Tijekom Devetnice u pripremi za proslavu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, u zadarsku prvostolnicu sv. Stošije počela su, tradicionalno, hodočašća vjernika iz dekanata Zadarske nadbiskupije.
U ponedjeljak, 9. siječnja, u katedralu su hodočastili vjernici iz dekanata Zadar Istok i Zadar Zapad, prevođeni svojim župnicima. Misno slavlje predvodio je don Mario Akrap, župnik župe Bl. Alojzija Stepinca na Bilom brigu u Zadru. Propovijedao je don Damir Šehić, župnik župe sv. Petra iz gradskog predjela Ploče.
„Katedrala sv. Stošije je majka svih crkava Zadarske nadbiskupije koja na poseban način povezuje i spaja sve žitelje drevne Zadarske nadbiskupije“ rekao je don Damir, istaknuvši: „Okuplja nas konkretna osoba, žena s podrijetlom i genetskim kodom, mlada Anastazija. Žena odvažna i željna istine. Njeni ideali sezali su u vječnost i nisu bili prožeti trenutnim užitkom. Ostaje nam samo zamišljati kako se radovala Euharistiji i svetim sakramentima“.
Ako se i zapitamo kako je izgledao njen molitveni život, koji su bili njeni planovi, koji su joj bili prijatelji, rekao je propovjednik, „sve to postaje nebitno u činjenici da je ona postigla mučeništvo i da je postala Božji svjedok“.
Don Damir je istaknuo da mučenik, na grčkom martyr, znači osobu koja pruža svjedočanstvo krvi.
„Svjedočanstvo u krvi osobito je posvjedočeno u Novom zavjetu, u Djelima apostolskim (Dj 22,20) i Knjizi Otkrivenja (Otk 2,13), kad se mučenika promatra kao osobu koja polaže svoj život iz vjernosti u Isusa Krista.
Prema francuskom teologu Xavieru Leonu Dufouru, kriteriji mučeništva ukrijepljeni su u Isusovoj agoniji. Mučenik će u trenutku agonije primiti okrepu Božje milosti; šutnja i strpljivost pred optužbama; zaboravljanje vlastitih patnji te oproštenje mučiteljima“ rekao je don Damir, istaknuvši da kršćansko mučeništvo ima dvostruku dimenziju: kronološku i eshatološku.
„Mučeništvo se odvija u vremenu i prostoru. Prožeto je dubokom agonijom i predanjem. Eshatološki moment ocrtan je u nagradi koju mučenik baštini po svojoj agoniji. Bilo bi uzaludno slušati o svecima i njihovom životu, a ne pitati se tko smo mi. Stošijin sarkofag progovara i glasom mučenika te pita: Tko si, kršćanine, ti? Koji su tvoji ideali i kome služiš?“ potaknuo je don Damir na razmatranje, istaknuvši da pravednost svetaca navješćuju nebesa i zemlja, a svi narodi gledaju im slavu (Ps 97).
„Sveci su oprani u Krvi Janjetovoj i njihova nagrada nije u našem čašćenju i klanjanju pred njihovim relikvijama. Njihova nagrada je u nebeskom Jeruzalemu u kojemu smisao i stvarnost poprima svu širinu i ljepotu Božjeg dara“ poručio je don Damir.
Uz mučeništvo, upozorio je na mržnju kao suprotnost požrtvovnom stavu mučeništva kada u povjerenju u Krista osoba spremno polaže i vlastiti život.
„Mržnja u sebi nosi Zlo. Promatrajući silno mnoštvo mučenika u dugoj povijesti Crkve, možemo zaključiti kako je u toj istoj povijesti ujedno tinjala i rasplamsavala se mržnja i Zlo koje je klalo i ubijalo, mučilo, a istodobno naslađivalo se i uživalo u prolijevanju nevine krvi.
Egzistencija Đavla stoji u srži mržnje. Svako mučenje i ubijanje plod je njegovog nadahnuća. Ali njegov bijes raste u činjenici da ubiti tijelo ne znači dobiti i dušu“ upozorio je don Damir, istaknuvši da „mržnja koja je ubila Stošiju nije prebivala u nekom drugom svijetu, nego je došla suptilno i pomalo preko srca ljudi. Izašla je iz suptilnih momenata i nije nalikovala na Zlo koje sije smrt.
