1. Svetkovina Marije Bogorodice. Osam dana nakon Isusova rođendana, Crkva slavi blagdan Majke Božje – Bogorodice. Naime, dostojno je i pravedno uz rođendan Sina Božjega posvetiti i dan Onoj koja je najzaslužnija da nam je stigao Spasitelj svijeta. U tom vidu prvi dan Nove godine. Darovan Njoj, „koja je početak boljega svijeta“, kako stoji u našem Gospinom svetištu na Trškom Vrhu (Mundi melioris origo). Naziv „Bogorodica“ prva je od četiri dogme o BDM koja je usvojena na Efeškom saboru (431.). Druga je dogma o Marijinom djevičanstvu definirana je na Lateranskom saboru (649.), a treću o njezinom „bezgrješnom začeću“ proglašena je 1854. Papa Pio XII. proglasio je 1950. da je Marija odmah nakon smrti „dušom i tijelom bila slavno uznesena na nebo“.
Posvećujući prvi dan Nove godine Mariji-Bogorodici, Crkva želi staviti sve pod zaštitu Isusove i naše majke. Neka nas ona čuva, štiti i brani od svakoga zla i grijeha, od nesigurnosti i nereda, od gorčine i razočaranja, kao i duhovnih i životnih opasnosti. U njoj, naime, uvijek ćemo naći srce majke koja razumije naše suze, muke, boli, patnje i trpljenja. Nije bez razloga sveti Pavao VI. pri završetku Drugog Vatikanskog Sabora (21. studenog 1964.) „proglasio Mariju Majkom Crkve“. A deset godina kasnije, u pobudnici o štovanju BDM „Marialis cultus“ (1974.) napisao je da je Marija „model Crkve“ jer ona je „Djevica koja sluša“ (Virgo audiens) i s vjerom prima riječ Božju. Ona je i Djevica koja moli i rađa (Virgo oran et pariens), te Djevica koja prinosi (Virgo offerens). Sve ovo što se veli o Mariji pokazuje opravdanost da se njoj, koja je rodila začetnika našega spasenja, posveti sami početak godine. Jer, ona je početka spašenoga svijeta.
2. Nova godina ujedno je iSvjetski Dan mira, pedeset i treći po reduotkada je 1968. sveti Pavao VI. odredio neka se uz Novu godinu obilježava „Svjetski dan mira“. Papa Pavao VI. ga je slavio 11 puta, Ivan Pavao II. 27 puta i papa Benedikt XVI. osam puta. Papa Franjo ga obilježava osmi put. Teme koje su četvorica papa obrađivali veo ma su raznolike. Spomenimo samo neke da se vidi široki spektar ideja na koje su nas pape poticali i pozivali: Promaknuće ljudskih prava put je k miru; Želiš li mir čini pravdu i brani život; Istina je snaga mira; Mir je Božji dar; Razvoj je novo ime mira; Ako želiš mir, pomozi siromasima; Vjerska sloboda, put koji vodi k miru. Odgajati mlade za pravdu i mir. Nikada više ropstva, braćo. Od ravnodušnosti do milosrđa; Migranti i izbjeglice u potrazi za mirom; Dobra politika je u službi mira.
