Vjera bez djela je mrtva (Jak, 2 25)
Poslanica uz Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, 25. veljače do 3. ožujka 2013.
( IKA 148505/2)
Dragi vjernici!
Svi biskupi, članovi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, svake se godine redovito sastaju, zajednički razgovaraju i stvaraju planove za vjernike koji žive u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ili su raseljeni diljem svijeta. Na taj način biskupi očituju svoje jedinstvo, zajedništvo i nepodijeljenu ljubav prema svojem hrvatskom narodu, ali i prema svakom čovjeku.
Ove godine posebno se sjećamo prvog sarajevskog nadbiskupa Josipa Stadlera koji se prije stoosamdeset godina rodio u Slavonskom Brodu, studirao u Rimu, kao profesor radio u Zagrebu, ali je cijeloga sebe dao za Hrvate u Bosni kamo ga je Božja providnost poslala. Njegovo životno svjedočanstvo neka nam bude primjer ljubavi prema katoličkoj Crkvi i svom hrvatskom narodu gdje god živi.
To isto zajedništvo želimo prenijeti na naše svećenike, redovnike, redovnice, na sve vjernike laike ali i sve ljude dobre volje. Stoga već po sedmi put organiziramo Tjedan solidarnosti između druge i treće korizmene nedjelje u kojem na različite načine: molitvom, slavljenjem Euharistije, organiziranjem susreta na župama, želimo pridonijeti većem povezivanju i upoznavanju vjernika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Upravo kroz te susrete učimo vrednovati kulturu i običaje, stječemo nove prijatelje, otvaramo svoja srca, razvijamo svijest za prepoznavanje teškoća u kojima žive naša braća i sestre u vjeri, prepoznajemo i vrednujemo napore koje katolička Crkva u Bosni i Hercegovini poduzima za očuvanje života Hrvata katolika u njihovoj domovini. Na taj način svjedočimo da prepoznajemo znakove vremena koji im narušavaju dostojanstvo života, volju, motive i snove za bolju budućnost njihove djece.
Našoj braći i sestrama želimo reći: “Nisi sam!” i “U ovome smo zajedno!”. Tim riječima razumijevanja, prihvaćanja i podrške želimo izraziti zahvalnost za brojne darove kojima Hrvati iz Bosne i Hercegovine obogaćuju nas u Hrvatskoj: za dar brojnih svećeničkih i redovničkih zvanja, za obogaćivanje svakodnevnim primjerima svjedočanstva žive vjere, koji pomažu da i naša vjera živi, za očuvanje katoličke vjere u Bosni i Hercegovini, za brojne obitelji koje pomlađuju hrvatsko nacionalno biće, za doprinos kulturi, znanosti, gospodarstvu.
Kako bismo na konkretan i djelotvoran način pokazali da razumijemo i prepoznajemo probleme s kojima se svakodnevno susreću, da nam je iskreno stalo i da smo spremni pružiti ruku pomoćnicu, sedmu godinu za redom, molitvom i novčanim darom, već prema mogućnostima, na treću korizmenu nedjelju pokazujemo da živimo ono što vjerujemo. A što to vjerujemo? Ovo si pitanje na poseban način postavljamo u Godini vjere. Vjerujemo da su pred nama buduća dobra – nadamo im se, vjerujemo u ljubav koja se svjedoči konkretnim djelima, vjerujemo da nema zajednice vjernika bez bratskog zajedništva kojeg otkrivamo po braći i sestrama na našem životnom putu, vjerujemo da smo kao vjernici laici, po svojoj krsnoj milosti, sudionici proročke, svećeničke i kraljevske službe Isusa Krista, i da na izazove svakodnevnoga života trebamo odgovarati pošteno, ponizno i hrabro. Na taj način „Crkva – koja u vlastitom krilu obuhvaća grješnike te je u isti mah sveta i potrebna čišćenja – neprestano kroči putem pokore i obnove … okrijepljena snagom uskrsnuloga Gospodina kako bi strpljivošću i ljubavlju savladala svoje unutrašnje i vanjske žalosti i teškoće te u svijetu vjerno, iako zasjenjeno, otkrivala njegovo otajstvo, sve dok se na kraju ne bude očitovalo u punom svjetlu” (usp. Porta fidei 6).
U ovom vremenu priprave na Uskrs, koje obilježavaju brojne društvene nepravde i krize, preispitujmo braćo svoj cjelokupni život i djela koja činimo. Neka nam to bude prilika da vratimo povjerenje jedni u druge kako bismo u svijet mogli unositi neprolazne vrijednosti: zalaganje za dostojanstvo života, za pravdu, istinu i poštenje, za pomaganje bližnjima u potrebi – jednom riječju za caritas: djelotvornu kršćansku ljubav. To je naše životno poslanje koje nadahnjuje sve one koje traže dobro svojih bližnjih. Neka nas u tim nastojanjima očuvanja jedinstva katoličke Crkve i Hrvatskog naroda, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, prati zagovor Marije, Majke Crkve. Ona neka ishodi bogatstvo blagoslova i milosti za naše pastire i cijelu Crkvu Božju koja živi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
+Josip Mrzljak
predsjednik Hrvatskog Caritasa