VJERA I KULTURA
Franjo TOPIĆ, KBF, Sarajevo, 2017., 368 str.
Autora ove knjige radova poznajem od 1985. kada je nakon postdiplomskog studija i doktorata u Rimu, na Gregorijani, došao u Sarajevu gdje je na teologiji predavao i još predaje više teoloških predmeta (Fundamentalnu teologiju, ekleziologiju, ekumensku teologiju i istočno bogoslovlje, povijest i nauk religija. Ova knjiga izlazi kao 22. u nizu „Radovi“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, među kojima su i druge njegove dvije publikacije: „Čovjek pred objavom Boga..“ i „Prilog teologiji ljudskog napretka“. Zanimanje za kulturu prof. Topić obrazlaže uvjerenjem da teologija ima što reći i treba govoriti o kulturi čovjeku današnjeg vremena. U ovoj zbirci sabrani su članci, recenzije i predavanja u vremenskom razdoblju od 1999. do 2016.
Svjestan raznorodnosti prikupljenih priloga, autor je knjigu podijelio u četiri dijela:
- Neka suvremena religiozna pitanja, s deset radova (str. 15-182);
- Ivan Pavao II. Kojega je naslovio „Veliki“, s četiri priloga (185-215);
- Ogledi o HKD-u Napredak i odabranim temama iz kulture, sa šest priloga (216-315);
- Prinosi i recenzije, s devet priloga (317-358).
U prvom složeni su prilozi iz povijesti BiH i povijesti spasenja kako ga prikazuju koncilski i postkoncilski dokumenti i učiteljstvo Crkve. U tim člancima autor se suprotstavlja pesimistima „koji truju atmosferu i govore kako nije moguće Hrvatima živjeti u toj zemlji” (str. 26). Ističe ulogu svećenika nekada i danas, kao i potrebu žrtve i ljubavi prema zemlji u kojoj se „niklo i poniklo“. A u tomu se autor rado oslanja na poznate riječi kard. Puljića da samo ono „za što se umire nikada ne odumire“. Kao dobar poznavatelj religije, kulture, filozofije, politike i drugih društvenih znanosti, prof. Topić osobito naglašava značenje moralnih principa koje Crkva zastupa i naviješta, pa u tom vidu ističe potrebu odgoja i upućivanja vjernika da se bave politikom, te pri tome drže se univerzalnih moralnih principa. Jer, nema napretka ni narodu, ni državi ako se u politici jedno govori, a drugo radi. Politika bi imala socijalizirati i humanizirati ljudske odnose, umrežavati opće dobro i konkretne interese građana i naroda. Ona bi trebala biti „umijeće mogućega“, a ne umijeće kako je svojevremeno govorio i pisao Bizmark „od bogatih uzimati novac, a od sirotinje glasove“.
U drugom dijelu autor je skupio radove o papi Poljaku i pjesniku Ivanu Pavlu II., prvome papi koji nije bio Talijan u zadnjih 450 godina. Autor posebice obrađuje Papinu brigu za ratnu dramu naroda u BiH koju pažljivo prati i poziva svijet da im pruži pomoć. Sveti Ivan Pavao II. Nije se umarao hrabriti ispaćene porukom neka ne gube nadu, ponavljajući da se „budućnost ne gradi nasiljem“.
U trećem dijelu knjige uz oglede iz oblasti kulture, nalazimo i one koji su vezani za djelovanje HKD Napredak, kao i uz teme Drugoga Vatikanskoga saboru. Uz kratki biografski pregled desetorice predsjednika Napretka, od osnutka (1902.) do ukinuća (1949.), u tom sklopu je i poglavlje o Krunoslavu Draganoviću (1903.-1983.), tom „umnom čovjeku nemirnog duha“ koji se zalagao za ljude i institucije u vremenu Drugoga svjetskoga rata i poraća, pa o njemu dr. Topić zaključuje: „Napravio je velika djela jer ga je nosila svijest o obavezi pomaganja ljudima u nevolji, a to je shvaćao i kao svećeničko i narodno poslanje“.
U četvrtom dijelu knjige, „Prinosi i recenzije“ uvršteni su radovi i izvješća o raznim temama o kojima je prof Topić pisao:
- prikaz studije Franza Kaufmana o temi „kako će kršćanstvo preživjeti“,
- prikaz socijalnoga tjedna u Vatikanu gdje se uz ostalo obrađivalo teme o progonu kršćana, vjerskim ratovima koji su zapravo „ratovi protiv vjere“ (str. 325-332),
- prikaz Ratzingerove knjige „Vjera, istina, tolerancija“ u kojoj se obrađuje suodnosu vjerske istine i katoličke teologije pred fenomenom religijskog pluralizma.
- Tu je i recenziju knjige prof. dr. Nikole Bižace „Ogledi iz teologije religija“ iz 2008. godine.
U prilozima ove knjige prof. Topiću priopćava svoja razmišljanja o nekim problemima, prednostima, ali i mogućnostima „suživota triju različitih naroda u današnjoj BiH“. Na više mjesta jasno se suprotstavlja svim pesimistima „koji govore kako nije moguće živjeti u toj zemlji, posebice Hrvatima”.
Završit ću ovo kratko obraćanje riječima dr. Edhema Muftića, profesora sociologije s Tuzlanskoga Sveučilišta koji gledom na ulogu HKD Napredak u ratnim godinama veli da je „Napredak uvelike pomogao i doprinio da se svakim koncertom, izložbom, tribinom smanji napetost u Sarajevu i u BiH“. A govoreći o Predsjedniku Napretka, prof. dr. Franji Topiću, on piše da kao čovjek „osvaja znanjem, umijećem i traganjem za istinom i pravdom“, te da o pitanja vjere, kulture, politike i drugih djelatnosti „stvari elaborira znanstveno, konzistentno i metodološki utemeljeno“. Govor je, dakle, o „humanisti i graditelju budućnosti koji ulijeva optimizam i nadu“, a otklanja pesimizam i napast bježanja iz svoje zemlje, „sa svojih ognjišta i svetišta“, kako često ponavlja kard. Puljić. Dok prof. Topiću zahvaljujemo na ponuđenim tekstovima, želimo mu ugodan boravak u Zadru i puno energije i optimizma u daljnjem s preporukom apostola Pavla: „Neka mu ne dojadi –s optimizmnom- sanjati, maštati i činiti dobro“.
mons. Želimir Puljić
Zadar, Gradska loža, 19. siječnja 2018.