O odlukama i porukama biskupa Hrvatske biskupske konferencije sa 61. plenarnog zasjedanja u Aktualnom Hrvatskoga katoličkog radija 19. siječnja govorili su predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić i generalni tajnik HBK doc. dr. Krunoslav Novak.
Prema riječima dr. Novaka, zasjedanje je bilo vrlo intenzivno i zbog skraćenog trajanja, u dan i pol obrađene su teme predviđene za 61. zasjedanje. Nosive teme bile su suočavanje s posljedicama potresa i pandemijom, stoga su biskupi sa zasjedanja uputili pismo „Vjernici pred izazovom pandemije i potresa“. Razgovarali su i o ulozi Hrvatskog Caritasa u ublažavanju posljedica potresa, biralo se Stalno vijeće i potpredsjednik HBK, a raspravljalo se i o mandatima u tijelima HBK.
Treba slušati glas znanosti
Nadbiskup Puljić rekao je da je na zasjedanju infektolog doc. dr. Rok Čivljak biskupe dobro informirao o koronavirusu. „Ta bolest nije ni sada do kraja poznata, ali posljedice jesu“, rekao je nadbiskup, izvijestivši da su u Zadarskoj nadbiskupiji sedmorica svećenika umrla od posljedica zaraze. Prema riječima mons. Puljića, oni jesu bili starije životne dobi, ali bi još poživjeli da se nisu zarazili.
Ono što posebno zanima vjernike je pitanje cijepljenja. Biskupi su u poruci o tome napisali: „Vrijeme koje je pred nama zahtijeva zajedničku i osobnu odgovornost i brigu u promicanju zaštite života, dobrobiti pojedinca i cijeloga društva. Pritom valja imati u vidu kako dobrobit društva ovisi o dobrobiti svakoga pojedinca i obitelji. Što se tiče pitanja cijepljenja, koje je posljednjih tjedana u središtu javnosti, papa Franjo je nedavno izrazio svoje mišljenje o njegovu primanju cjepiva iz ‘etičkih razloga’, tj. da se ne dovede u pitanje ‘vlastito zdravlje i život, kao i život drugih ljudi’. S obzirom na određene moralne dvojbe Sveta Stolica nedavno je izdala nekoliko razjašnjenja, čuvajući u svemu slobodu savjesti i osobnu odgovornost u odluci o primanju cjepiva“.
Predsjednik HBK rekao je da su porukom vjernicima o suočavanju s potresom i pandemijom biskupi pružili određene odgovore i poticaje, pozvali ljude da budu odgovorni. „Iz poruke posebice zrači traženje smisla i u pandemiji i u potresu. Najlakše je dignuti ruke od svega. Mi smo u svijetu potresenom opakom bolešću. I u tom kontekstu je Papin poziv etičko pitanje ugrožavaš li zdravlje susjeda. Treba slušati glas znanosti. To nije moral, ali je ljudska dimenzija koja kaže da ako se ne pridržavaš propisanih mjera možeš nauditi i sebi i susjedu. Život je dar Božji i moramo ga čuvati i pomagati ljudima da ga sačuvaju. Najvažnije je da slijedeći znanstvenike koji mogu pružiti određenu sigurnost, kao Crkva pokušamo dati određeni smisao, značenje, kažemo ljudima da nije sve završilo, nije propalo“, rekao je nadbiskup Puljić.
Eksplozija dobrote
Istaknuo je da smo potresom u ožujku u Zagrebu i nedavno u Petrinji, Sisku, Glini i okolici doživjeli Božju nazočnost preko volontera, naših zemljaka, cijelog svijeta koji su osjetili potrebu biti blizu. Potres je ponovno probudio čovjekoljublje, zajedništvo i učinio malo čudo, riječi su ohrabrenja mons. Puljića. Govoreći biskupu Košiću koji je pogođen tragedijom potresa nadbiskup Puljić mu je rekao: „Vlado, došlo je do eksplozije dobrote“. A mons. Košić je odgovorio: „Ja sam u ratu bio na prvoj crti i znam što je eksplozija. Ja bih to nazvao festivalom dobrote.” Doista je došlo do eksplozije dobrote. To nas jako raduje i tješi. I to je naša nada, poručio je predsjednik HBK.
Dodatnih 10 milijuna kuna za Sisačku biskupiju i Zagrebačku nadbiskupiju
Biskupi i materijalnim darovima podupiru obnovu. Dali su Hrvatskom Caritasu da može naručiti stotinu stambenih modula za stanovništvo pogođeno potresom. Prije nekoliko tjedana HBK je izdvojila sedam milijuna kuna za potresom pogođeno područje. Budući da su vjernici brojnih župa pogođeni jer su im crkve srušene, biskupi su na ovom zasjedanju odlučili izdvojiti dodatnih 10 milijuna kuna za Sisačku biskupiju i Zagrebačku nadbiskupiju za izgrađivanje priručnih objekata uz crkve u kojima bi se mogla vršiti bogoslužja i druge pastoralne aktivnosti župa koje su ostale bez crkava. Biskupi su također odobrili kontinuiranu pomoć preko Hrvatskog Caritasa na projektima koji su potrebni ljudima da mogu nastaviti svoj redoviti život.
Kardinal Bozanić ponovno potpredsjednik HBK
S obzirom da je Stalnom vijeću HBK istekao mandat na zasjedanju su izabrani novi članovi: đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša i gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Za potpredsjednika HBK ponovno je izabran zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Posjetom biskupa zagrebačkoj katedrali teško oštećenoj u potresu završeno je plenarno zasjedanje. Nadbiskup Puljić rekao je da im je bilo važno zaključiti zasjedanje iskrenim vjerničkim hodočašćem bl. Alojziju Stepincu koji je proživio brojne tegobe, ali nikad nije posumnjao u Božju providnost. „I u danima zatvora i kućnog pritvora, bolovanja, bio je uvijek utjeha. Čovjek suočen s osudom, zdravstvenim problemima, nikad nije sumnjao, nego je pun vjere i nade izdržao i bio hrabar. Zato nam je bilo i simbolično i drago da smo kao Hrvatska biskupska konferencija oko sarkofaga molili njegove litanije koje preslikavaju njegovo život i daju nam inspiraciju da i mi u ovome vremenu koje nije lako budemo nasljedovatelji njegova stava i vjere“, poručio je mons. Puljić. (IKA)