Već više godina u vremenu između svetkovine sv. Krševanja i svete Stošine, naših nebeskih zaštitnika, nadbiskupija organizira „Krševanove dane kršćanske kulture“ na koje se poziva kulturne i odgojno-obrazovne institucije u našem Gradu. Djelatnici Stalne izložbe crkvene umjetnosti upriličili su ove godine „Izložbu o Stalnoj izložbi – tragom bogate prošlosti“. Zahvaljujem Ravnatelju SICUA dr. Mariju Soljačiću i kustosici docentici Ani Jordan Knežević za organizaciju ove izložbe. Biblioteke, arhivi, kao i stalni postav naše crkvene umjetnosti u Zadru, upućuju nas na bogatu ostavštinu prošlosti, ali jezikom boja i stilova pokušavaju reći i priopćiti nam nešto „sada i ovdje“. To je i razlog zašto se takva kulturna događanja zbivaju kako bi se na živ i konkretan način priopćilo i prenijelo suvremenom čovjeku poruku i jeku iz prošlih godina i vremena. To je razlog zašto je Crkva je zato stoljećima surađivala s umjetnicima na različitim područjima ljudskog duha i stvaralaštva: na književnom, likovnom, glazbenom, graditeljskom polju i poticala ih neka svojim djelima i kreativnošću stvaraju i uljepšavaju sjaj Božje prirode.
Kulturna baština u koju su umjetnici utisnuli svoj pečat i obilježje, uvijek je bila duša nekog mjesta i bitni čimbenik imena i prezimena jednog kraja i naroda. A religija, kao „domovina duše“ kako je zborio veliki Papa sveti Ivan Pavao II. (Pismo umjetnicima, 2000., br. 13) bila je umjetnicima kroz vjekove nadahnućem njihovih umjetničkih dostignuća. Istina, mi smo nemoćni do kraja „proniknuti i protumačiti povijesne niti pletiva kulta i kulture, religije i čovjekove duše koja je u našim gorskim predjelima i morskim žalima oblikovala i stvarala brojna umjetnička djela. No, kad s pažnjom i intuicijom promatramo sklad boja i oblika izloženih uradaka kadri smo parcijalno doživjeli i osjetiti dio onog „nevidljivog fluida“ umjetničkog i vjerničkog nadahnuća koji su nam „genijalni graditelji ljepote htjeli priopćiti“.
Drago mi je što se izložba s „tragom bogate prošlosti“u sklopu Krševanovih dana kršćanske kulture događa u vremenu došašća koje je također, ne samo povijesni, već i otajstveni događaj dolaska Božjeg Sina. Njega, naime, šalje Otac da nam priopći i objavi punu istinu o nama i o Ocu koji je na nebesima, te da ljudi otkriju i „ljepotu koja će spasiti svijet“, kako je svojevremeno pisao je veliki Dostojevski. A „ljepota koja može spasiti svijet“ odgovara Ljubavi utjelovljenog djeteta koje „budi u nama čežnju za nebeskim dobrima“.
Posjetiteljima ove izložbe želim obilje tog „umjetničkog fluida“, kao i opisane čežnje za nebeskim dobrima, pa proglašavam ovu „Izložbu o Stalnoj izložbi, s tragovima bogate prošlosti“ otvorenom.
✠ Želimir Puljić, nadbiskup
Zadar-SICU, 5. prosinca 2022., u 12 sati