Pastiri budni i u iščekivanju, a kraljevi u traženju Mesije
1. Božićno liturgijsko vrijeme uskoro završava. Rimljani su svojevremeno na 25. prosinca, a Egipćani 6. siječnja, obilježavali zimski solsticij, te slavili nepobjedivo Sunce koje se rađa. Kršćani su tom uhodanom slavlju dali novi sadržaj: Počeli su slaviti dan rođenja pravog sunca, Isusa Krista. Prije desetak dana proslavili smo rođendan Spasitelja ljudi, a danas obilježavamo njegovo objavljivanje svemu svijetu. I zato ga i zovemo Bogojavljenje.
Jedva da je koja biblijska pripovijest toliko potaknula maštu, ali i istraživanje i razmišljanje, kao pripovijest o „mudracima iz zemlje s Istoka“, koju evanđelist Matej stavlja neposredno iza vijesti o Isusovu rođenju: „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci (zvjezdoznanci) se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti“ (Mt 2, l). Mudraci s istoka predstavljaju ljude koji čitaju znakove vremena. Uočljiv je njihov broj i darovi koje nose. Broj tri tumači se kao „punina i zajedništvo“. Znakovita su i tri dara koje oni donose: smirna, zlato i tamjan.
- Smirna koja upućuje na novo rađanje i koja čuva tijelo od raspadanja.
- Zlato nije samo simbol bogatstva, nego je simbol i onoga što izlazi iz dubine zemlje. Za nj se veli kako je ono „mineralna svjetlost“, pa stoga i „simbol prosvjetljenja“.
- Treći dar, tamjan, simbolizira dim i miris koji nosi naše molitve prema nebu. Tamjan spaja nebesko sa zemaljskim.
2. U tajni Utjelovljenja, koju jaslice vizualno predstavljaju, očima naše duše sinulo je novo svjetlo Božje slave. Pa dok u božićnom djetetu spoznajemo Boga, budi se u nama čežnja za nebeskim dobrima. Današnja svetkovina Bogojavljenja, kojom Crkva slavi dolazak trojice nežidova u Betlehem, da se poklone židovskom kralju, jasno upućuje na to da događaj Isusa Krista, počevši već od njegova rođenja, ima kozmičko značenje širih razmjera. Premda se rodio u židovskom narodu, on je došao svim ostalim narodima. I živo želi pristupiti svakom čovjeku, bez obzira iz kojeg plemena, puka i naroda bio. Mudraci ili kraljevi s istoka predstavljaju te poganske narode, kao i sve one koji Boga traže.
Ne zaboravimo pri tomu kako su samo dvije vrste ljudi prepoznale i radovale se dolasku Nebeskog djeteta. To su bili priprosti, jednostavni i siromašni pastiri, te učeni i mudri i poučljivi kraljevi s istoka. Za prepoznati Boga, dakle, treba jednostavno, otvoreno, poučljivo i djetinje srce koje su imali pastiri. A za razumjeti ga potreban je um koji ga prihvaća i iskreno mu se klanja. To je zapravo jedini siguran put kako doći i pokloniti se Božanskom djetetu. Dok u božićnom djetetu spoznajemo Boga, budi se u nama čežnja za nebeskim dobrima.
Neka nas svetkovina Bogojavljenja potakne poći s djecom do jaslica, a maleni Isus neka u našim dušama probudi želju i čežnju za nebeskim dobrima. Kriste je, naime, naš put, istina i život. A njegov rođendan početak je našeg preporođenja. Jer, Bog je divno sazdao čovječje dostojanstvo, a još ga divnije po Isusu obnovio. Stoga, u duhu naše božićne pjesme „braćo pastiri pohitite i njemu se u štali poklonite“! Budući da spasenje nadomak ruke, valja nam se požuriti. Amen.
✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Katedrala, 6. siječnja 2022.