Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište i jedno od najstarijih u Europi jer baštini tradiciju Generalnog učilišta Dominikanskog reda (Universitas Iadertina, 1396.-1807.) koje je šest stoljeća djelovalo u Zadru, što Zadar svrstava među najstarije sveučilišne gradove Europe.
Priznanje bogatoj povijesti visokog školstva u Zadru, koje je nastalo na tradicijama crkvenog školstva koje se u Zadru spominje od 10. st., izrazili su crkveni i državni dužnosnici na Svečanoj sjednici Sveučilišta u Zadru u petak, 25. ožujka, kada je proslavljena 20. godišnjica utemeljenja obnovljenog statusa Sveučilišta u Zadru (25. ožujka 2002. – 25. ožujka 2022.) čija je 626. akademska godina u tijeku.
Na Svečanoj sjednici u Svečanoj auli zadarskog sveučilišta sudjelovali su predstavnici akademske zajednice po nazočnosti rektora svih sveučilišta iz Hrvatske i gostiju iz inozemstva, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u RH, a prigodno obraćanje prisutnima uputio je i Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.
Činjenicu da zadarsko sveučilište predstavlja korijen nastanka svih sveučilišta na jugoistoku Europe temeljem izvora u arhivima utvrdio je prof. dr. Stjepan Krasić, istaknuti hrvatski povjesničar i dominikanac koji je također sudjelovao na Svečanoj sjednici. U svom 50-godišnjem istraživačkom radu, dr. Krasić je ustvrdio kako su sva važnija europska sveučilišta, Bologna, Padova, Pariz, Oxford i drugi, dugo vremena nosila naziv „generalno učilište“ (studium generale), kako se zvalo i zadarsko: Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru.
Fond Generalnog arhiva Dominikanskog reda u Rimu sadrži 2000 pisama koja su vrhovni poglavari Dominikanskog reda od 1392. do 1600. slali u Hrvatsku, a jedna od njihovih prvih isprava odnosi se na osnivanje Generalnog učilišta u Zadru 1396. Dr. Krasić ističe da su Generalna učilišta nakon Carstva i Crkve po svojoj naravi bila smatrana trećom ustanovom sveopćeg ili nadnacionalnog značenja. Ona su morala biti učilište za sve, otvorena svima koji su htjeli steći najvišu izobrazbu, bez obzira na društveni stalež ili nacionalnu pripadnost.
Podršku obnovljenom sveučilišnom statusu Zadra 2002. godine doprinijelo je zalaganje i podrška Zadarske nadbiskupije, po djelovanju tadašnjih zadarskih nadbiskupa Ivana Prenđe i Marijana Oblaka koji su u tom povijesnom trenutku bili na razini afirmativne pozicije Crkve čija povijest pokazuje koliko je upravo Katolička Crkva poticala razvoj i napredak znanosti, pokretala je sveučilišta, otvarala škole i knjižnice.
„Duga sveučilišna tradicija u Zadru budi u nama ponos i radost“, rekao je nadbiskup Puljić u čestitki Upravi Sveučilišta, profesorima i studentima, poželjevši da Sveučilište bude „čuvarom istine i dobrote te da u slobodi stvara prostore duha i kulture od koje čovjek živi“.
Duga povijest zadarske visoko-obrazovne institucije “je ponos hrvatskoj zemlji i narodu i velika odgovornost pred sadašnjošću i budućnošću. Ispunja zahvalnošću za brojne znanstvenike i umjetnike koji su svojim radom ostavili tragove u Zadru i zahvalnošću za dar Crkve koja je stoljećima svjetlom svoga nauka obasjavala, skrbila i vodila odgojne i visokoškolske ustanove u onom vremenu i danas“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši kako je Crkva svojim odgojno-obrazovnim radom pomogla „da je kontinent Europe bio orijentir i prednjačio je u svijetu znanosti i tehnike, umjetnosti i kulture”.
“Zadar svjedoči o bogatom nasljeđu umješnog pletiva toga po čemu nas i drugi prepoznaju. Neka Sveučilište ide utrtim stoljetnim stazama i nastavi tkati pletivo potrebnog i korisnog odnosa razuma i vjere, znanosti i etike“ potaknuo je nadbiskup Puljić, u tom kontekstu promatrajući i pohod nuncija Lingue Zadru baš povodom 20. godišnjice zadarskog Sveučilišta.
