40. OBLJETNICA SMRTI ZASLUŽNOG GLAGOLJAŠA DON VLADISLAVA CVITANOVIĆA, ISTRAŽIVAČA GLAGOLJICE NA ZADARSKOM PODRUČJU
Na svetkovinu sv. Tri Kralja, 6. siječnja, navršava se 40 godina od smrti znamenitog svećenika, kulturnog djelatnika, jednog od posljednjih glagoljaša u Hrvatskoj i dugogodišnjeg župnika Velog i Malog Iža, rođenog veloižanina don Vladislava Cvitanovića (1894-1973). Bio je priznat i poznat povjesničar glagoljaštva, znanstvenik na području istraživanja povijesti i baštine zadarskog otočja te stalni vanjski suradnik akademije, od koje je i odlikovan.
Rodio se u Velom Ižu 15. veljače 1894. Gimnazijske i teološke nauke završio je u Zadru (1906.-1918.). Svećeničku službu vršio je u Salima, Brbinju, Velom Ratu, Ražancu, te od 1937., pune 32 godine, u Velom i Malom Ižu. Umro je u Zadru , na blagdan sv. Tri Kralja 1973. godine u 79. godini života i 55. svećeništva. Kao župnik u navedenim mjestima odlikovao se unaprijeđenjem crkvenog pjevanja. Bio je poznat kao skroman, uslužan i marljiv, zaljubljenik u naše otočje, povijesnu hrvatsku starinu i glagoljsku baštinu djedova. Prvi je obradio 240 glagoljskih kodeksa Zadarske nadbiskupije, napisao sažetke povijesti 48 župa, kronološki popisao sve glagoljaše te objavio više povijesnih i etnoloških članaka. Njegovom zaslugom je izašla na vidjelo povijest i kultura zadarskih otoka. Potpisivao se do kraja glagoljicom i glagoljao misu na staroslavenskom i poslije reforme II. vatikanskog sabora. Posebno je zadužio svoj rodni Veli Iž gdje je bio župnikom u nimalo lakim vremenima od 1939. do 1967. Godine 1939. produžio je župnu crkvu i započeo gradnju zvonika koji je dovršen 1962. Za talijanske okupacije tijekom Drugog svjetskog rata zauzimao se hrabro za narod i vodio povijesnu kroniku. Trudio se kod talijanskih okupacijskih vlasti sačuvati stanovnike od odmazde i strijeljanja. Za bombardiranja V. Iža 11. 5. 1944. bio je ranjen. Od 1945. bavio se znanstvenim radom i objavio brojna djela: Otoci Iž i Premuda, Pomorsko zanimanje Ižana (od XV stoljeća do danas), Dva priloga o “biranju kraljeva” u Dalmaciji – Biranje kralja u Velom Ižu, Glagoljski i latinski spomenici na kamenu i knjizi u Velom Ižu, Nekadanji svadbeni običaji na otoku Ižu, O običaju pobratimstva i posestrinstva na otoku Ižu i okolnim otocima, Matice u Dalmaciji iz XVI. stoljeća, Svećenici glagoljaši župe Veli Iž od XIV. st. do danas, Zadužbine – “Laši” na otocima zadarskog arhipelaga, Zbirka školjaka don Blaža Cvitanovića, Postanak i pomicanje naselja na otoku Ižu, Popis glagoljskih kodeksa u zadarskoj nadbiskupiji, Prilog poznavanju kulturne povijesti na zadarskom području (glagoljica), Glagoljska matrikula sv. Mihovila u Vrsima, itd. Znanstveni rad don Vladislava Cvitanovića prikazan u je u Hrvatskom biografskom leksikonu (svezak 2., Zagreb 1989.), a ušao je i u svjetske kataloge povjesnih istraživača i poznavatelja glagoljice, te je po njemu 1992. nazvana i ulica u gradu Zadru.
Premda zaslužan, poštovan i ugledan u mjestu i šire, doživljavao je napade i šikaniranja od tadašnjeg režima i mjesnih komunističkih aktivista, među ostalim prijavu i kaznu 1956. „zbog narušavanja reda i mira“, kada je prema stoljetnom običaju obavljao obred blagoslova jela za Uskrs. Prigodom oduzimanja matica iz župnih ureda od strane komunističke vlasti, pisao je predsjedniku akademije u Zagreb, moleći da se matice barem predaju povijesnim arhivima, nazvavši to kulturnim skandalom. Doživio je i da mu je pred očima za vrijeme tijelovske procesije razrušen oltarić koji ne bio na putu. Sve napade na sebe i crkvu prijavljivao je uredno vlastima, pozivajući uvijek na „kulturni obraz“ i ustav. Uza sve to, marljivo se bavio znanstvenim radom i zadužio pokoljenja. Zahvaljujući njegovim radovima mnogi povijesni dokumenti i podatci su izašli na vidjelo i danas služe kao osnovna povijesna građa u znanstvenim istraživanjima.
Uz 40. obljetnicu njegove smrti, u rodnom Velom Ižu, na blagdanskoj misi na svetkovinu Sv. Tri Kralja, u nedjelju 6. siječnja, održan je molitveni spomen i zatim Odrješenje na njegovu grobu na mjesnom groblju. (LM)