Vjeronaučna olimpijada 2022. – državno natjecanje iz vjeronauka o temi „Sveti Ignacije Lojolski i Družba Isusova“ za učenike osnovnih i srednjih škola iz Hrvatske počelo je u utorak, 3. svibnja u Klasičnoj gimnaziji Ivan Pavao II. Zadar u Zadru.
Dvodnevni susret okuplja 160 učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske, 40 mentora i 30 članova državnog povjerenstva iz Hrvatske.
„Zadar je radosni domaćin radosne mladosti iz cijele Hrvatske! Radostan sam što sam s vama i zahvalan zbog ovoga susreta i natjecanja“ poletno je poručio zadarski nadbiskup Želimir Puljić na početku Olimpijade kada su u sportskoj dvorani Klasične gimnazije predstavnici nadležnih institucija održali prigodne govore.
Zadar je po drugi put domaćin državnog natjecanja iz vjeronauka. Nadbiskup je zahvalio organizatorima Olimpijade što su za ovogodišnju temu izabrali „velikana Crkve, sv. Ignacija i Družbu Isusovu koju je utemeljio“.
Povod odabiru te teme je Jubilarna ‘Ignacijeva godina 2021. – 2022.’ uz spomen i obilježavanje 500. obljetnice obraćenja sv. Ignacija Lojolskog i 400. obljetnice njegovog proglašenja svetim.
„Kada kažemo Družba Isusova, ne mislimo prvenstveno na Družbu, nego naglasak je upravo na Isusu, Isusova. Skupina mladića u Parizu u središte je stavila Isusa. U tome je naglasak. Kao i kod apostola, Isus je razlog radi kojega se članovi Družbe s Isusom druže i njega se drže. To i je razlog zašto se zovu Družba Isusova“ istaknuo je mons. Puljić, poručivši da toj „časnoj Družbi u povijesti Katoličke Crkve Crkva zaista jako puno duguje. Veliki broj svećenika osjetio je njihovo pedagoško i duhovno ozračje jer su odgojeni u sjemeništima gdje su isusovci odgajali. I brojni svećenici u Hrvatskoj prošli su kroz sjemeništa koja su vodili isusovci, pa im je ta tema bliska i draga“ rekao je mons. Puljić, koji je također pohađao sjemenište koje su vodili isusovci u Dubrovniku.
„Mi Hrvati kao narod i brojni narodi Europe i svijeta, osobitu zahvalnost dugujemo upravo toj časnoj Družbi. Bavili su se osobito odgojem, u prvom redu misionarskim djelovanjem. Otišli su do Japana, Kine i Meksika i zadužili su Crkvu tim misijskim zanosom“ rekao je nadbiskup, istaknuvši kako je za Hrvatsku karakteristično da su prve gimnazije u Hrvatskoj osnovali upravo isusovci.
„Isusovci su zadužili Crkvu, Europu i svijet svojim radom u polju misija, odgoja, obrazovanja i kulture. Prije svoga ukinuća 1773., isusovci su u Hrvatskoj utemeljili nekoliko gimnazija, najprije u Dubrovniku, onda u Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Požegi, Osijeku i Petrovaradinu. Danas su te institucije povijesni znak njihove nazočnosti u našem narodu“ rekao je mons. Puljić.
Govoreći o duhovnosti Družbe Isusove, nadbiskup je istaknuo jedan od njenih segmenata: „Iskustvo Isusovačke družbe je biti uporan i ustrajan“.
„Isusovci su se susretali s brojim teškoćama, s brojnim problemima, s brojnim nevoljama. Ali, uvijek iznova su počinjali. Za isusovce je karakteristično to počinjanje. Početi iznova! I to je divna inspiracija za sve nas, osobito za mlade. Kada se susretnemo s nekim problemima, odmah stanemo. No, budite poput Ignacija, poput Družbe Isusove – Počnite iznova! Ne bojte se početi iznova, jer to je zapravo i garancija uspjeha“ sve je snažno ohrabrio nadbiskup Puljić u kontekstu činjenice da su se isusovci susretali s brojnim nevoljama.
„Kroz prošlih 500 godina, gdje god su isusovci stigli, imali su silnih problema započeti. Započeti! A kad bi započeli, imali su gorkih okapanja i smetnji, nerijetko i prijetnji da prestanu djelovati. No, i kad su prestali, nisu se predavali, nego su gledali kako se opet vratiti i opet početi! Njihov utemeljitelj imao je pravilo Sve na veću slavu Božju. U kontekstu njihovog načina da uvijek iznova započnu, za njih bi bilo praktično i pravilo ‘Opet počinjem. Sada počinjem’“ poručio je mons. Puljić.