„Po iskonskom planu i Božjoj zamisli Svemogući je usadio u narav čovjeka trostruku zadaću: da prirodu uredi, da njegovo ophođenje sa sebi jednakima budu uljudni obredi i da se Stvoritelju podredi. Zadaća uređenja prirode postiže se po znanosti i umjetnosti. Zadaća dobrog ophođenja s ljudima postiže se putem ćudoređa i morala, prava i društvenih normi. Zadaća podređenja Stvoritelju ostvaruje se po religiji. U tom tropletu vladanja nad prirodom, uljudnog i dobrog ophođenja s drugim ljudima i podređenjatranscendenciji događa se, rađa i stvara kultura koja pomaže čovjeku da se “u životu ne spetlja ili ne zaplete”. Sveučilište vodi brigu da se čovjek potpuno ostvari u sve tri dimenzije i ima časnu obvezu pomagati studentima na tom putu“ poručio je nadbiskup Puljić u čestitki Sveučilištu, poželjevši da studij, odgoj i obrazovanje budu poticaj studentima i profesorima da srcem i umom tragaju za istinom, mirom i dobrotom.
„Neka predanim radom i zauzimanjem svih na Sveučilištu raste i jača duh zajedništva, cvjeta znanost i znanje, produbljuje se humanost i međusobna potpora i pomoć. Te plemenite nakane i želje preporučujem Mariji, koju nazivamo Nuncijatom, blagom i radosnom viješću, uz blagdan Blagovijesti kada je 25. ožujka 2002. upravo na taj blagdan održana konstituirajuća sjednica Senata i donesen Statut Sveučilišta u Zadru. Marija je bila i ostala stijeg naših pobjeda i stalan poticaj naših obnova“ poručio je nadbiskup Puljić Sveučilištu uz poklik: Vivat, crescat et floreta accademia, vivat professores!
Nuncij Lingua pohodio je u pratnji nadbiskupa Puljića Rektorat zadarskog Sveučilišta 24. ožujka kada su ga s radom Sveučilišta upoznali prof. dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i prorektori, kao i dr. don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela na Sveučilištu u Zadru.
“Papinski nuncij Lingua kao predstavnik Svetog Oca u RH nama je svakako vrlo dragi gost. Sveučilište u Zadru ponosi se tradicijom Sveučilišta osnovanog još 1396. koje je bilo osnovano pri Dominikanskom samostanu, a u 16. st. od Pape je dobilo povlasticu dodjeljivati doktorate znanosti. Dakle, zadarska akademska zajednica očigledno je vrlo rano bila priznata od najviših crkvenih autoriteta. A Crkvu promatramo i kao onu koja je baštinila antičke i srednjovjekovne tradicije, ali je i u kasnijim razdobljima vrlo važna nositeljica kulture i znanosti” rekao je zadarski prorektor, prof. dr. Josip Faričić.
“Tople riječi i znakovi nuncija u susretu s nama na Sveučilištu pokazuju da je nuncij oduševljen s našom akademskom zajednicom. Osobito je radostan zbog našeg Teološko – katehetskog odjela koje je vrlo dinamična sastavnica Sveučilišta u Zadru, vrlo je aktivan u organizaciji mnogih znanstvenih skupova, u znanstvenoj publicistici i radu sa studentima. Taj rad nuncij je imao prilike upoznati” rekao je dr. Faričić, u zahvalnosti za podršku nuncija.
Nuncij Lingua na Sveučilištu u Zadru održao je 24. ožujka izlaganje o položaju kršćana na Bliskom istoku. “To izlaganje bilo je vrlo zanimljivo iz više razloga. Najprije, nuncij je dao pregled mnogima jako nepoznate, šarolike slike kršćana u tom prostoru. To su vrlo stare kršćanske zajednice koje su, nažalost, stjecajem raznih okolnosti svedene na minimum u odnosu na nekadašnje brojke i izložene su mnogim nevoljama i mnogim izazovima. Nuncij je bio svjedok tih događaja jer je bio predstavnik Svetoga Oca u Iraku i Jordanu i osobno se mogao osvjedočiti kakav je život kršćana u tom prostoru. To nam je bilo vrlo zanimljivo, puna dvorana posjetitelja, dojmovi znanstvenika i studenata poslije predavanja svjedoče da je doista polučio rezultat. Osobito su bile izvrsne nuncijeve riječi nade i njegove riječi koje su pomalo izlazile iz nekog diplomatskog žargona, u kojima je ukazivao na potrebu mira koji nema nikakve alternative” rekao je dr. Faričić.
