ZADAR: BLAGDAN SV. KRŠEVANA, MISNO SLAVLJE: PROPOVIJED mons. Ž. Puljića

)Mudr 10,10-14; Ps. 34.; Tim 4,6-8.17-18; Mt 10,34-42)

Braćo i sestre!

1. Zadar danas slavi svoga zaštitnika sv. Krševana, vrloga muža i poznatog rimskog časnika. Bio je podanik je cara Dioklecijana, a učenik Isusa iz Nazareta i nije te dvije stvari smatrao nespojivim. Dapače, bio je kao kršćanin hrabar i angažiran jer vjeru nije držao privatnom stvari. Bogu se klanjao i molio, ljude volio, a vlast poštivao. I kao kršćanin nije se osjećao ugroženim. Takvim se osjećao njegov car koji mu je zanijekao pravo na njegovo životno uvjerenje. Car se smatrao gospodarom života i smrti svoga časnika kršćanina. Nisu nam nepoznati takvi stavovi iz nedavnih totalitarizama kad su „veliki vođe“ preuzimali vlast gospodariti nad životom i smrću svojih podanika.

Već je davno pisac Diognet zabilježio u svojoj poslanici kako se „kršćani ne razlikuju od ostalih ljudi ni područjem gdje stanuju, ni jezikom, ni načinom života. Kao građani s ostalima imaju sve zajedničko, a sve trpe kao tuđinci. Žene se kao i ostali, rađaju djecu i provode život na zemlji, ali na nebu im je domovina. Pokoravaju se izglasanim zakonima, a načinom svoga života ih nadvisuju. Ljube sve, a svi ih progone, preziru i osuđuju. Ubijaju ih, a oni oživljavaju. Vrijeđaju ih, a oni blagoslivlju. Ponižavaju ih, a oni im iskazuju čast. Kad dobro čine, kažnjavaju ih kao zločince. Dok podnose kaznu, raduju se kao da oživljavaju. Jednostavno rečeno: što je duša u tijelu to su kršćani u svijetu“.

2. Svetom Krševanu nuđen je položaj samo neka počasti lažne bogove-kumire. Nuđeno mu je namjesništvo jedne rimske pokrajine, ali uz uvjet da se odrekne vjere u Isusa Krista. No, čvrsti karakteri ne prihvaćaju ucjene i obećanja koja štete slobodi i dostojanstvu savjesti. Božji vitez Krševan ne samo da nije prihvatio zavodljivu ponudu, već je svojim stavom i riječima hrabrio progonjene kršćane u Rimu neka se ne boje i neka ustraju. Među njima je bila i sv. Stošija Rimljanka koja je već bila zatočena zbog svoje vjere. Uslijedilo je progonstvo u Akvileju gdje je završio mučenički odsijecanjem glave.

Zahvalni smo Bogu što je ovaj grad stoljećima imao kao svoga zaštitnika ovoga simpatičnoga sveca, „vrlog rimskog časnika“ i Božjega viteza sv. Krševana iz druge polovice III. stoljeća. On je stoljećima bio duša ovoga grada. Bio je vojnik i  podanik cara Dioklecijana koji nije volio kršćane. Ali, Krševan je bio vrli učenik Isusa iz Nazareta. Kao angažirani kršćanin on je javno i bez straha i stida očitovao svoj životni stav i opredjeljenje. Bio je poznat po čvrstoj vjeri u Isusa Krista, jedinog Otkupitelja čovjeka, kao i po izrazito velikoj ljubavi prema svakom čovjeku. No, njegov stav se očitovao i u izrazima poštovanja i respekta prema onima koji su obnašali vlast u narodu.

3. Zadrani su prepoznali njegove viteške odlike „časti, vjernosti, čestitosti, odvažnosti i hrabrosti“ pa su ga zbog toga i uzeli za svoga nebeskoga zaštitnika. I kao njegovi odani štovatelji nastojali su prihvatiti njegove ideali i ostvarivati ih u životu, kulturi i u javnom i privatno radu. Vjerovali su, naime, kako nas lijepo poučava jedan drugi Kristov sljedbenik, apostol naroda sveti Pavao, da „nismo bez nade jer smo sinovi Božji“ (Rim 8, 14), a to sinovstvo primili smo na krštenju, pa možemo klicati „AbbaOče“. Zbog toga on, kako smo sinoć čuli, kao mahnit dovikuje svojim Rimljanima: „Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove“? I nabraja sedam gotovo beznadnih stanja koja nas ne mogu od njega rastaviti: nevolja, tjeskoba, progonstvo, glad, golotinja, pogibao, mač. A onda dodaje još deset viših tajanstvenih, nadljudskih sila koje su također nemoćne u tom vidu: smrt, život, anđeli, vlasti, sadašnjost, budućnost, sile, dubina i visina, niti ikoji drugi stvor. Ništa. Ama baš ništa nas ne može „rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našemu“ (Rim 8, 18). I mi ćemo večeras uz svetkovinu mučenika Krševana moliti da i nama Gospodin dadne onu snagu duha kojom je ovaj nebeski vitez vjerno Bogu služio i u muci izvojevao pobjedu. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

✠ Želimir Puljić, nadbiskup

Katedrala, 24. studenoga 2022.