„Naša sadašnjost i budućnost ovise o tome kako i koliko cijenimo čovjeka. Čini se kako se baš zbog toga zapadna civilizacija urušava, jer su trajne i vječne vrednote i savjest čovjeka sve više pomračeni“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić prezbiteriju na 42. Svećeničkoj skupštini Zadarske nadbiskupije u srijedu 20. veljače u Sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru. Prije radnog dijela skupštine nadbiskup je predvodio misno slavlje u sjemenišnoj kapeli, a tema njegove homilije i kasnijeg nagovora bili su novi zadaci Crkve u njenom dijalogu sa svijetom i borba za vrednote. „Izazovi konkretne stvarnosti s kojima Crkva mora ‘požuriti’ na otvoreni razgovor su politički i potrošački sekularizam. Desetljeća marksističkog jednoumlja i neljudskosti dale su povijesnu šansu potpune depolitizacije religije. Pred nama su vremena u kojima ne bi trebalo politike u religiji. Ali ostala bi religija kao samosvojna vrijednost u društvu i politici. Religija bi postala kritičkom sviješću društva u političkim opredijeljenjima, društvenim i ekonomskim programima“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je nova ideologija privatiziranog i sekulariziranog svijeta potrošački materijalizam. „Nije nužno da čovjek kopa kako bi kruha imao, da ide u lov kako bi preživio. Dovoljno je da ima novca i sve će nabaviti. On, dakle, prestaje biti lovac i radnik i postaje potrošač. U središtu njegove životne filozofije nije više stjecanje i stvaranje, već rastvaranje. Taj potrošački sekularizam za religiju je najopasniji jer čovjeka u zasićenosti duhovno otupljuje“ upozorio je nadbiskup, istaknuvši da su prošla desetljeća, kao u novim katakombama, stvarala svjedoke i mučenike, a u demokraciji se traže zauzeti odgojitelji i učitelji koji su kao uvjereni Kristovi učenici poput mudraca s Istoka otkrili zvijezdu vodilju. „I ne daju se zbuniti ni zavesti, premda je njihova odluka pobudila među mnogima izrugivanje. Nadahnuće Božjeg duha u nutrini važnije im je i jače od javnog mnijenja, a traganje za istinom važnije od podsmjeha“ rekao je mons. Puljić. Ukazao je na odron ‘potpornog zida’ povijesnog Zapada, a to je pojam Boga kojeg se otkrivalo na licima ljudi. „Bez Boga smo bez čvrste i povišene točke odakle se mogu uočiti problemi kako bi ih se stavilo u realne okvire. Hoćemo li pred ‘moralnim tsunamijem’ spasiti temeljne vrijednosti Zapada: racionalnost, ulogu obitelji, umjetnost te vrhovnu vrijednost čovjeka i neupitnost slobode vjere” upitao je nadbiskup. Treba prihvatiti da je svijet kompleksan ali pred njim treba zauzeti stav optimizma koji se nadahnjuje Biblijom, obilježen povjerenjem u Boga koji vodi povijest i ljudska zbivanja prema nekom cilju. „To često čini i krivudavim putem, čak i preko događaja koja nam mogu izgledati loša. Svijet nije podijeljen na dobre i loše i ne treba ga promatrati u crno-bijeloj, nego raznobojnoj tehnici. Zato nam je potrebna sposobnost dobrog razlučivanja“ rekao je mons. Puljić. Upozorio je da nihilizam dovodi do sumnjanja u vrijednost osobe, značenje istine, dobra i smisla života. Posljedica toga su opća nesigurnost i dezorijentacija, relativizam zakona i ponašanja.
Nadbiskup je istaknuo potrebu povratka vrednotama. To traže roditelji, zabrinuti za budućnost djece, učitelji koji proživljavaju krizu školstva i društvo u cjelini koje osjeća da su u pitanju temeljne stvari. „Vrednote se ne proizvode u znanstvenim kabinetima. Ne može ih se presnimiti ‘copypastom’. Njih stvaraju i ‘proizvode’ živi ljudi. Zato odgoj nije običan intelektualni čin. Vrednote se prenosi životom, a ne znanjem. One nastaju iz iskustva i potvrđuju se svjedočanstvom“ rekao je mons. Puljić, naglasivši da se ne treba tješiti trenutnim uspjehom, kako to rade političari, nego i u neuspjesima vidjeti putanju osmišljenja svog rada prema Pavlovoj ‘Kad sam slab, onda sam jak’. Crkva mora slušati Gospodina, bacati mreže i kad joj iskustvo sugerira drugačije; propovijedati u zgodno i nezgodno vrijeme. „Zadaća Crkve u suvremenom svijetu je da kao dobra majka i učiteljica oblikuje ljudsku savjest i oplemenjuje srce. Zbog toga ne može ostati indiferentna kad je u pitanju čovjek, njegova sloboda, dostojanstvo i spasenje. Crkva je pozvana proročkim glasom ‘prokazivati’ nepravde i nasilja, zloupotrebe i zla povijesnih ljudi. I evanđeoskim naviještanjem pokazivati na izvore dostojanstva osobe i korijene solidarnosti“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da je ono što Crkva prenosi uvijek bilo u sukobu s vladajućom pameti i u mnogome nepodudarno s javnim mnijenjem. „Agnosticizam je netolerantan prema svakomu tko stavlja u pitanje njegove kriterije. Zbog toga je hitno da Bogu posvećene osobe, biskupi, svećenici i redovnici imaju odvažnosti usprotiviti se takvim stavovima, i pritom budu hrabri. Njihova snaga se mora očitovati u uspravnom držanju pred kriterijima javnog mnijenja, pa i u podnošenju udaraca. Jer, ‘tko se boji Gospodina nema straha od ničega’ (Sir 34, 16). Strah Božji oslobađa čovjeka od ljudskog straha i čini ga u pravom smislu slobodnim. Stoga neka nam u radu i zalaganju za Boga i čovjeka ne dodija činiti dobro“ poručio je mons. Puljić.
Na skupštini su govorili i mons. dr. Pavao Kero, o Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru, čuvanju i uređenju crkvenih arhiva. Djelovanje nadbiskupijskog caritasa prikazao je njegov ravnatelj mr. don Ivica Jurišić, a mr. don Zdenko Milić je govorio o vjerničkim društvima.
Ines Grbić