Među sudionicima Svečane sjednice bio je i prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Uz čestitku slavljenicima, dr. Tanjić rekao je da “Sveučilište u Zadru ima prekrasan dan osnutka, svetkovinu Blagovijesti, navještenja. Mi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu na taj blagdan slavimo Dan Odjela za komunikologiju. Poruka navještenja važna je za svako sveučilište – odgovoriti na Božji poziv, odgovoriti s povjerenjem, u poslanju Sveučilišta djelovati na opće dobro, obrazovati i odgajati studente. Uvijek mi je lijepo doći u Zadar jer tu imamo mnoštvo kolega i prijatelja i imamo izvrsnu suradnju sa zadarskim Sveučilištem” rekao je dr. Tanjić. Sveučilište u Zadru i HKS surađuju u organiziranju predavanja i u više projekata, osobito u području pedagogije, kroz projekte cjeloživotnog programa HKS-a, a HKS ima veliku pomoć zadarskog Sveučilišta i u dobivanju dopisnica za nastavnički smjer iz povijesti.
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija i izaslanica predsjednika Vlade RH istaknula je da je društveno – humanističko područje koje je temeljno usmjerenje zadarskog Sveučilišta presudno za kulturu i čuvanje nacionalnog identiteta.
„Ponosni smo na Zadar i njegovu baštinu, sakralnu baštinu i suvremenu kulturu Zadra kao prijestolnice Mediterana. Sveučilište u Zadru predstavlja centar izvrsnosti i rasadište znanja, znak perspektivne budućnosti. Sveučilište u Zadru je gravitirajući centar za istraživače i profesore. Znanje i kultura su neraskidivo povezani“ rekla je Koržinek, podsjetivši kako su upravo hrvatski književnici iz Zadra, Petar Zoranić i Juraj Baraković, svoje suvremenike u vrijeme prodora Turaka u 16. st. poticali na upotrebu hrvatskog jezika. Istaknula je bogati fundus Sveučilišne knjižare i knjižnice.
„Najdivniji osjećaj je ne iznevjeriti sebe“ poručila je rektorica Vican u govoru na Svečanoj sjednici.
„Oživotvorili smo povijesnu istinu o postojanju visokog učilišta na području jugoistočne Europe upravo u Zadru i odlukom Sabora RH postali smo obnovljeno sveučilište, Sveučilište u Zadru. Izvješće povijesti urezbarili smo u naše žezlo – pečat s doktorske diplome iz 1396. godine – to nam je potvrdio počasni doktor našeg sveučilišta, dr. Stjepan Krasić, a povijesne ličnosti su ugravirane u rektorski lanac“ rekla je dr. Vican, istaknuvši da su društveno – humanistički korijeni dugotrajno važniji od svih drugih područja. U njima je prepoznata perspektivnost sveučilišta 2002. godine s novim strateškim ciljevima, u novom povijesnom vremenu razvoja Hrvatske.
„Od tada imamo nove razvoje u zdravstvenom području, agronomiji, ekologiji, akvakulturi, informatici, geografiji kao interdisciplinarnom području, pomorstvu. Sveučilište u Zadru pohađa 5 500 studenata i ima 650 zaposlenika. Imamo divan osjećaj da smo kao grad u gradu, a ne svađamo se. Usidreni smo na dvije lokacije, u tzv. Starom i Novom kampusu, u kojem je posađeno i 90 stabala. Sa svim tradicijskim elementima pridružili smo se europskom prostoru visokog obrazovanja, dosezanju vrijednosti znanja, vjerujući da je obrazovanje jedinstveno područje jer dotiče baš svakoga čovjeka“ rekla je rektorica Vican, istaknuvši da Sveučilište u Zadru stvara stručnjake širokog visoko – obrazovnog profila, profesionalce koji će nositi osjećaj posvećenosti svom poslu s najvišom profesionalnom etikom.
„Referencijalna vrijednost jednog sveučilišta nije samo obrazovanje. Nego i znanost, istraživanje, kreiranje novih studijskih programa, povezivanje s lokalnom i regionalnom zajednicom, osmišljavanje novih modela učenja te osmišljavanje svijeta prilika za mlade u ovom mijenjajućem svijetu“ poručila je dr. Vican.
