Ljudska obitelj ima organske i životne veze s društvom, jer ona je njegov temelj i hrani ga svojom službom životu: u obitelji se rađaju građani i oni u obitelji uče prva znanja društvenih kreposti koje su duša života i razvoja društva. Stoga je opravdano da društvo pokazuje svoj interes za obitelj, ali istodobno je normalno u smislu obveze da se društvo brine za dobrobit obitelji“ istaknuo je mr. Glasnović. Svaka kršćanska obitelj je i u službi izgradnje Božjeg kraljevstva u povijesti sudjelujući u životu i poslanju Crkve. „U pastoralno – teološkom smislu to znači da je obitelj istodobno i u jednakoj mjeri objekt i subjekt pastoralnog djelovanja Crkve. Obitelj postaje mjesto gdje se Evanđelje prenosi i odakle ono zrači. Obitelji evangeliziraju i mnoge druge obitelji i sredinu u kojoj žive“ istaknuo je mr. Glasnović. Naveo je primjer: Netko je upitan: ‘Što bi učinio da pridobiješ nekoga za vjeru u Krista?’ On je odgovorio: Pustio bih da u mojoj obitelji provede godinu dana!“ On je bio uvjeren da bi življena vjera u njegovoj obitelji obratila nekršćanina. Taj koji je to rekao je veliki ranokršćanski pisac iz 3. st. u Egiptu, Klement Aleksandrijski, rekao je mr. Glasnović, istaknuvši važnost načela univerzalnosti u crkvenom djelovanju za brak i obitelj. „Brak i obitelj su opće dobro čovječanstva. Promicanjem općeljudskih i vjerničkih vrijednosti pridonosi se ukupnom čovječanstvu i osigurava njegova kvalitetna budućnost. Ako se dovode u pitanje osnovne vrijednosti braka i obitelji, ugrožava se temeljna čovječanska struktura. Načelo univerzalnosti u crkvenom djelovanju treba obuhvatiti sve obitelji, bez obzira na stupanj njihove vjere ili blizine Crkvi, odnosno društveni status. To načelo obvezuje crkveno djelovanje i da uključi sve stvarnosti bračnog i obiteljskog života: religioznu, ekonomsku, društvenu, kulturnu. Pastoral obitelji se ne može nazvati cjelovitim ako se zauzima samo za jedan ili nekoliko njegovih vidova“ zaključio je mr. Glasnović u govoru o velikom trinomu: obitelj, Crkva i vjera.
Ines Grbić