1. Sinoć smo u ovom svetištu svetoga Šime, svečanom Večernjom objavili gradu i nadbiskupiji da je započela njegova svetkovina. Pjevanom Večernjom pridružili smo se brojnim štovateljima koji ovdje i diljem svijeta štuju ovoga Božjega miljenika. Više od sedam stoljeća žitelji Grada i Nadbiskupije nerazdvojivo su povezani s njime pa ga s pravom nazivaju svojim Pokroviteljem, jer je na svojim rukama držao sveto Tijelo Isusovo. Mjesec listopad, bogat je i bremenit liturgijskim sadržajima. Jučer je bio blagdan Gospe od Ružarija. A znamo kako su se naši branitelji s krunicom u ruci i oko vrata borili protiv zla, mržnje i uništavanja. Stoga su u nedjelju hrvatski vojnici i redarstvenici po trideseti put hodočastili u naše nacionalno Gospino svetište u Mariju Bistricu za sve što je učinila za nas. Ova crkva stoljetno je hodočasničko mjesto za vjernike grada Zadra i čitave Nadbiskupije. Ona privlači svojom kulturnom i umjetničkom baštinom, posebice se ističe srebrno-pozlaćena škrinja (raka, sarkofag) s očuvanim relikvijama svetoga jeruzalemskog starca Šimuna koju je dala izraditi Elizabeta, žena ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćerka bosanskog bana Stjepana Kotromanića.
Škrinju nose dva brončana anđela, a ona se preko tri stoljeća nalazila u crkvi sv. Marije Velike, na istočnoj strani današnje tržnice. Ona je najvrijednije djelo srednjevjekovne zlatarske umjetnosti u Zadru, u kojoj je sačuvano tijelo zadarskog zaštitnika Sv. Šimuna. Za taj rad rijetke umjetničke vrijednosti kraljica Elizabeta stavila je na raspolaganje 250 kilograma srebra. Na njoj su ovjekovječeni neki važni događaji kao i scene iz života u Zadru. Tako nalazimo niz detalja gradskih zidina s kulama, ljude i lađe sa zastavama, prizor broda u oluji, tržnicu i nošnje ondašnjih ljudi, te izgled pojedinih dijelova grada.
2. Osim otajstvenog događaja, koji nas vodi u Jeruzalem, mi u ovom Gospinom mjesecu, a na svetkovinu Pokrovitelja našega Grada, želimo zahvaliti Gospi i svetom Šimi za sve što su učinili našem narodu, gradu i nadbiskupiji tijekom minulih stoljeća. Posebice u danima Domovinskog rata. Na današnji dan Hrvatski sabor donio je jednoglasno povijesnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom Jugoslavijom. Naime, nakon demokratskih izbora, 30. svibnja 1990., kada se 93.24% žitelja opredijelilo za samostalnu i neovisnu državu, Sabor je donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, 8. listopada 1991., pa se današnji dan obilježavao kao Dan neovisnosti, a od ove godine kao Dan Sabora. Danas se spominjemo i smrti Jelene, hrvatske kraljice koja je preminula u Solinu 8. listopada 976. Ona je bila žena kralja Mihajla Krešimira II., rodom iz zadarske obitelji Madijevaca. Budući da je bila vrlo omiljena u narodu nazvali su je „Jelenom Slavnom“. Riječi nadgrobne ploče u crkvi na Gospinu otoku u Solinu, najbolje svjedoče kakva je to kraljica bila. A tamo stoji napisano: „Ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a onda postala majkom sirota i zaštitnicom udovica“.
Upravo iz te crkve gdje počivaju kosti kraljice naše, Jelene Slavne, krenulo je „hrvatsko hodočašće“ (u rujnu 1976.) koje je nakon devet godina završilo nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici (1984.). Na ovaj dan spominjemo i krunidba kralja Zvonimira koja je bila 8. listopada 1075. Tada je Papin izaslanik Gebizon predao novom hrvatskom kralju mač, žezlo i krunu, te papinsku zastavu kao znak njegove vjernosti i podložnosti Papi. A Zvonimir je učinio zavjernicu koju je potvrdio svojom prisegom: „Ja, Dmitar Zvonimir, s Božjom pomoći i darom apostolske stolice, bit ću vazda vjeran sv. Petru… Gajit ću pravdu, branit ću crkve, štititi siromahe, udovice i siročad. Priječit ću nedopuštene brakove i protiviti se prodaji ljudi… Tako mi Bog pomogao“. S danom našeg zaštitnika i nebeskog Pokrovitelja povezana su stoljeća vjernosti naših ljudi Bogu, Crkvi, Papi i svome narodu. Tako se blagdan sv. Šime poklapa i sa datumom smrti kraljice Jelene Slavne i s krunidbom kralja Dmitra Zvonimira.
3. Uz blagdan starca Šimuna sjećamo se kako je papa Franjo ustanovio Svjetski dan djedova i baka, te u više navrata govorio o starosti kao razdoblju života koje može „biti lijepo kao i mladost“. Mladima je potrebno omogućiti druženje sa starima, jer „starost je dar zrelosti i mudrosti“. Nažalost, suvremeno društvo obilježeno je „kulturom odbacivanja“, a stariji su gurnuti u stranu i trpe zbog toga. Papa ističe kako ne smijemo „marginalizirati starije osobe“, pa poziva obitelji neka omoguće djeci da se „druže s bakama i djedovima“ i neka ih „ne zanemare ako žive u staračkom domu“. Stoga, na svetkovinu Pokrovitelja našega Grada i Nadbiskupije, koju obilježavamo u Gospinom mjesecu krunice, želimo zahvaliti Isusu što nam je po apostolu Ivanu s križa darovao svoju Majku. Zahvaljujemo Bogu i za svetog Šimuna, našeg moćnog zaštitnika koji je u Zadar „stigao“ prije sedamsto godina. Zahvalni smo Božjoj Providnosti za sve što su Marija i Šime učinili našem gradu i nadbiskupiji tijekom minulih stoljeća, a posebice u danima nedavnog Domovinskog rata.
Sveti Ivan Pavao II. je neumorno ponavljao kako „vjera stvara kulturu i od kulture živi“. Zahvalni smo našim predcima, posebice našim kraljevima, poput Jelene Slavne i Dmitra Zvonimira, što su vjeru pretvorili u djela, pa ih se i danas s ponosom i zahvalnošću sjećamo. Upućujemo našem nebeskom zaštitniku molitvu za odgovorne u našoj zemlji da svojom brigom za opće dobro potiču duhovni i materijalni napredak Domovine. U naše molitve Gospi i sv. Šimi preporučujemo djecu i mlade, iznemogle i stare, a posebice naše očeve i majke da budu i ostanu vjerni u ljubavi, postojani u molitvi i gorljivi u djelima dobrotvornosti. – Tebi, čuvaru svetoga hrama, naša utjeho i nado ponavljamo riječi iz tvoga himna: „O proroče, pravedniče, veliki naš zaštitniče.. Ti si ponos Zadra grada, u tebi je svaka nada… Slomi snagu dušmaninu, brani našu Domovinu. Pravedniče, sveti Šime, slavimo ti sveto ime. Slavimo ti svete kosti, ti nas čuvaj u milosti. Veliki naš Pokrovitelju, sveti Šime, moli za nas. Amen.
✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Crkva sv. Šime, 8. listoppada 2022.