NADBISKUPOV SUSRET S PREDSTAVNICIMA CRKVENIH POKRETA I UDRUGA

Susret odgovornih predstavnika dvadesetak crkvenih pokreta, zajednica, udruga te bratovština djelatnih u Zadarskoj nadbiskupiji, održan u ponedjeljak 11. travnja u Sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru, bio je njihov prvi susret sa zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem. Nadbiskup je izrazio priznanje njihovom djelovanju kao djelu Nove evangelizacije, što je za svog pohoda Zadru istaknuo i Ivan Pavao II. Prvi nadbiskupov dojam je impresivnost broja pokreta i molitvenih zajednica. „To obećaje. To za nadbiskupiju može i treba biti snaga. Bit ću vam na raspolaganju, da vam pomognem. Treba stvarati zajedništvo. Lijepo je kad čovjek osjeti zajedništvo, ne samo u svojoj skupini, nego da osjetimo otajstvo Crkve u kojem smo kao krštenici pozvani dati svoj doprinos sa svime što nam je Bog dao, u bilo kojem zvanju jesmo. Kao krštenici smo dužni to otajstvo ostvarivati u nama i oko nas“ poručio je nadbiskup Puljić upozorivši da smo premalo svjesni svog krštenja, a svaki je vjernik snagom krštenja dionik poslanja Crkve. „Zato nema pasivnih i ravnodušnih vjernika. On je radnik, subjekt i nositelj crkvenih zadataka. Potrebno je razvijati osjećaj za crkvenu širinu i toleranciju, kod župnika i članova zajednica“ rekao je nadbiskup. Zahvalio je mons. Ivanu Mustaću, župniku katedrale sv. Stošije, što je prihvatio obvezu nadbiskupijskog povjerenika za crkvene pokrete, kao koordinator njihova djelovanja, za što mu je dodijelio i dekret, te na realizaciji tog susreta. Mons. Mustać je poimence predstavio svaki pokret podsjetivši da je prvi susret zajednica u Zadarskoj nadbiskupiji održan na jesen 1998. g. u crkvi na Puntamici, a te je godine Ivan Pavao II. za Duhove susreo pokrete u Rimu. Mons. Mustać, uvjeren da će se ti ljudi, za što god ih biskup pozove, odazvati, rekao je da su svojim trudom pridonijeli i uspjehu susreta mladih i susreta s papom u Zadru. Rekao je da bi u budućem susretu svih članova pokreta trebali sudjelovati i župni vijećnici kojih je oko tisuću u nadbiskupiji. „Pokreti, zajednice i udruge su crkveni odgovor na sekularizaciju. Crkva može govoriti i o svom odgovoru. Pokreti govore o potrebi kateheze na svim razinama, o važnosti djece u obitelji. Te su obitelji otvorene životu jer su doživjele susret s Bogom. Župa ostaje osnovno sredstvo evangelizacije na čelu s biskupom, ali struktura župe se promijenila“ rekao je mons. Mustać. Podsjetio je da u knjizi ‘Novi izljevi Duha’, kad Karl Rahner govori o zimi u Crkvi, papa Benedikt XVI. kaže da se pojavom novih stvarnosti u Crkvi pojavilo proljeće Crkve. Po djelovanju pokreta u župama se stvara plodno ozračje za djecu, mlade, obitelji, kao najbolji odgovor sekularizaciji. „Drugačije se ne možemo boriti, kao protiv vjetrenjača, nego stvarajući nove ambijente. Tko živi Humane Vitae u praksi? Ti ljudi, jer žive moralni nauk Crkve. Da Marijina legija kaže koliko su posjetili bolesnika, pohodili bolnica, domova, obitelji, koliko se ljudi ispovijedilo, vjenčalo njihovim poticajem i apostolatom, to bi bile tisuće tisuća. Gdje svećenik nije mogao doći, došla je Marijina legija. Ljudi u pokretima imaju kućnu, obiteljsku liturgiju, trude se prenositi vjeru svojoj djeci. Iz tih se stvarnosti rađaju zvanja i Crkva gleda u budućnost. Žive sakramentalni život“ rekao je mons. Mustać istaknuvši: „Nismo elitisti i to ne želimo biti. Jer svaki tjedan ili mjesec idemo na ispovijed. Znamo da nismo bolji od drugih. Ali želim podcrtati – članovi zajednica, pokreta i uduga ponosni su na to što jesu. Smatraju da im je Bog to dao kao dar i izabrao da žive svoju karizmu. Svatko treba biti ponosan na svoju karizmu. Možemo se natjecati samo u ljubavi, poslušnosti i radu. Sve drugo nije crkvena stvar“ zaključio je mons. Mustać istaknuvši da će raditi na zajedništvu pokreta, da služe Crkvi i nadbiskupiji.

 

Nadbiskup Puljić je pozvao prisutne da sudjeluju u nadbiskupijskom susretu obitelji u Vrani 14. svibnja te na nacionalnom susretu obitelji s papom Benediktom XVI. u Zagrebu. Istaknuo je da je to osobita milost našem narodu budući da ovaj papa, Božji dar našem vremenu, putuje ciljano – mnogi ga pozivaju, a on je za svoj pohod izabrao baš Hrvatsku. „Radosni smo da je na naš poziv pozitivno odgovorio“ rekao je nadbiskup zaključivši: „Neka susret u Vrani bude znak našeg zajedništva i ljubavi prema mjesnoj Crkvi, da time pokažemo i ljubav prema našim obiteljima. Obitelj je ranjena. Kao narod smo bili obiteljski ljudi, no moderni svijet nas je raslojio, ranio i događa se nešto zbog čega sam zabrinut. Ne mislimo jedni na druge, zaboravljamo jedni druge, i vlastita braća međusobno. Izazov nam je enciklika Ivana Pavla II. ‘Obiteljsko zajedništvo’. Imamo je napisanu, ali ne baš primjenjivu u praksi. Zato su važni ti susreti. Radostan ću biti ako u Vrani osjetim obiteljsko i nadbiskupijsko zajedništvo koje ćemo pokazati i u Zagrebu s Benedikotm XVI.“ poručio je nadbiskup Puljić.

 

Pokreti djelatni u Zadarskoj nadbiskupiji, od kojih je većina posvećena Mariji, koja je izljev Duha Svetoga čekala u zajedništvu s Isusovim apostolima, su: Marijina legija (u nadbiskupiji ima dvije kurije i komicij, djeluju u 23 župe), Pokret fokolara–Djelo Marijino (uglavnom u gradu Zadru), Neokatekumenski put, Mali tečaj kršćanstva–Kursiljo (njime je prošlo više od 3000 ljudi, održano je 99 tečajeva), Schönstatski pokret, Serra club (osobito moli za zvanja), Svjetski marijanski pokret Cenakul, FRAMA, Franjevački svjetovni red, Vjera i svjetlo, Salezijanski suradnici i mladež, Križari, Hrvatska zajednica bračnih susreta, Apostoli Krvi Kristove, Molitvene zajednice Krvi Kristove, Pro Vita, Zajednica obitelji četvero i više djece, Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara, Hrvatsko katoličko liječničko društvo, Animatori, molitvena zajednica Milosrdnog Isusa u Kistanjama, Bl. kardinala A. Stepinca na Bilom brigu u Zadru, Dobri pastir, Milosrdni spasitelj, Presveto Srce Isusovo, krunica Božanskog milosrđa i Karmelski škapular Bibinje te bratovštine iz Pakoštana, Biograda, Sali, Tkona, Pašmana, Gospa Loretska Zadar, Srce Isusovo i druge.

 

Ines Grbić