GODIŠNJI SUSRET HRVATSKIH MISIONARA U ZADRU – MISNO SLAVLJE I PORUKE NADBISKUPA PULJIĆA O MISIJI I MISIONARIMA

„Svojim predanim misijskim radom diljem svijeta uvećavate sjaj evanđelja, a nesebičnim služenjem ljudima objavljujete Očevo milosrdno lice. Ponosni smo na Vas jer ste osobiti predstavnici naše domaće Crkve i naroda u krajevima gdje živite i radite. Neka Vas u tom poslu i radu nosi snaga Isusova plana i programa koji želi da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja Istine“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u utorak 2. srpnja u pozdravnom govoru četrnaest hrvatskih misionara i misionarki na njihovim 25. danima misijskog druženja – Godišnjem susretu hrvatskih misionara, u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Prigodne riječi ohrabrenja i zahvale uputili su i don Antun Štefan, nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj i don Ivan Štironja, nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u BiH.

 „Susret misionara prigoda je posvijestiti što smo po krštenju postali: Isusova misijska zajednica vjernih. Njegove zadnje riječi apostolima prije uzlaska na nebo su da njegovim učenicima učine sve narode. Zato je Crkva izrazito misijska“, rekao je mons. Puljić, dodavši da ne mogu svi biti misionari. Ali svi mogu molitvama, osjećajima i materijalnim prilozima pomagati njihove aktivnosti u čijoj je pozadini vjera kao temelj i opravdanje života i rada misionara. Nadbiskup je poželio da godišnja skupština Papinskih misijskih djela u Zadru u svima probudi tu svijest. „Uz zaslužene dane odmora koje traži posao evangelizacije, na takvim susretima misionari imaju prigodu svjedočiti o misijskom radu i potrebama s kojima se susreću. A odgovorni i zauzeti prijatelji misija u domovini imaju prigodu čuti i vidjeti jednom godišnje žive svjedoke suvremene evangelizacije. Djelatnici u misijskim krajevima diljem svijeta mogu osjetiti ljepotu povezanosti u poslanju koje je Uskrsnuli ostavio kao nalog apostolima: ‘Idite i propovijedajte evanđelje svima!’“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši: Kao sveopća zajednica Božjeg naroda, Crkva nadilazi nacionalne i europske okvire.

 Nadbiskup je opisao strukturu misijskog djela Crkve razgranatog u četiri skupine: Djelo za širenje vjere, Djelo svetog djetinjstva, Djelo svetog Petra apostola i Misijska zajednica svećenika, redovnika i redovnica. Zajednički cilj svih njih, nastalih u 19. st., je stvarati i unaprijeđivati misijsku svijest, poticati molitvu i duh žrtve za misije. Prva tri misijska djela nikla su u Francuskoj poslije Francuske revolucije, a Misijsku zajednicu je utemeljio talijanski svećenik bl. Pavao Manna (1916.). Uključuje svećenike, redovništvo i sve druge koje žele pomagati misije. I 20. st. je donijelo puno važnoga u misijskom poslanju Crkve, rekao je mons. Puljić, navodeći ‘Reskript’ kojim je 1926. g. Kongregacija za obrede odredila da se pretposljednja nedjelja u listopadu obilježava kao dan molitve i misijske animacije. Papa Pio XI. 1927. g. proglasio je zaštitnicom misija sv. Malu Tereziju, a u 20. st. je počeo sustavni razvoj znanosti o misijama pod nazivom misiologija koja je dobila katedre u Münsteru, Münchenu, Rimu, Beču, Freiburgu, Nimwegenu, Ottawi.

Nadbiskup Puljić je zahvalio za dar Drugog Vatikanskog Sabora koji je izdao pastoralne smjernice, dekret o misijama ‘Ad gentes’. „Posvijestio je odgovornost svih krštenika za misije u svijetu. Uveo je mogućnost slanja svećenika, redovnika, laika i obitelji u misijske krajeve (fidei donum). Potaknuo je stvaranje misionarskih društava na nacionalnoj i međunarodnoj razini kao pomoć u evangelizaciji svijeta i postao potkom za produbljivanje misija kao trajne i aktualne stvarnosti Crkve“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši da je bl. Ivan Pavao II. uz 25. obljetnicu dekreta ‘Ad Gentes’, 1990. g. objavio encikliku ‘Redemptoris Missio’ o trajnom misijskom poslanju Crkve. Napisao je da nitko od Kristovih vjernika, nijedna od crkvenih ustanova, ne može izmaknuti najvišoj dužnosti misije: navijestiti Krista svim narodima svijeta.

U Zadru je godišnji susret misionara održan i od 19. do 21. srpnja 1994. g., mjesec i pol prije pohoda bl. Ivana Pavla II. Zagrebu. Prvi takav susret bio je u Splitu 1987. g., potom se nastavio u biskupijama Hrvatske i BiH ljetnih mjeseci, od srpnja do rujna. Nacionalni povjerenici za misije prenijeli su pozdrave i iznimnu podršku predsjednika vijeća HBK za misije mons. Slobodana Štambuka, hvarsko-bračko-viškog biskupa koji iz opravdanih razloga ne može nazočiti tom događaju.

Susret misionara počeo je svečanim misnim slavljem u ponedjeljak 1. srpnja u katedrali sv. Stošije u Zadru a predvodio ga je nadbiskup Puljić.

Vlč. Štefan je zahvalio mons. Puljiću i zadarskom nadbiskupijskom povjereniku za misije don Mladenu Kačanu na gostoprimstvu te vjernicima koji duhovno i materijalno pomažu misionare. Pomolilo se i za duše pokojnih misionara u zahvalnosti za njihov dar života i služenja. Na godišnjem susretu sudjeluju sljedeći hrvatski misionari: don Ante Batarelo (Tanzanija), fra Pere Čuić (DR Kongo), fra Ivica Perić (Ruanda), o. Tomislav Mesić (Tanzanija), don Velimir Tomić (Tanzanija), fra Stojan Zrno (DR Kongo), s. Blaženka Barun (DR Kongo), s. Mirabilis Višić (DR Kongo), s. Samuela Šimunović (DR Kongo), s. Vedrana Ljubić (Uganda), s. Josipa Šprajc (Kamerun), s. Lucija Vincek (Nigerija), s. Marica Jelić (Madagaskar) i buduća misionarka u Burundiju s. Agnezija Bilić.

Uz domaćina ravnatelja Kačana, sudjelovali su sljedeći biskupijski ravnatelji PMD-a: mons. Vlado Lukenda (Banja Luka), preč. Pavo Šekerija (Sarajevo), don Tomislav Ljuban (Mostar), vlč. Josip Tadić (Vojni ordinarijat u BiH), vlč. Ivan Novak (Bjelovar-Križevci), mons. Juraj Jerneić (Zagreb), preč. Ivan Barščevski (Križevci), vlč. Marijan Koren (Sisak), vlč. Dominik Vukalović (Varaždin), don Frano Markić (Dubrovnik), don Tomislav Debelić (Krk), don Paulin Bjažević (Hvar-Brač-Vis), don Tomislav Puljić (Šibenik), vlč. Ivica Miloš (Gospić-Senj), don Tomislav Debelić (Krk), vlč. Josip Racan (Poreč-Pula), vlč. Slavko Rajić (Vojni ordinarijat RH), vlč. Željko Strnak (Požega), vlč. Kristijan Zeba (Rijeka) te djelatnici Nacionalnih uprava PMD u Zagrebu i Sarajevu: s. Fidelis Lucić, Ines Sosa Meštrović, Josip Burja i Saša Ričković.

Ines Grbić