Kakve veze ima Božja čestica s Bogom? tema je posjećenog izlaganja međunarodno uspješnog hrvatskog znanstvenika dr. Vuke Brigljevića koje je održao u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u četvrtak 7. veljače. Kao poticaj u Godini vjere, tribinu su organizirali Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru i Zadarska nadbiskupija, u svjetlu teme o potrazi za Higgsovim bozonom na CERN-u.
Brigljević je viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković i član CMS kolaboracije na CERN-u. “Slika o svijetu koja dolazi iz vjere je apsolutno u skladu sa slikom svijeta koja dolazi iz znanosti. U znanosti otkrivam duboki red u prirodi. Otkrivam skriveni, duboki red iza mnoštva pojava. U židovsko-kršćanskoj tradiciji svijet nije svijet malih duhova koji su iza stabla, vjetra, životinje, nego je to svijet koji je plod stvaralačkog pothvata, Božjeg pothvata. Božja mudrost je arhitekt“ istaknuo je Brigljević, dodavši da je Bog u kršćanskoj objavi zakonodavac. Dakle, ima smisla tražiti zakone.
„Danas se veliki broj znanstvenika gubi u svakodnevici koja je jako tehnička i u kojoj rješavamo tehnička pitnaja. Možda se ne zaustavljamo dovoljno razmišljati o smislu onoga što radimo. Vrlo jasno je da su slika svijeta iz vjere i slika koja dolazi iz znanosti apsolutno u skladu. Ali Bog ne proizlazi iz jednadžbe fizike. Znanstvenici prihvaćaju prisutnost reda u svemiru. Ali ne naprave svi nužno korak da zaključe, ako su taj red i ta razumnost tu, mora postojati i autor te razumnosti. Mislim da je Bog htio poštivati našu slobodu. Ne želi da taj korak bude toliko nužan, da ga moramo prihvatiti. Iz kršćanske objave, vidimo kako Bog ništa ne nameće. Činjenica da je svijet ostavljen tako da čovjek može iza toga prepoznati Boga, a i ne mora, također je manifestacija slobode koju nam je Bog ostavio“ naglasio je Brigljević.
Istaknuo je da je 2012. g. s otkrićem u CERN-u ključna i povijesna godina za temeljnu fiziku, od onih koja će ući u udžbenike povijesti. Higgsov bozon je zadnji lanac, zadnja nedostajuća karika u tzv. standardnom modelu fizikalnih elementarnih čestica. To je model koji opisuje naše temeljno znanje o osnovnim gradivnim elementima svijeta i elementarnim silama. „U potrazi za tom česticom na akceleratoru na CERN-u, dobili smo dokaz jedne nove čestice. Otkrili smo novu česticu za koju dotad nismo znali i koja ima obilježja Higgsovog bozona. Ne tvrdimo još da smo otkrili Higgsov bozon jer kao znanstvenici moramo biti oprezni s tvrdnjama. Želimo proučiti sva svojstva te nove čestice i utvrditi da svojstva te nove čestice odgovaraju predviđenim svojstvima Higgsovog bozona“ rekao je Brigljević. Nakon proglasa tog otkrića 4. srpnja 2012. g. iznijeli su još više podataka, sakupili više sudara, izmjerili ih, a ti dodatni podaci samo potvrđuju to otkriće. „To otkriće potvrđuje sve što mislimo da znamo o elementarnim česticama i silama, potvrda onoga što mislimo da stoji kao hipoteza u zadnjih 40 godina. Ta teorija opisuje sve fenomene koje vidimo u našem svijetu. Objašnjava zašto su slaba sila i elektromagnetska sila baš u tako osjetljivoj ravnoteži koja dopušta zvijezdi kao sunce da pokrene a da ne izgori tako brzo, da ne bi dopustila razvoj života na zemlji“ rekao je Brigljević.
S današnjim spoznajama ne možemo objasniti sve što vidimo u svemiru. Uz nama poznate čestice i sile, mora postojati još nešto drugo i specifično. „Postojanje tamne materije i tamne energije su pojmovi koji su formulacija za naše neznanje. Sva energija prisutna u svemiru dolazi iz samo 4 % čestica koje su ljudima poznate. Bez tamne materije ne možemo objasniti stabilnost galaksije poput naše, niti kako se uopće može formirati galaksija poput naše. Pojam tamne energije dolazi iz opažanja da svemir koji znamo da se širi, se ubrzano širi. To je sasvim kontraintuitivno, jer jedina sila koja djeluje je gravitacija koja bi mogla širenje tog svemira samo kočiti. Dakle, ne znamo uopće princip takvog ubrzanog širenja“ rekao je Brigljević, istaknuvši da su Higgsov bozon, tamna energija i tamna materija dio fizikalnih zakona, dio onoga što svijet čini onakav kakav je. „Ukoliko je to sve plod stvaralačkog Božjeg djela, što vjerujem, onda je i jedno i drugo plod Božje mudrosti“ rekao je Brigljević.
Pojasnio je i primjenu Higgsovog bozona za ljude u svakodnevici: „Naša motivacija nisu primjene, neka nova terapija za tumore, nova tehnologija, novi materijali. Naša motivacija je radoznalost pred svijetom. Povijesno se vidi da primjene obično dolaze dosta kasnije, nakon otkrića samih zakona prirode. Ne možemo razmišljati o primjeni zakona za koji uopće ne znamo kakav je. Npr. laser je posljedica zakona kvantne fizike koji su otkriveni u prvim desetljećima 20. st., a danas se svakodnevno primjenjuje od industrije zabave do medicine. Do ideje za laser, koja je bila implicitna u zakonima koje su ljudi otkrili od 1910. do 1920.-ih godina, došlo se tridesetak godina kasnije. Zato, kad čujemo da treba ulagati prije svega u primjenjena istraživanja, tko to odluči, time ubija tehnološku revoluciju od sutra“ zaključio je Brigljević u izlaganju na kojem su mu svi posjetitelji jako zahvalili i čestitali.
Ines Grbić