Spoj visokog elitnog turizma i umjetnosti ostvaren je u jedinstvenoj i uspješnoj inicijativi ‘Art weekend’ u prostoru Falkensteiner Hotel i Spa Iadera u Punta skali, u organizaciji Galerije hrvatske sakralne umjetnosti Laudato corde i tog hotela od 28. do 30. rujna. Vrhunski akademski slikari: Josip Botteri Dini, Tomislav Buntak, Svjetlan Junaković, Koraljka Kovač i Maja Vidović, u stilskoj slobodi i odabiru motiva, na različite su načine prikazali temu krajolika u ugodnom okruženju prestižnog hotela, doprinoseći tako suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni, povezujući užitak odmora i kulturnog stvaralaštva. Na svečano otvorenoj Izložbi njihovih radova u subotu 29. rujna na terasi hotela Iadera, direktorica Laudata Ksenija Abramović je rekla da je za temu odabran pejzaž jer priroda od najsitnijeg bića do svemirskog prostranstva prenosi šapat Stvorenja i svojim postojanjem svjedoči vrhunsko umijeće i plemenitost Stvoritelja. „Ciljevi ljepote i poruke Božje prisutnosti vode galeriju Laudato deset godina. Djela vrhunskih umjetnika nas privlače i u njima slutimo dubinu. Te slike gledaju promatrača i navode ga da postane bolja osoba. Pravo umjetničko djelo svom vlasniku uvijek da više nego je on u nj uložio“ rekla je Abramović, istaknuvši da Laudato promovira hrvatsku sakralnu umjetnost u želji da suvremeni čovjek prepozna istinske vrijednosti hrvatske duhovnosti i likovnosti. Izložbe koje Laudato organizira nastavljaju djelovanje u prenošenju Božje ljepote. U miru korištenu kreativnost umjetnici su podijelili i s gostima, razgovarajući s njima, ili su u njima izazvali i želju za vlastitim sudjelovanjem.
Yvonne Tesch, generalna direktorica Falkensteiner hotela Iadera, otkrila je zašto je odlučila prvi put ostvariti takvu umjetničku inicijativu u elitnom turističkom naselju: „Za nas je važno da ponudimo nešto i u umjetničkom aspektu, da oduševimo naše goste za hrvatsku umjetnost. Svi poznaju Hrvatsku po Jadranskom moru, suncu, vinu, maslinama, ljudima, dobrom jelu. Ali Hrvatska ima više za ponuditi. I mi kao hotelijeri smo vrsta veleposlanika, da to posredujemo, ljude uvjerimo i oduševimo ih za umjetnost u Hrvatskoj koja je značajna. Postoji puno istaknutih umjetnika i sve smo to povezali s dobrim razlogom“ kaže Tesch. Sredstva od prodaje radova će se donirati Dječjem domu u Zadru. Želja je Tesch i Abramović takav događaj organizirati dva puta godišnje, na jesen i u proljeće. „Lokacija je savršena i odlično je što su sve slike tu nastale. Znači da su te slike dio tog mjesta. Želimo da to postane tradicija – da gosti i sami slikaju. To je također način opuštanja. Imamo spa gdje se mogu opustiti, more, kulinarstvo, odličan proizvod, ali i umjetnost je vrsta opuštanja“ ističe Tesch, zadovoljna reakcijama gostiju koji su joj i osobno izrazili divljenje i odobravanje takvog događanja. Slikajući na terasi hotela umjetnicima su prilazili gosti, izmijenili mišljenja, zanimali su se za to stvaralaštvo, vidjeli su kako slike nastaju. „To je onda drugačiji odnos, nego kad se slike samo izlože. Jer slike žive, a s njima žive gosti, umjetnici i cijeli kompleks“ zaključuje Tesch.
Prigodnu riječ uputio je i likovni kritičar i kustos Branko Franceschi, rekavši da je žanr krajolika krajem 19. st. postao cilj slikara, osobito je Paul Cezanne stvorio revoluciju u tom smislu i smatra se ocem modernog slikarstva i praocem nove umjetnosti, Picassa, kubizma početkom 20. st.; njegovi krajolici su utjecali i na ruske slikare. Franceschi je rekao da je Cezanne za jedan lijepi krajolik u prirodi rekao prijatelju da je to njegov atelje, te je istaknuo da umjetnici nisu slikali samo što su vidjeli pred sobom, nego i viziju savršene strukture univerzuma koja nas nadilazi i znak je Stvoritelja.
