„Svetkovina Svih Svetih nas upućuje na stvarnost izvan i iznad granica prostora i vremena. Čovjekov život nije zatvoren. Njegov se smisao ne rješava na poprištima zemlje i u granicama povijesti. On cijelim svojim bićem neodoljivo teži naprijed, izvan i iznad granica prostora i vremena“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u homiliji koncelebriranog misnog slavlja koje je na svetkovinu Svih Svetih u petak 1. studenog predvodio u katedrali sv. Stošije u Zadru. Naša budućnost započinje danas, u našoj sadašnjosti, jer Gospodin nam već sada daruje svoju ljubav i čini nas svojom djecom, rekao je nadbiskup, dodavši da smo zato okrenuti prema svetima i posvećenima, usmjereni prema nebu i nebeskom svijetu. „Tamo je naša Domovina i mjesto koje nam nitko ne može oduzeti. Jedino ga sami možemo proigrati ili ga se odreći. Svetkovina Svih Svetih želi nas ohrabriti i podržati da ne klonemo na putu prema svojoj Domovini. Tko jednom osjeti, makar i u mislima, ljepotu nebeskih visina, taj će se truditi i zemlju učiniti predvorjem neba. Iz tih visina drugačije izgledaju svagdanje nizine. I drugačije se u njima živi“ poručio je mons. Puljić.
Svetkovina Svih Svetih je blagdan zajedništva onih koji su već stigli k svome cilju, duša u čistilištu koji su u fazi priprave za ulazak u nebo i nas koji smo na putu prema nebu. Podsjeća nas na naše urođeno dostojanstvo djece Božje po krštenju, kao i na sve koji su prihvatili i vršili Isusov zakon, rekao je nadbiskup, potaknuvši da mislimo na Isusove sljedbenike diljem svijeta koji se bore i trude usvajati njegove zakone opisane u govoru blaženstava. “To je svetkovina svih koji su došli čuti Isusov govor blaženstava na Gori. A ona su temelj nove kršćanske civilizacije, evanđeoske humanosti, ljudske, obiteljske i socijalne sreće. To nam je najpotrebnije i najaktualnije. Obrisi takve civilizacije često su neprepoznatljivi u okruženju u kojem vladaju zavist, ogovaranje, mržnje i nasilje. Isus želi naše probleme rješavati dobrotom, a ne zloćom, oružjem istine i snagom duha, a ne nasiljem. Logikom blaženstava želi prekinuti spiralu osvete, zlo pobjeđivati dobrotom i ljubavlju. Tom je strategijom nastupio i počeo osvajati mase. Ni na koga nije potegnuo mač ni bič. Nikoga nije kleo i zastrašivao. Narod mu je hrlio i govorio da još nitko nije tako govorio i radio” rekao je nadbiskup Puljić. Istaknuo je da je sadržaj navještenih biblijskih tekstova vezan uz organ vida, oči. „Prva rečenica knjige Otkrivenja započinje: ‘Ja Ivan vidjeh’, a prva rečenica čitanja iz Prve Ivanove poslanice glasi: ‘Gledajte, koliku nam je ljubav darovao Otac; djeca se Božja zovemo i jesmo’. Matejevo evanđelje pripovijeda da ‘Isus uziđe na goru ugledavši mnoštvo’. Gledati i vidjeti upućuje na nešto ispred nas, na budućnost, na ono što nas usmjerava prema Bogu, nebu i budućnosti. Lakše je izdržavati patnje sadašnjosti kad imamo oči koje s povjerenjem gledaju u budućnost“ poručio je mons. Puljić. Podsjetio je da su naši stari svetkovinu Svih Svetih nazivali prvi Božić. „Kao što na Božić pružamo ruke i čestitamo jedni drugima jer je Bog došao k nama, tako bismo mogli i na Sve svete, jer je to blagdan nebeske i zemaljske Crkve. Njime se slavi uzlazak u nebo silnog mnoštva opečaćenih, kako ih Ivan opisuje; veliki broj ljudi odjevenih svetošću, urešenih milošću i uzdignutih u Božje i nebeske sfere. Kao što je Božić početak Božjeg života na zemlji, svetkovina Svih Svetih najavljuje svečani kraj brojnih osoba koje je Duh Božji pomilovao i odabrao pa se mogu zvati sinovima i kćerima Božjim. Zato nam liturgija čitanja otvara knjigu budućnosti, Ivanovo Otkrivenje, da bismo očima duše znali živjeti za budućnost. Ona je u nama započela i traje po sakramentima koje primamo“ zaključio je nadbiskup Puljić, udijelivši na kraju mise papinski blagoslov s potpunim oprostom.
Ines Grbić