Zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM u ponedjeljak 9. prosinca u kapeli Sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru misno slavlje u zajedništvu s rektorom sjemeništa don Čedomilom Šuprahom i još sedmoricom svećenika. U slavlju su sudjelovali sjemeništarci koji Bezgrešnu slave kao svoju zaštitnicu.
„Svetkovina Bezgrešne je povelja o ljudskoj časti i dostojanstvu. Neka je blagoslovljena Marija koja je spremno surađivala u djelu spasenja, pa i nama omogućila zaslugom njenog Sina postati djecom Božjom“ rekao je nadbiskup, istaknuvši kako je navješteni susret Marije i arkanđela Gabrijela koji u ozračju radosti i pohvale prenosi poruku neba, prekrasna slika molitvenog stava, početak raja u dolini suza. Podsjetio je na povijesna događanja vezana uz blagdan Bezgrešnog Začeća.
Prvi se zbio prije otprilike 2050 godina, u vrijeme tzv. ‘Pax Romana’, kad se u obitelji poodmakle dobi Joakima i Ane rodila kći koju su roditelji nazvali Mirjam, a znači od Boga blagoslovljena. Devet mjeseci prije toga dogodilo se čudo: za razliku od sve ostale djece, koja od začeća baštine iskonski Adamov grijeh, Marija je bila od njega očuvana, već u tom trenutku u milosti i svetosti. „Jedinstveno čudo i neponovljiv Božji dar. Bog ju je očuvao od istočnog grijeha koji se nama oprašta na krštenju“ rekao je nadbiskup, podsjetivši i na događaj u Lourdesu kad se djevojčici Bernardetti nebeska pojava predstavila riječima: Ja sam Bezgrešno začeće! Bilo je to u vrijeme kad je u Europi vladao pozitivizam koji je kršćansko umovanje smatrao zastarjelim i revolucionarni duh pariške komune koji je zavodio radnike. U takvom okruženju događa se nešto što će utjecati na promjene u Europi i svijetu, rekao je mons. Puljić.
Istaknuvši veličinu duše majki dok rađaju, što čine i kažu zbog radosti što su rodile dijete, nadbiskup je govorio o veličini majke u svjetlu izložbe djela kipara Ivana Meštrovića naslovljene ‘Zahvalimo njoj’, postavljene u Zadru povodom 130. obljetnice njegovog rođenja. „On svoju majku voli zanosom djetinjeg srca. Na svakom kipu je upečatljivo prikazana ta njegova ljubav. Toliko je volio svoju majku da nisu mogli nasloviti izložbu nego ‘Zahvalimo njoj’. Ona je za njega oltar pred kojim se otvara velika duša zahvalnog sina. Ona stoji na vratima kuće i čuva da u njoj ne utrne ognjište ljubavi i Božjeg blagoslova. Njoj, Marti Meštrović koja je imala ogroman utjecaj na njegov život, sin Ivan je isklesao divne kipove i napisao divne stihove koji se mogu primijeniti na Gospu: „Njoj, nepresušnom vrelu, čiji tok sve suše i potresi ne prekinuše. Njoj, stablu jakomu, koga bure ne iščupaše i požari ne izgoriše. Njoj, neka je za sve i na sve vjekove hvala i ljubav naša. Njoj, koju Tvorac za pomagačicu odabra u skrbi oko roda našega“. Nadbiskup je rekao da su te riječi osobito danas aktualne, kad počinje vladati gender ideologija u kojoj nema strahopoštovanja pred životom, ne uvažava se kršćanska i sveljudska antropologija, nema više otac i majka, nego roditelj 1 i roditelj 2.
„Neka vas te riječi Meštrovića zgrabe, ne dajte se zavesti od te opake ideologije“ poručio je nadbiskup sjemeništarcima, zahvalivši Joakimu i Ani što su u suradnji s Bogom stvoriteljem odgojili Mirjam-Mariju.
Ines Grbić