Monografija ‘Privlačko rodoslovlje’ u izdanju Zadarske nadbiskupije i župnog ureda Rođenja BDM u Privlaci svečano je predstavljena u nedjelju 7. kolovoza na trgu ispred župne kuće u Privlaci. O toj vrijednoj knjizi koju su, uz 73 suradnika entuzijasta, uredili Marko Mustać, Darinko Pupovac i privlački župnik Ante Sorić, govorili su Pupovac i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. „Iako je knjiga okrenuta prošlosti i istraživanju korijena privlačkih plemena, ona je zapravo slavlje života. Na njenim se stranicama pojavljuju desetljećima zaboravljeni pojedinci. Knjiga govori o obiteljima i pojedincima koji su davno živjeli i vjerovali u Boga Životvorca koji ih je iz ništa pozvao u život. Poštivali su život, voljeli svoju Privlaku pa ih i danas poznajemo po imenu i prezimenu koje živi u njihovim potomcima“ rekao je i u osvrtu na knjigu zapisao mons. Puljić, dodavši da će u toj knjizi mnogi diljem domovine i svijeta prepoznati svoje po imenu, korijenu i plemenu, radosni kad otkriju koliko ih ima; pisanim tekstom i vizualno ‘uskrisavaju’ draga lica rodbine, prijatelja i susjeda. Nadbiskup je zahvalio župniku Soriću koji je inicirao taj projekt 2009. g., istaknuvši da je knjiga objavljena u godini osobitog govora o značenju i važnosti obitelji za društvo i Crkvu, te je 4. i 5. lipnja 2011. u Zagrebu održan i prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji na susretu s papom Benediktom XVI. Posvećena ‘Našim privlačkim majkama’, knjiga se na 767 stranica sastoji od četiri poglavlja, popraćeno autentičnim, starim crno bijelim fotografijama. U prvom poglavlju su opisani povijest, geografske i demografske značajke Privlake (počeci naseljavanja, obrada zemlje, vinogradi i solane kao temelj naseljavanja, popis stanovništva prema blagoslovu kuća i prodiranje Turaka u 16. st.); prikazana je povijest Privlake od prvih materijalnih i pisanih izvora do danas. Naziv Privlaka je hrvatskog podrijetla, a znači uski tijesnac koji spaja kopno s otokom, kojim su između Privlake i otoka Vira prolazili brodovi na drugu obalu. Prvi pisani spomen Privlake je u ispravi iz 1296. g., u oporuci Zadranina Ivana. U drugom poglavlju grafički i opisno prikazana su 34 izvorna privlačka prezimena (od toga je šest izumrlih privlačkih prezimena), rodoslovna stabla 28 privlačkih plemena u razdoblju u zadnjih 300 godina (Begonja, Bokara, Buškulić, Ćepulo, Glavan, Grbić, Jurac, Jurkin, Jurlina, Kolanović, Kršlović, Kurta, Labura, Lazanja, Matulj, Mustać, Pupovac, Rančić, Skoblar, Surić, Šango, Šarić, Vojnić, Vukić, Vulinović Juričić, Zanki, Zorić i Zubčić). Opisane su karakteristike svakog plemena, kad i odakle su došli, čime su se pretežno bavili, istaknuti su posebni statusi ili zanimanja pojedinaca (svećenik, učitelj, glavar sela, političar); u drugom su poglavlju spomenuti i privlački zetovi i doseljenici. U trećem poglavlju opisana je prisutnost Privlačana u dijaspori jer velik broj iseljenih Privlačana živi na kontinentima svijeta; opisani su i nadimci, babice kao hrabre žene, pod poviješću župe naveden je popis privlačkih župnika od Petra Latinića 1527. g., svećenici i redovnice rodom iz Privlake, crkvenari, sakristani, glavari, suci i čauši, veleposjednici početkom 19. st., među kojima se osobito ističe obitelj Crespi. U trećem poglavlju opisuje se i život sabunjara i njihovih leuta, vlasnici brodova i condura croatica kao dokaz rane plovidbe uzduž privlačkog poluotoka; opisan je rad pučke škole u Privlaci do 1920. g., običaji i crkvena slavlja, bratovštine, blagdani, tradicijska nošnja i glazbena kultura, KUD-ovi, zanimljivosti i igre te sažeti životopisi i važna djela Privlačana u izdavaštvu i umjetnosti. U sabiranju svih činjenica poslužili su povijesni izvori od prvih pisanih izvora do danas, matične knjige, ‘stanje duša’ (popis obitelji neke župe), arhivi, katastar, podaci s groblja, različiti popisi i usmena predaja. U radu na istraživačkoj građi, uz stručne savjete mons. Pavla Kere i Josipa Bepa Kolanovića, osobito su sudjelovali Neven Begonja, Mare Mustać, Ivica Glavan, Ivica Kurta i Grozdana Franov Živković. Fotografije su obradili Ivan Kršlović, Sandi Bralić, Žan Skoblar, Dajana Karlović i Galerija umjetnina zadarskog Narodnog muzeja. „Svatko se jednom u životu zapita odakle sam, tko su moji predci, kako su se zvali i odakle su došli. Odgovor na ta pitanja pruža rodoslovlje. U knjizi su tiskani korijeni pradjedova da se ne zaborave i da se sjećanja na njih prenose na dolazeće generacije. Naši su stari znojem seljaka, ratara, sabunjara, ribara, pomoraca i radnika natopili ovu zemlju, tako da se korijeni tih stabala nikad neće osušiti, jer predstavljaju neiscrpni izvor vode i života. Svi koji su se našli u ovoj knjizi, bilo da su stablo, grana, grančica, list, cvijet ili plod, moraju biti sretni i ponosni“ rekao je Darinko Pupovac. U prigodnom programu, koji je počeo prikazivanjem dokumentarnog filma o privlačkim sabunjarima, a cijelu su večer pred pozornicom privlačke žene demonstrirajući stare ručne radove bile u narodnoj nošnji, nastupili su KUD Privlaka, VIS Magnificat, Darko Kolanović, klape Leut i Libar i Privlačka dica.
Ines Grbić