DOJMOVI UMJETNIKA, SUDIONIKA KOLONIJE
Josip Botteri Dini smatra da se ne misli dovoljno na duhovni dio za ljude na odmoru kojeg bi također trebali njegovati za vrijeme dana opuštanja. „Umjetnost ne poznaje granice. Božja priroda ih dočekuje i svjedoči im Stvoritelja, ali dobro je da se i kroz umjetnost podsjete na duhovnost. Sakralna umjetnost koju njeguje Laudato ima tu ulogu“ kaže Dini, dodavši da je funkcija te izložbe spomenuti gostima da se nije došlo odmoriti samo njihovo tijelo, nego i duša; da se napune Božjeg nadahnuća kao što su to i umjetnici pokazali u svojim djelima. Dini je naslikao motive Getsemanski vrt i krvava maslina pod kojom je Krist proveo zadnju noć na zemlji kao patnik prije nego je smaknut na križu. Tu je sliku nazvao ‘One noći kad je bio predan’. Druga slika, ‘Zemlja zadrhta’, govori o uskrsnuću, pobjedi svjetla i pobjedi života nad smrću zahvaljujući Kristu uskrslome. Treća slika ‘Prvi dan nakon subote’ govori o uskrsnuću prvog jutra nakon subote, kad se svjetlo uskrsnuća probija kroz teške i sumorne boje, iako su u Dinija najčešće čiste boje. Ali i u njima se, kad se stave u zajedničku vezu, može doživjeti mrak kroz koji prodire svjetlo. Dini je ostvario emotivni susret s gostima hotela po bračnom paru koji mu je prišao a čiji je sin iznenada nedavno umro. „Susret s tim ljudima mi je otkrio smisao mog sudjelovanja. Rekli su mi: ‘Hvala vam, mi smo preko vas i tih slika doživjeli nadu, da vidimo svjetlo u mraku u koji smo upali tim događajem. I mi se nadamo svjetlu novog života u kojem će se naš sin pojaviti obasjan uskrsnućem’. To je najveća poruka za mene. Naš Krist, uskrsli Gospodin, ide s nama, prati nas u našem životu i najavljuje bolji svijet u koji imamo doći. Budimo vjerni svom poslanju, Njegovom pozivu i neprestano mu se odazivajmo, svakodnevno. Svakog trenutka nastojmo biti u Njegovom svjetlu“ poručuje Botteri Dini, potvrđujući uspješnost spoja visokog elitnog turizma i likovnog stvaralaštva.
Tomislav Buntak smatra da je uvijek ugodno biti u hotelima visoke kvalitete, no posebnost tog mjesta u Punta skali je zaista prekrasna priroda. Tu su obala i poseban doživljaj mora, pogled prema Velebitu, pravi mediteranski i poseban zalazak sunca. „Jednostavno vas dirne i čovjek dobije volju slikati pejzaž. To je idealno mjesto za slikati pjezaž. Gostima je to vrlo zanimljivo, neki su i sami poželjeli slikati. Vlada vrlo plemenita, opuštena atmosfera, dojam je ljepote i ugode, tako da je spojena dobra akcija s odmorom. To se ljudima sviđa“ kaže Buntak, potvrđujući uspješan spoj dviju ljepota: kompleksa i umjetnosti. Naslikao je motiv kupača u moru i pejzaž koji prikazuje promjenjivost vremena koje ih je u jednom trenutku boravka zahvatilo. „Kompleks je krasan, ali priroda je još uvijek ljepša“ zaključuje Buntak.
Svjetlan Junaković pohvaljuje izvrsnost organizacije hotela Iadera i Laudata s kojim je dosad objavio dvije slikovnice, sudjelovao je na promocijama i radionicama za djecu. „Najljepši odmor mi je kad slikam. Budući da sam figuralni slikar i kipar, odlučio sam se za dalmatinski pejzaž s drvetom koje ima vrlo duboko, ogromno korijenje i krošnju. Htio sam metaforu da je dalmatinski pejzaž vrlo star. Druga slika je dalmatinski pejzaž s konjima, da ostanem u svom načinu slikanja, a zadovoljim temu. Ovakvo događanje je potrebno, jer Hrvatska nije samo more i odlična hrana. Turizam je i naša kultura, ono što nas je tu dovelo i ostavilo. Promocija naše kulture je vrlo bitna, iz tisuću razloga – a onda i umjetnicima da mogućnost da se preko takvih akcija plasiraju“.
Maja Vidović je bila nadahnuta hibiskusom, leptirima, maslinom i ptičicama koje je vidjela po dolasku. „Bilo je jako lijepo, nisam još nikad doživjela takvu koloniju. Razmijenili smo talente, jedna gošća je slikala s nama, jako su se zainteresirali. Iako je većina gostiju pričala Njemački, sporazumijevali smo se bojama i kistom. Umjetnost povezuje“ ističe Maja.
Koraljka Kovač ističe jako lijepu energiju tog mjesta. „Divno je sve skupa, lijepa priroda. Jako je mirno, kao da smo u nekoj drugoj dimenziji. Bilo mi je jako lijepo i inspirativno slikati. Naslikala sam tri slike, unutrašnji krajolici. Nevezano uz pejzaž koji sam gledala, pokušala sam iz sebe izvući nešto što može biti unutrašnji krajolik ili pejzaž. To su kružne forme koje su višeslojne, slojevite, rekla bih, kao neka višeslojnost duše. Zato sam to nazvala unutrašnji krajolik. Ako uđemo negdje u sebe, pa možemo iščitavati emocije stanja. Duša je naš unutrašnji krajolik. Jako je lijepa atmosfera, jako je poticajno za umjetnike, to da slikamo baš vani, ne unutra, u zatvorenom prostoru. Ta komunikacija s prirodom – mogli smo ući u sebe, u ta platna, i staviti na platno ono što mi osjećamo da bi trebalo biti“ zaključuje Koraljka Kovač.
Ines Grbić