Sveučilište u Zadru sa svojih 27 odjela je stabilna ustanova, zbog integriranosti ekonomična i djelotvorna. Iza 200 milijuna kuna ugovorenih projekata stoji imenom i prezimenom 170 sveučilišnih profesora uključenih u snažne, energične timove koji su vrlo motivirani i svjesni doprinosa koje će uživati ne samo sveučilište, nego cijela životna zajednica, Zadar, Zadarska županija i domovina Hrvatska. Te projekte nosi novoosnovani Ured za znanost, projekte i transfer tehnologija s 27 mladih djelatnika. Svi su plaćeni iz projekata i svojim plaćama pridonose državnom proračunu.
Uskoro će se otvoriti Studentski dom sa studentskim restoranom, drugi je u provedbi, obnova stare Tehničke škole. Jabuke sa sveučilišnog imanja jedu se sat vremena nakon branja, čipi čips od jabuka plod je suradnje Sveučilišta i Poljoprivredne škole, studenti od vinove loze rade vino i druge proizvode. Među sportašima zadarskog sveučilišta je i ovogodišnja najbolja sportašica Hrvatske.
„Značajan smo čimbenik ne samo Zadra i Županije, nego i Hrvatske, sa znanstvenim, obrazovnim, kulturnim, društvenim, socijalizacijskim i gospodarskim atributima. Naše načelo rada je horizontalna hijerarhija: spajanje sposobnih. Prepoznavanje onih kojima je smjelost iznad sposobnosti – oni ne mogu biti naše društvo. Naše načelo je natjecanje u radu, kolegijalnosti, suradnji, dogovoru, projektima, prijateljstvu. Ne gajimo kulturu osobnih interesa i ambicija. Naša misao vodilja je da čovjek ostavlja svoj otisak svaki dan, ne na pozicijama ni u brojevima tablica i rangova – nego u kulturi rada, u ozračju, ozračje je osjećaj. Omogućujemo svima da budu uspješni, to je naša misija“ poručila je dr. Vican, istaknuvši: „Mi ne govorimo ostrašćeno. Mi ostrašćeno radimo. Za nas je Sveučilište projekt kritičkog zagovora, istraživačkih timova koji uključuju studente, rasadište znanstvenih istina. Vjerujemo da se može učiti na malim sveučilištima i od malih sveučilišta“ rekla je rektorica.
Sveučilište u Zadru dio je međunarodne mreže sveučilišta i Alijanse europskih sveučilišta čiji su dio osam europskih sveučilišta. Članovi te Alijanse su sveučilište u Francuskoj, Agronomsko sveučilište u Ateni, Građevinsko sveučilište u Bukureštu, Sveučilište u Litvi, Katoličko sveučilište u Valenciji u Španjolskoj, a pridruženi članovi su Sveučilište u Rostocku u Njemačkoj, Tehnički institut u Irskoj i Sveučilište u Cipru. Ta alijansa prepoznatljiva je kroz projekt Europsko sveučilište za pametno i održivo upravljanje urbanim obalnim prostorima. Pokrenuli su združene studijske programe zasnovane na znanstvenim istraživanjima.
Predsjednik Milanović rekao je da Zadar „sve više poprima izgled njegovanog, uređenog akademskog grada. Zadar je uvijek bio važan, napredan, poseban. Povijest Zadra je posebna: ona je hrvatska, slavenska, u Zadru su Hrvati dočekali papu u 12. st. na hrvatskim napjevima, tu je bio prisutan talijanski duh i bizantski duh kroz arhitekturu. To je slatko gorki Mediteran u kojem je Hrvatska i njeno biće, njena svijest i podsvijest toliko uronjena da iz njega ne želi, ne može, i ne treba izaći“ istaknuo je predsjednik Milanović.