Došla je kroz ogovaranje, sud prema bližnjima, zavist prema onima koji su bolji od mene. Došla je kroz lažno svjedočenje protiv drugih, vlastitu umišljenost i samodostatnost. Tinjajući plamen rasplamsao se u veliko zlo koje je bilo kadro ubiti i dalje praviti se kao da se ništa nije dogodilo“ poručio je propovjednik, istaknuvši: „Ali, kosti i pepeo sv. Stošije nisu šutjeli, oni propovijedaju i danas!
Pozivaju nas na obraćenje i promjenu. Metanoja – potpuna promjena, korjenita, promjena ne samo šminke i izgleda, nego života i stavova“.
U mramornom sarkofagu kojeg je dao izraditi zadarski biskup Donat, od 9. st. nalaze se moći sv. Stošije, koje je biskup Donat dobio na dar zbog uspješnog posredovanja mira između Istoka i Zapada.
„Mramorni sarkofag u tišini sjeverne apside zadarske drevne bazilike svjedoči o protoku vremena. Kronologija događaja i datuma koji su obilježili tisućljetnu povijest Zadra utkani su u čestice mramornog ovitka koje čuvaju dragocjenu relikviju Anastazije mučenice iz Sirmijuma.
Njene spaljene kosti i pepeo brižno je pohranjen prvo u tkaninu, a poslije u olovne tuljke koji na sebi nose autentikume zadarskih nadbiskupa koji su tijekom protoka vremena provjeravali stanje i autentičnost istih, sve do posljednjeg u nizu, mons. Želimira Puljića koji je započeo rekogniciju svih moćnika u posjedu katedrale“ rekao je propovjednik Šehić, istaknuvši: „Rekognicija – prepoznavanje ili priznanje autentičnosti relikvija znak je u jednom vremenu u kojemu se stavlja naglasak na opetovani susret s onima koji su u povijesti bili i ostali dio kršćanskog kulta.
Fragmenti i particule svetaca, relikvije 1. i 2. stupnja bogato ukrašene i umjetnički prikazane, svjedoče o neprolaznom kontinuitetu i vremenu koje kao neprekinuta nit povezuje nas i njih.
Sveta Stošijo, pomozi nam da prepoznamo tvoj glas, glas uskrslog Krista koji nas poziva na novi život“ poručio je don Damir.
Na kraju svakog misnog slavlja tijekom Devetnice, zagovornu molitvu sv. Stošiji predvodi katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić.
Moli se za snagu vjere i vjernost dužnostima našeg staleža, da nam to bude put posvećenja i spasenja. Moli se da mladi po vjeronauku upoznaju Isusa Krista, za obitelji, svećenike, bogoslove i sjemeništarce, za nova zvanja, kao i da nam Stošija isprosi milost koja nam je najpotrebnija na putu posvećenja i spasenja.
Nakon mise, vjernici su otišli u pokrajnju lađu katedrale pomoliti se pred moćima sv. Stošije u mramornom sarkofagu, iznad kojeg se nalazi i velika slika koja prikazuje sv. Stošiju kako odolijeva mučeništvu koje je podnijela spaljivanjem na Božić 304. godine za Dioklecijanovih progona u Srijemskoj Mitrovici.
Raspored hodočašća dekanata u katedralu je sljedeći: u subotu, 7. siječnja u katedralu su hodočastili otočki župljani iz dekanata Dugi otok, Silba, Ugljan i Pašman. U utorak, 10. siječnja hodočaste vjernici Biogradskog dekanata, a u srijedu, 11. siječnja vjernici Ninskog i Paškog dekanata.
U četvrtak, 12. siječnja hodočaste vjernici Benkovačkog i Zemuničkog dekanata, a u petak, 13. siječnja vjernici Novigradskog i Ražanačkog dekanata.
Devetnica završava u subotu, 14. siječnja, na uočnicu svetkovine, Svečanom Večernjom kada će zadarski nadbiskup Želimir Puljić uručiti Priznanje sv. Stošije zaslužnim pojedincima i zajednicama aktivnima u životu mjesne Crkve.
Ines Grbić