Ovogodišnja poruka pape Franje je „Mir kao put nade: dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje“. Odmah na početku svoje poruke Papa veli kako je „mir veliko i dragocjeno dobro, predmet naše nade, kojem teži ljudska obitelj“. Nalik je „krhkom cvijetu koji se bori ne bi li procvao na kamenom tlu nasilja“. Stoga je „nada krjepost koja nas pokreće i daje nam krila da idemo naprijed, čak i onda kad se prepreke čine nepremostivima“. Zato Papa s pravom postavlja pitanja koja potiču na razmišljanja: „Kako graditi put mira i uzajamnog poštivanja? Kako stati na kraj opakoj logici prijetnje i straha? I odgovara kako „trebamo težiti istinskome bratstvu koje se temelji na našem zajedničkom porijeklu od Boga i koje se ostvaruje u dijalogu i međusobnom povjerenju“. Jer, „želja za mirom duboko je upisana u ljudskome srcu“. Stoga, veli Papa, „svijetu nisu potrebne prazne riječi, nego uvjereni svjedoci, mirotvorci otvoreni za dijalog koji zaziru od isključivostî ili manipulacijâ“. Društvu su potrebni „aktivni mirotvorci i glasnici mira“. Svjestan kako je „proces mira strpljivi rad u traženju istine i pravde“, Papa veli da „Crkva želi u punini sudjelovati u traženju pravednog društvenog poretka i služiti općem dobru“, kako prenošenjem kršćanskih vrijednosti i moralnog učenja“, tako i „aktivnostima u društvenim, karitativnim i odgojno-obrazovnim djelima“. No, put do mira ide preko „pomirenja u bratskom zajedništvu“ na kojem se „odustaje od želje za dominacijom nad drugima“ i pri tom se „uči gledati jedni druge kao osobe, kao djecu Božju, kao braću“.
3. Uz dijalog i međusobno pomirenje u ovogodišnjoj poruci za Međunarodni svjetski dan mira Papa ističe i dimenziju „ekološkog obraćenja“ kao bitnu komponentu postizanja mira. Jer, uz strašne posljedice našega međusobnoga neprijateljstva“ suočeni smo s golemim „nepoštivanjem zajedničkoga doma i nasilnoga iskorištavanja prirodnih dobara“, pa nam je potrebno „ekološko obraćenje“. Ono zahtijeva da „osluškujemo i kontempliramo svijet koji nam je Bog dao kao dar da od njega učinimo naš zajednički dom“. Jer, „prirodna dobra, oblici života i sama Zemlja povjereni su nam „da ih obrađujemo i čuvamo“ (usp. Post 2, 15) i za buduće naraštaje“. „Ekološko obraćenje vodi nas novom načinu gledanja na život“ i na „promjenu odnosâ prema braći ljudima, drugim živim bićima i stvorovima u svoj njihovoj bogatoj raznolikosti“ i konačno prema Stvoritelju koji je izvor i početak svekolikog života“.
Mir, dakle, može biti „plod velikoga projekta koji se temelji na međusobnoj odgovornosti svih ljudi“. O je „izazov s kojim se treba iz dana u dan hvatati u koštac“, jer traži „obraćenje srca i duše“, a umrežuje sve ljude, obitelji, prijatelje, strance, siromahe i sav stvoreni svijet“. To je veliki projekt mira koji Papa Franjo predlaže u ovogodišnjoj poruci za 53. Svjetski Dan mira, a obuhvaća tri jednostavne riječi: Dijalog, pomirenje i ekološko obraćenje. Ovim Papinim željama dodao bih samo riječi koje je Gospodin rekao Mojsiju u današnjem prvom čitanju: „Reci Aronu i njegovim sinovima neka ovako blagoslivljaju Izraelce: „Neka Gospodin pogled svoj svrati na vas i mir vam donese”.
4. Na početku Nove 2020. godine zahvalni smo Mariji Bogorodici što je po djetetu Isusu donijela mir Božji nama ljudima, vremenima i narodima. On i ove godine želi osnažiti našu vjeru i naše zajedništvo noseći darove blagoslova i mira. Primimo ga, ugostimo ga i recimo mu da je on doista mir i čežnja duše naše.
Čestit Božić želim i mirom Božjim blagoslovljene dane Nove 2020. godine želim Vama, ovdje okupljenima, svima Vašima kao i svima do kojih će doprijeti ove Papine riječi. Neka nas sve Novorođeni obdari svojim darovima radosti, zdravlja i mira! Neka nas blagoslovi Gospodin i neka vas čuva. Neka svoj pogled svoj svrati na nas i mir nam donese. Neka nas licem svojim obasja i milostiv neka nam bude! Amen.
✠ Želimir Puljić, nadbiskup
Katedrala, Nova godina 2020.