„Vrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko monaštvo i njegovo nasljeđe“ naziv je međunarodnog znanstvenog skupa koji je u četvrtak 17. rujna održan u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Skup je održan povodom 11 stoljeća prisutnosti benediktinki sv. Marije u Zadru koji su po svom tisućljetnom trajanju najstarija redovnička zajednica u Hrvatskoj (920.-2020.) i druga su najstarija ženska benediktinska zajednica u svijetu (nakon jedne zajednice u Francuskoj).
Simpozij je počeo održavanjem prigodnih govora predstavnika institucija. Zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić rekao je da simpozij govori o vremenu, prostoru i duhovnosti, a „taj troplet daje naslutiti neke od osnovnih kategorija u proučavanju povijesnih zbivanja i događaja. Vrijeme označava temeljnu fizikalnu veličinu koja je intonirana zemljinom vrtnjom oko svoje osi, koja određuje vrijeme od jednoga dana. Njeno gibanje oko sunca određuje vrijeme od godinu dana. Matematički pojam prostora opisuje trodimenzionalnu realnost koju prepoznajemo u svoj širini, dubini i visini. Duhovnost, pak, unosi novu kategoriju, četvrtu dimenziju, gdje za razliku od materijalnog i prolaznog, uočavamo i spoznajno, dimenzije vječnoga i metafizičkoga, a ta se dimenzija stječe molitvom, meditacijom i moralnim življenjem“ rekao je nadbiskup Puljić, dodavši da su znanstvena izlaganja predavača „bogata i sadržajna, imaju poruku te kroz minula stoljeća prebiru bogato nasljeđe pamćenja i događaja“ vezanih uz Zadar, hrvatski narod, Zadarsku nadbiskupiju i benediktinske samostane diljem Jadranske obale, „koji su postali živim spomenikom vjere i kulture kao i oaza molitve, tišine i sabranosti“.
„Nezamisliva je naša baština bez bogatog obola duhovnosti koju je obilježilo moto Ora et labora sv. Benedikta, u kojem čovjek traži zaklonište smiraja i povjerenja. Regule molitve i rada s visokim zidinama odvajali su samostan od svijeta i bile trajna pomoć onima koji su birali kontemplativni stil života. Svetišta, crkve i samostani koji su se gradili i Bogu posvećivali, gradili su ih naši stari, oduvijek su podizali ljude i davale snagu za nova pregnuća. Neka i taj skup pomogne spoznati, otkriti i vrednovati takve oaze kao nepresušna vrela inspiracije, molitve i duhovnosti“ potaknuo je mons. Puljić.
Č. M. Anastazija Čizmin, opatica samostana sv. Marije u Zadru, zahvalila je prisutnima što su se odazvali pozivu za sudjelovanje na tom vrijednom skupu. „Život pod svodovima sv. Marije započeo je prije 1100 godina. Bez obzira na sva burna vremena kroz koja je samostan prolazio, samostan živi i danas. Duhovne vrijednosti evanđelja i Pravila sv. Benedikta osigurale su samostanu sv. Marije čvrste i postojane temelje koji su u njemu omogućili neprekinuti život kroz stoljeća u molitvi i radu – Ora et labora, da se u svemu slavi Bog. Brojne opatice i koludrice koje su kroz stoljeća stjecale i čuvale baštinu samostana, neprekidno uzdižući molitve Bogu, nadahnuće su benediktinkama u svim vremenima“ poručila je opatica Čizmin.
Dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru, rekla je da se na skupu „razmatra koliko je benediktinsko nasljeđe, koje pod znamenitim geslom Ora et labora Europu zapljuskuje valovima molitve i rada još od 6. st., predanošću i vrhunskim ostvarenjima u različitim poljima, kulture, gospodarstva i znanosti. Benediktinke i benediktinci jedna su od najvažnijih duhovnih snaga zapadnog kršćanstva koja je duboko utkana u kulturni identitet Europe. Hrvatska u tom pogledu zauzima značajno mjesto, osobito ako se uzme u obzir kakvu su ulogu imali benediktinski samostani u širenju kršćanstva, unaprjeđenju pismenosti, integraciji srednjovjekovne hrvatske države u zapadni i mediteranski kulturni svijet“ istaknula je dr. Vican, rekavši da se u Zadru i zadarskoj regiji „s pravom ponosimo na tri benediktinske zajednice: Zadar, Pag i Ćokovac na Pašmanu. S tim benediktinskim jezgrama imamo lijepu suradnju, a skup ukazuje na sinergiju koja rezultira vrijednim znanstvenim i kulturnim postignućima. Neka ideja sv. Benedikta s različitih motrišta raspravi o nadolazećim vremenima te bude nadahnuće i izazov duhovnoj i materijalnoj izgradnji Europe i Hrvatske“ potaknula je dr. Vican. Pohvalivši organizaciju tog „predivnog i posebnog međunarodnog skupa“, izrazila je zadovoljstvo da „rujan počinje s tako velikim temama“, odajući „priznanje za 11 stoljeća prisutnosti časnog benediktinskog reda na hrvatskom tlu“.