Počinjanje njihovog djelovanja i prekidi njihovog rada nisu se događali samo u pojedinim mjestima i gradovima, „nego, u jednom trenutku, Družba je i prestala. Nestala. Nakon 233 godine uspješnog rada, cijela Družba morala je prestati djelovati i postojati 1773. godine. Ali, nije pokopana. Nisu se prestali nadati. Nakon 41 godine zabrane, ponovno su počeli djelovati i oživjeli su 1814. godine. Jer, bili su i ostali uporni, bili su ustrajni, bili su neustrašivi, temeljiti i postojani, vjerni svome geslu – Iznova počinjem!“ poručio je mons. Puljić.
Istaknuo je da su se isusovci „borili pameću, kulturom, odgojem i logikom duha, pa su se s milošću Božjom uspješno hrvali s brojnim povijesnim izazovima. I kad su prestajali, nisu se predavali, nego su gledali kako se opet vratiti i početi ispočetka. To bi se moglo nazvati karakterističnim obilježjem njihove povijesti. Početi iznova nakon zabrane i prekida djelovanja može poslužiti kao dobar primjer i uzor svima, posebice vama, mladi, koji ste često kušani dvojbom isplati li opet pokušati“ poručio je nadbiskup Puljić.
Čestitao je svim sudionicima koji su došli do finala vjeronaučnog natjecanja i zahvalio organizatorima, Agenciji za odgoj i obrazovanje i Nacionalnom katehetskom uredu HBK, „na mogućnosti da se svake godine učenici upoznaju s novim temama iz vjeronaučnog gradiva i imaju mogućnost natjecati se. Neka bude sretno i blagoslovljeno natjecanje i druženje“ poručio je nadbiskup Puljić.
Prigodnu riječ sudionicima uputio je i mr. don Gašpar Dodić, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije.
Istaknuvši da vjeronaučna olimpijada predstavlja i svjedočenje, ne samo potvrđivanje znanja, don Gašpar je rekao: „Vjeronauk je predmet u školi kao i drugi predmeti, ali sadržaj vjeronauka je nešto posebno, a to je osoba Isus Krist. To je život, vjera, svjedočenje i djelovanje. Vjeronauk ima neke posebnosti“ istaknuo je Dodić.
Pohvalio je pripremanje učenika za natjecanje, rekavši kako je osobitost vjeronaučnog znanja u tome da će učenike uputiti u život da i oni budu svjedoci poput sv. Ignacija, velikana povijesti Crkve. „Sv. Ignacije imao je posebnu karizmu. Ponajprije, on osobno postao je prijatelj Isusov. Ignacije je spoznao da mu je Isus prijatelj i stavio je Isusa u središte svoga života. Onda je pozvao svoje drugove da oni zajedno budu prijatelji, a onda svi skupa da budu prijatelji Gospodinovi. Njegovo geslo i život je smjeralo proslaviti njihovog Gospodina, Sve na veću slavu Božju“ rekao je don Gašpar.
„U kontekstu osobnog života sv. Ignacija i povijesti Crkve, iako su tada bile pretumbacije, krize i nevjera, Ignacije je pokušao svojim svjedočenjem i privrženošću svome Gospodinu, Crkvi dati svjetlo i evanđeoski optimizam, sigurnost i nadu“ rekao je don Gašpar, istaknuvši da je „na kršćanskim svjedocima uvijek sjaj Kristove slave koja jamči pobjedu istine nad laži, ljubavi nad mržnjom“.
„Crkva i u progonima i u krizama i u napetostima raste i donosi plodove. Svako vrijeme Crkve je vrijeme spasenja, osobno za kršćanina i za cijelu Crkvu, zajednicu Kristovih vjernika. A sv. Ignacije širi tu Božju slavu i spasenje svima“ poručio je don Gašpar.
Istaknuvši da ignacijevska duhovnost predstavlja sredstvo trajne izgradnje, čije je poslanje i misija širiti Božju poruku spasenja svima, predstojnik Dodić je potaknuo da i mi u ovome svijetu budemo svjedoci Božje ljubavi, Božje dobrote i prijateljstva s našim Učiteljem, Gospodinom Isusom Kristom“. Don Gašpar je pozdravio i predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda dr. Ivicu Pažina.
Domaćinstvo sudionicima Olimpijade Zadarska nadbiskupija iskazala je i smještajem svih sudionika u Hotelu Kolovare u Zadru.
Ines Grbić