Poručio je da je Sveučilište važna ustanova za očuvanje hrvatskog duha i kulture. „Nacionalni duh i kultura je konstrukt. To je stvar osjećaja pripadnosti, političkog dogovora okupljene oko ideje zajedničkog napretka, ne za neki veliki prostor, nego za svoju kulturu koja se mora stalno graditi, čuvati. Ako je kultura od nekoga ugrožena, ugrožena je od nas samih. To znači da nismo dovoljno jaki, dovoljno dominantni, dovoljno originalni, dovoljno posvećeni da je očuvamo, ali kulturu moramo stalno graditi. Kultura i nacionalna svijest se grade. Oni koji su sretni, grade je u miru. Oni koji su nesretni, grade je u ratu. Hrvati su gradili kulturu i u miru i u ratu, u poraću, kroz sve frustracije, posebno 20. st., užase rata u kojem nismo imali razumijevanje europske i svjetske zajednice“ podsjetio je predsjednik Milanović, istaknuvši da su Sveučilište i Zadar „pravi mali biser“.
„Budite konzervativni. Ne mogu vjerovati da sam upotrijebio tu riječ. Budite skeptični u onome što stvarno možete, ocjenjujući u čemu ste najbolji. Sve više gledam u zadnjih 20 godina kako svi misle da mogu sve. Sveučilište u Zadru ima svoju kvalitetu, svoju klasu i posebnost. I ne treba imati prevelike ambicije. To je, po meni, zdrava, konzervativna, ‘sebična’ psihologija malih naroda. Budite rigorozni, kad je u pitanju najopakiji oblik korupcije, a to je akademska korupcija. Akademija nije za svakoga. Što ne znači da oni brojni koji nisu završili fakultete, nisu bolji ljudi, bolji očevi i majke, duhovitiji, vrlo često i imućniji od ljudi koji su završili studije. Akademija je prostor u koji se ulazi, ako si spreman igrati po pravilima toga prostora, po posebnim, tvrdim pravilima. I nema preko reda“ poručio je predsjednik Milanović. Istaknuvši potrebu da država više ulaže u znanost, Milanović je rekao: „Mi nismo siromašna zemlja. Mi smo zemlja višeg srednjeg dohotka. Ulaganja u znanost i projekte nisu dovoljna. Država može više“.
Prisutnima na Svečanoj sjednici obratila se i prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, predsjednica Rektorskog zbora RH i rektorica Sveučilišta u Rijeci.
Dr. Samaržija je istaknula kako se primjećuju veliki iskoraci Sveučilišta u Zadru učinjeni za vrijeme uprave rektorice Vican i njenog tima. Čestitala je rektorici Vican na internacionalizaciji Sveučilišta koje se profiliralo kao moderno i u svijetu je prepoznato europsko sveučilište koje surađuje sa značajnim europskim i svjetskim sveučilištima, čini iskorake u kvaliteti i relevantnosti visokog obrazovanja te ima „specifični identitet čuvara naše humanistike, društvenih znanosti, ali i daleko šire i više“.
Istaknula je da kao poruku važnosti želi podvući njegovanje intelektualne i moralne vrline, što je i misija visokog obrazovanja.
Upozorivši da se u suvremenom svijetu često govor o vrlini, viziji i misiji smatra prigodničarsko romantiziranim, diskurs koji se ‘trpi’ na svečanostima poput Dana sveučilišta, jer se inače misli kako je „važnije povući sredstva, izgraditi infrastrukturu, biti umrežen“, dr. Samaržija je istaknula „potrebu stvaranja klime za razvoj intelektualne i moralne vrline“.
„Aristotel je davno rekao da je vrlina sredina između pretjerivanja i nedostataka. A prava je mudrost znati prepoznati i prakticirati zlatnu sredinu. Tako je sloboda govora vrlina dok ne preraste u arogantnu diskvalifikaciju ili potone u autocenzuru. Kritičko mišljenje je vrlina dok ne preraste u intelektualni egoizam (gdje sam samo ja u pravu) ili potone u podilaženje. Autonomija je vrlina dok ne preraste u samovolju ili potone u poslušnost. Regulacija je vrlina dok ne preraste u političku kontrolu ili potone u birokratiziranje. Uvažavanje je vrlina dok ne preraste u nesretno susprezanje kreativnosti ili potone u formalno etiketiranje. Nisam slučajno odabrala upravo te vrline. Upravo o njima danas se vode rasprave, upravo nam one trebaju da bismo ih vodili na autentičan način. Na nama je da budemo mudri i ne posustanemo kultivirati mudrost, znanje i vrline“ poručila je dr. Samaržija, predsjednica Rektorskog zbora RH, čestitavši Sveučilištu u Zadru na sjajnim postignućima.
Ines Grbić