Dogradonačelnica Jagoda Surać, izaslanica gradonačelnika Grada Zadra Branka Dukića, rekla je kako Grad Zadar i Zadarska županija podupiru benediktinke, a one podupiru njih svih ovih godina. „Znamo što znače benediktinke za Zadar. One su naša prošlost, sadašnjost i budućnost. Vezani smo i kroz Stalnu izložbu crkvene umjetnosti koja je velika vrijednost za Zadar. Benediktinski samostan predstavlja našu povijest i kulturu, a njegova baština dragocjena je građa kao polazište za znanstvena istraživanja. Skup dočekujemo s posebnim zanimanjem jer izlaganja stručnjaka donose vrijedne činjenice svima nama koji baštinimo nasljeđe zadarskih benediktinki kroz 11 stoljeća njihove prisutnosti u Zadru“ rekla je Surać. Izaslanik župana Zadarske županije Božidara Longina bio je dožupan Šime Mršić.
Idejni pokretač održavanja i „spiritus movens“ toga skupa je dr. don Ivan Bodrožić. Sudionicima je zahvalio za dolazak. „Drago mi je da ste se odazvali na veliki događaj, da se znanstvenim skupom obilježi 11 stoljeća prisutnosti sestara benediktinki u Zadru, a to znači na našim prostorima u Hrvatskoj. Već od prvih stoljeća Hrvatska je bila natopljena krvlju mučenika, progonima, znojem i molitvama svetaca, pri čemu su upravo monasi i monahinje dali svoj veliki obol. Bogu posvećene osobe zauzimaju nezaobilazno mjesto u povijesti ovih prostora, a onda i našeg naroda koji dolazi na ove prostore. Monasi su zemlju otimali neplodnosti i činili je plodnom za Boga i ljude“ rekao je dr. Bodrožić.
„Povijest kršćanstva svjedoči o bogatim vezama koje postoje. Već od dolaska Hrvata, monasi benediktinci bili su u posredničkoj misiji prema našem narodu. Ta se veza utvrđuje i kasnije, tako da mi već u 9. st. imamo svjedočanstvo kako i naši knezovi potpomažu razvoj benediktinskog reda na našim prostorima, uspostavljaju odnose i grade samostane. Sudeći prema povijesnim izvorima, već u 10. st. u Zadru je bio ženski samostan. Monahinje se razvijaju nešto malo kasnije u odnosu na muški samostan. To je doista hvale vrijedno i već od 10. st. u Zadru je prisutnost monahinja benediktinki“ rekao je dr. Bodrožić.
Organizatori simpozija su: Samostan benediktinki sv. Marije u Zadru, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, Katoličko sveučilište Sveto srce – Odjel za srednjovjekovne i humanističke znanosti i renesansni studiji u Milanu, Sveučilište u Firenzi – Odjel klasičnih znanosti te Studi Longobardi – Istraživački institut u Milanu.
„Benediktinke sv. Marije, Sveučilište u Zadru i KBF u Splitu htjeli su obilježiti tu veliku obljetnicu. Potom smo proširili suradnju, naišli smo na veliko zanimanje kolega iz Italije pa su nam se rado pridružili profesori s talijanskih sveučilišta“ rekao je dr. Bodrožić. Sedam predavača iz Italije ipak nisu uspjeli doći zbog pandemije, ali su izlaganja održali putem Skypea.
