SVEĆENIČKA REKOLEKCIJA – „ODNOS DRUŠTVENIH SUBJEKATA PREMA OBITELJI“

Svećenička rekolekcija zadarskog prezbiterija održana je u srijedu 16. ožujka u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Susret je počeo pobožnošću Križnog puta koju je u sjemenišnoj kapeli predvodio don Josip Dučkić, a u obraćanju svećenicima zadarski nadbiskup Želimir Puljić ih je, između ostalog, potaknuo da osobnim prinosom sudjeluju u Korizmenoj akciji Zadarske nadbiskupije za gradnju škole u misiji u Čileu. O temi „Odnos društvenih subjekata prema obitelji“ govorio je Ladislav Ilčić, predsjednik udruge Glas roditelja za djecu – GROZD. Istaknuo je poraznu misao pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić koja je rekla da su vrijednosti poput ljubavi, uzdržljivosti i vjernosti znanstveno neutemeljene. Nasuprot tome, 255 akademika, doktora znanosti i sveučilišnih profesora poručilo je „Ne manipulirajte pojmom ‘znanstveno’. Pojmovi znanstveno i vrijednosno nisu pod znakom suprotnosti“. „Brak i obitelj u konkretnom životu pokazuju svoj značaj. Nije stvar u tome što mi vjerujemo da obitelj jest, ili što o tome misli Ženska mreža, Rode i Babe. Treba pogledati povijesno potvrđen oblik života“ rekao je Ilčić. Upravo radikalni liberalni lobi ne može podnijeti pluralnost odnosno mogućnost da roditelji biraju između više programa kao što je to bilo u zdravstvenom odgoju, jer tada gubi, nego svoj djeci i roditeljima želi nametnuti jedan program, i to svoj, upozorio je Ilčić, dodavši da udruge Iskorak i Kontra dobivaju novčana sredstva za svoje projekte koji okupljaju svega desetak korisnika. Stav Iskoraka i Kontre ‘Odlučno se protivimo mogućnosti da roditelji odlučuju između konkurentskih programa’ u suprotnosti je s člankom 63 Ustava RH koji glasi: „Roditelji imaju pravo i slobodu samostalno odlučivati o odgoju djece“, rekao je Ilčić. „Taj lobi prisutnošću u medijima ima veliki i presudan utjecaj na političke strukture. U takvoj okolini, općeljudske i kršćanske vrednote, unatoč tome što ih podržava većina hrvatskih građana, nisu prevladavajuće u institucijama i često je ugroženo samo njihovo postojanje kao opcije koja bi se građanima mogla ponuditi“ rekao je Ilčić. Podsjetio je da je tadašnji ministar Dragan Primorac, prije nego je program GROZD-a pobijedio na natječaju, rekao „Program zdravstvenog odgoja jako nam je potreban“. No nakon što je program GROZD-a pobijedio i trebao biti uveden u škole rekao je suprotno: „Program zdravstvenog odgoja nam nije potreban“. Ministarstvo znanosti i obrazovanja pod pritiscima je odlučilo da se zdravstveni odgoj, unatoč odličnim rezultatima eksperimentalne provedbe, ne provodi, iako su prethodno stručna povjerenstva Ministarstva zaključila da postoji velika potreba za takvim program te je zato 2006. g. i raspisalo natječaj za izradu programa. Iako je program GROZD-a izradio 21 stručnjak i dobio je izvrsne recenzije, stalno se pisalo da se radi o neznanstvenom i nestručnom programu, upozorio je Ilčić. Nakon što je proglašen najboljim, homoseksualne i feminističke udruge su osnovale koaliciju ‘Stop rizičnom spolnom odgoju’ s ciljem ukidanja zdravstvenog odgoja. Ta je koalicija okupila 241 osobu iz cijele Hrvatske, a program GROZD-a je potpisom podržalo 20 000 građana. Ilčić je upozorio i na međunarodne manipulacije te koalicije koja je medijima prenijela da bi uvođenje programa GROZD-a usporilo ulazak Hrvatske u EU. No predsjednik Parlamenta EU Pottering je rekao da „Radna grupa EU parlamenta za HIV, AID i razvoj’, na koju se koalicija pozvala, ne postoji, te da je spolni odgoj stvar hrvatske nacionalne politike, a Europski odbor za socijalna prava se uopće ne protivi uvođenju zdravstvenog odgoja GROZD-a. Dapače, taj Odbor smatra da roditelji imaju puno pravo uputiti i savjetovati djecu u skladu s uvjerenjima roditelja te da države trebaju imati autonomiju u određivanju sadržaja odgojno-obrazovnih programa. „Pluralnost stavova o ljudskoj spolnosti, nažalost, nije prihvaćena od strane državnih institucija, medija i dijela javnosti. Djelomično je za to kriva i tzv. ‘šutljiva većina’ koja svoje mišljenje ne artikulira dovoljno jasno i glasno. U demokratskom pluralnom društvu svi moraju imati priliku reći svoje mišljenje, razvijati snošljivost i prihvaćanje neistomišljenika; vlasti moraju brinuti o dobrobiti društva te donositi odluke u skladu s voljom većine građana. Nažalost, to zasad nije slučaj. ‘Šutljiva većina’ bi se trebala bolje organizirati i zato udruga GROZD organizira stvaranje mreže većeg broja građana kako bi glasnije i jasnije izrazili svoje mišljenje u javnosti“ zaključio je Ilčić.

Ines Grbić