Sjećanje nadbiskupa Puljića na maestra Jusića i stvaranje oratorija posvećenog ratnom Dubrovniku

Hrvatski skladatelj, glazbenik, aranžer i dirigent Đelo Jusić, autor brojnih hitova zabavne glazbe, ali i niza orkestralnih djela, preminuo je u 81. godini u petak, 31. svibnja. Ispraćaj dragog pokojnika bio je u četvrtak, 6. lipnja u zagrebačkom krematoriju na Mirogoju. Jusić je rođen u Dubrovniku, 26. siječnja 1939. u kojem je uvijek bio, i za vrijeme ratnih stradanja. Legenda hrvatske glazbe zauvijek će ostati upamćen kao skladatelj oratorija “De Civitate Libertatis Veritas” (Istina o Gradu slobode) koji se tradicionalno izvodi na Dan branitelja Dubrovnika.

Oratorij “Istina o Gradu slobode” (De Civitate libertatis veritas) hrvatskog skladatelja Đele Jusića inspiriran je životom u napaćenom Dubrovniku, u danima ratnih razaranja Grada, u jesen 1991.

To je ujedno spomen na Dan sv. Nikole, 6. prosinca 1991. godine, dan koji svi Hrvati pamte kao jedan od najpotresnijih u povijesti hrvatske Atene, kada je Dubrovnik doživio najžešći napad agresora.

Jusić je oratorij skladao na tekstove tadašnjeg dubrovačkog biskupa mons. Želimira Puljića, danas zadarskog nadbiskupa, i stihove akademika Luka Paljetka.

U razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, nekadašnji dubrovački biskup (1989-2010), prisjetio se teških dana okupacije Dubrovnika i umjetničke suradnje s Jusićem. Naime, prema nadbiskupovim riječima, Jusić je zajedno s njim proveo teške dane, koje „samo oni koji su u to vrijeme živjeli u opkoljenom Dubrovniku mogu razumjeti“.

„No, i u toj smo se situaciji trudili ‘normalno’ živjeti“, istaknuo je nadbiskup Puljić.

Naglasio je kako su se tad održavali koncerti, tribine, tiskale pojedine novine, čime se na neki način prkosilo teškoj situaciji okruženja iz kojega se nije moglo izići, bili su opkoljeni sa svih strana.

Kako je rekao zadarski nadbiskup, u tom kontekstu Jusić je dobio ideju koju je nakon rata ostvario – oratorij “Istina o Gradu slobode” (De civitate libertatis veritas)”.

Đelo Jusić je oratoriju dao svoj umjetnički glazbeni dio te se poslužio stihovima akademika Luke Paljetka, poznatoga književnika i pjesnika, i nekim radijskim nastupima nadbiskupa Puljića u kojima je tješio, poticao, hrabrio ljude, pozivajući ih da se ne predaju, poručujući da nije sve završeno. Te su se nadbiskupove poruke Jusiću svidjele te ga je pitao za dopuštenje da ih uvrsti u svoj oratorij.

“Oratorij se sada izvodi svake godine za Dan branitelja Dubrovnika”, naglasio je nadbiskup Puljić opisujući svoje prijateljstvo s Đelom Jusićem.

CD “De Civitate Libertatis Veritas” (Istina o Gradu slobode) izdan je 1995. u izdanju Croatia Recordsa.

Maestro Đelo Jusić najplodniji je i najnagrađivaniji hrvatski skladatelj. Skladao je više od tisuću pjesama koje se neprekidno izvode diljem svijeta već više od pola stoljeća. Napisao je glazbu za mnoge filmove i kazališne predstave te dirigirao velikim revijskim i simfonijskim orkestrima.

Dobitnik je dva Porina, Zlatne Arene na Filmskom festivalu u Puli, nagrade Ivan pl. Zajc, odličja Predsjednika Republike te još mnogih uglednih nagrada i priznanja.

Nadbiskup Puljić rekao je da se telefonski čuo s Jusićem prije mjesec dana te mu je zvučao oporavljeno, i najavio mu da se uskoro vraća u Grad. No, u međuvremenu mu se stanje pogoršalo i preminuo je 31. svibnja.

Nadbiskup Puljić na vijest o Jusićevoj smrti napisao je:

„Dragi gospar, maestro! Kad sam čuo da si partio iz ove suzne doline prema nebeskim prostorima, izmolio sam Slava Ocu koji nas je sve stvorio i Sinu koji nas je spasio i Duhu Svetom koji nas je posvetio. Poželio sam tvojoj plemenitoj duši pokoj vječni. Neka je Gospodin nagradi za sve dobro i lijepo što si učinio ljudima, kako svojim darovima plemenitosti i dobrote tako i zvukovima glazbe. Posebice hvala za naš oratorij ‘Istina o gradu slobode’. Tvojoj obitelji i prijateljima iskreni izrazi suosjećanja“.

Nadbiskup Puljić u izjavi za HKM još je jednom izrazio svoje iskrene izraze suosjećanja Jusićevoj obitelji i prijateljima povodom njegove smrti. (HKM)