„Zaista su se bili veselili da bi došli, skup je bio planiran za ožujak, kad je spomen Transitus sancti Benedicti, Prijelaz Svetog Benedikta. Zbog pandemije je skup odgođen i održan sada u rujnu. Žao im je i nadaju se da je to početak suradnje i istraživanja. Postoji volja da se zajedno radi i surađuje. Imamo radost i milost da je sadašnje održavanje skupa palo na blagdan sv. Hildegarde, koja je istaknuta benediktinka u svijetu. I s time nam je Gospodin dao znak da nas prati. Te su podudarnosti među nama znak Gospodnje prisutnosti i poticaja“ rekao je dr. Bodrožić, čestitajući benediktinkama veliki jubilej. Poželio je da budu kulturne i duhovne čuvarice, kao i „promicateljice, svjedokinje baštine Evanđelja koja se utkala u naše prostore i ne samo u nekadašnje vrijeme, nego i u ovo naše vrijeme“. Potaknuo je kolege da pomognu sestrama benediktinkama da i danas nastave svoje djelo te promiču kulturu i benediktinsku duhovnost na našim prostorima.
Skup je okupio 27 predavača iz Hrvatske i Italije. Održana su sljedeća izlaganja: Milenij za nama – osobe i zbivanja u prošlosti Samostana i crkve benediktinki Svete Marije u Zadru (M. Anastazija Čizmin – M. Klara Begić), Benediktinski samostani kao uporište kulturne obnove tijekom srednjega vijeka na širem zadarskom području (Ana Jordan Knežević), Posjedi zadarskih benediktinki u 18. st. (Zdenko Dundović), Regula mostirska / Pravilo sv. Benedikta i organizacija rogovske opatije u srednjem i ranom novom vijeku (Tomislav Galović), Crkva sv. Petra u Selu sv. Marije (Bibinje): rezultati arheoloških istraživanja (Radomir Jurić), Staro i novo: prikazanje stanja istraživanja Kalendara-godovnjaka zadarskog samostana Sv. Marije (OszK Cod. Lat. 48) (Zrinka Nikolić Jakus – Trpimir Vedriš).
U drugom dijelu skupa bila su izlaganja: Kapela i kult sv. Krševana u istoimenoj crkvi u Zadru (Ana Mišković), Kulturna baština benediktinskog samostana sv. Marije od Kaštela u Dubrovniku (Vinicije Lupis), Benediktinci i predromanička skulptura sjeverne i srednje Dalmacije (Ivan Josipović), Utjecaj sv. Hildegarde iz Bingena na Crkvu i društvo svoga vremena (s. Katarina Zrno), Sveta Hildegarda iz Bingena – književnost i teologija u viziji (Marija-Ana Dürrigl), Pariški zbornik Slave 73 (1375) u kontekstu hrvatsko-glagoljske benediktinske baštine (Vesna Badurina Stipčević) i Benediktinska prisutnost u Rijeci i okruženju (Marko Medved).
Treća sesija bila je talijanska. Putem skypea predavači iz Italije izlagali su o temama: Prehrana (namirnice) i askeza, umjerena prehrana (Gabrielle Archetti, Katoličko sveučilište Sveto srce), Moliti s knjigama (Simona Gavinelli, Katoličko sveučilište Sveto srce), Ikonografija klauzure i liturgijski prostori (Francesca Stroppa, Katoličko sveučilište Sveto srce), Dobročinstvo i prihvat u samostanu (Laura Del Bono, Sveučilište u Salernu), Monaški život kao obraćenje i služenje Bogu kod Bonifacija Maria Kruga (1838.-1909.) (Fabrizio Messina Cicchetti, OSB), Bonifacije Maria Krug i evanđeoske zabilješke (Silvia Vaglica), Susret Benedikta i Skolastike: između molitve, ljubavi i mistične vizije (Roberta Franchi).
U četvrtom dijelu skupa bila su predavanja: Lik monaha u benediktinskom Pravilu prema Matejevom evanđelju (Arkadiusz Krasicki), Traženje Boga u Benediktovoj Školi službe Gospodnje (Jozo Milanović), Krepost poslušnosti u zapadnoj monaškoj tradiciji do Pravila sv. Benedikta (Ivan Bodrožić), Papa Pavao VI. i sveti Benedikt (Mladen Parlov), Dva Benedikta: Sveti Benedikt i Benedikt XVI. (Elvis Ražov).
Pokrovitelj skupa je Zadarska nadbiskupija. Održavanje skupa pomogli su Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Sveučilište u Zadru, Zadarska nadbiskupija i Samostan benediktinki sv. Marije u Zadru.
Ines Grbić
