Budnim pastirima koji su bili u iščekivanju, kao i mudracima u traženju dogodio se Božić – objava Mesije i Spasitelja svijeta
1. Rođenje Isusa Krista, Spasitelja i Otkupitelja svijeta osobiti je događaj ljudske povijesti za koji velimo da zbio „u punini vremenâ“. Tada je, naime, u svijet opterećen grijehom, sukobima i ratovima sišla Ljubav, Istina, Pravednost i Svetost. Sveti Karlo Boromejski je govorio da su Božićni dani „vrijeme spasenja, mira i pomirenja za kojim su čeznuli drevni patrijarsi i proroci“. I dodaje da „Crkva to razdoblje liturgijske godine oduvijek svečano slavi i zahvaljuje vječnome Ocu što nam je poslao Onoga koji će nas poštenu življenju poučiti, priopćiti plodove krjeposti, obogatiti blagom svoje milosti i pozvati nas među baštinike vječnog života“. O tom otajstvenom Božjem dolasku na zemlju govore nam čitanja predviđena za ovu svečanost. Evanđelist Luka odveo nas je noćaš u Davidov grad Betlehem, te izvijestio o anđelima, pastirima i drugim protagonistima tog osobitog događaja.
Današnje evanđelje po Ivanu vodi na početke stvaranja i tumači kako se Božja Riječ, koja odvijeka postoji i po kojoj je sve stvoreno, utjelovila se, te u vremenu i prostoru čovjekom postala, što smo noćas svečano i pobožno obilježili. A to na simboličan način označava Gruberova himna „Tiha noć, sveta noć. Ponoć je, spava sve. Samo Marija s Josipom bdi. Divno djetešce pred njima spi. I rajski ga resi mir“. Tišina i šutnja, dakle, pomaže ljudima otkriti Božje lice u djetetu Isusu. Budući da je „svijet obolio od buke i galame“, kako piše filozof Kierkegaard, mir i tišina potrebni su nam danas kao zrak i voda. I knjiga Mudrosti, kada govori o Božjem silasku, veli: „Dok je mirna tišina posvuda vladala i noć brzim tijekom stigla do sredine svoga puta, jurnula je tvoja svemoguća Riječ s nebesa, s kraljevskog prijestolja“ (Mudr 18, 14-15). Mir i tišina, ljubav radost i povjerenje glavna su obilježja ove velike liturgijske svetkovine.
2. To ćemo osjetiti kada ovih dana s djecom i prijateljima budemo obilazili jaslice koje nam žele dočarati evanđeoske događaje. Tamo ćemo uz Mariju i Josipa naći skupinu pastira i mudrace s istoka koji imaju svoju poruku i značenje. Pastiri predstavaljaju ljude koji su budni i u zvijezde zagledani. Oni su sposobni vidjeti stvari i onkraj privida, te u stavu klanjanja i adoracije obratiti se malom Novorođenom djetetu u jaslama. Mudraci koje zovemo i kraljevima predstavljaju ljude koji istražuju i propituju, poput znanstvenika i istraživača. Oni su uz to sposobni čitati i znakove vremena. Zahvalni zvijezdi koja ih je dovela do Betlehema, oni prinose darove Spasitelju svijeta: Smirnu koja označava „novo rađanje i čuva tijelo od raspadanja“; zlato koje nije samo simbol bogatstva, već kao „mineralna svjetlost“ simbol je prosvjetljenja. Treći dar, tamjan, simbolizira dim i miris koji nosi naše molitve prema nebu. Tamjan spaja zemaljsko sa nebeskim. Stoga je ovoj trojici mudraca, čim su prepoznali Spasitelja svijeta, duši njihovoj „sinulo novo svjetlo Božje slave“.
Zbog toga ovaj blagdan ima kozmičko značenje širih razmjera. Jer u tom događaju očitovalo se kraljevstvo Sina Božjega po kojemu smo spašeni, a i mi sami postali „sveti puk, kraljevsko svećenstvo, narod stečen da naviješta silna djela Gospodnja“, veli sveti Petar (1 Pt 2, 9). No, iako je Krist svojim silaskom na zemlju htio pristupiti svakom čovjeku, bez obzira iz kojeg plemena, puka i naroda bio, činjenica je da su ga samo dvije vrste ljudi prepoznale i radovale se njegovu dolasku. To su bili priprosti, jednostavni i siromašni pastiri, te učeni, mudri i poučljivi kraljevi s istoka. A to znači ako želimo u malom Djetetu prepoznati Boga, treba nam jednostavno, otvoreno, poučljivo i djetinje srce. A za razumjeti ga potreban je um koji ga prihvaća, darove donosi i iskreno mu se klanja, poput mudrih kraljeva s Istoka.
3. Braćo i sestre u Kristu! Utjelovljeni Isus želi nas pohoditi u našim domovima i priključiti se našem obiteljskom zajedništvu. On i ove godine dolazi ususret, zove nas i traži. Anđeoski korovi su ga dopratili do ove naše suzne doline. Odliježe pjesma radosti i mira: Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima dobre volje! Požurimo mu ususret reći da je on mir i čežnja duše naše. I uputimo mu ponizno molitveni vapaj: Dođi, Gospodine! U djetetu Isusu, naime, kojega je rodila Marija, nebeski Otac je poklonio zemlji, ljudima, vremenima i narodima svoj najdragocjeniji dar: Jedinorođenoga Sina Isusa Krista, koji je s neba sišao „radi nas ljudi i radi našeg spasenja“.
Neka nama, koji ćemo uz pjesmu i molitvu slaviti Božić i razmišljati o velikom događaju Božjega dolaska na ovu zemlju, Novorođeni Isus daruje priprosto i jednostavno srce pastira, kao i mudri i poučljivi um kraljeva kako bismo ovih božićnih dana mogli pjevati, moliti i ponavljati: Radujte se narodi, kad čujete glas! Vama, ovdje nazočnima, kao i svim slušateljima koji nas prate preko valova radio Zadra, posebice starima i bolesnima, želim čestit Božić i već sada sretnu i blagoslovljenu Novu 2018. godinu, koja neka bude ispunjena mirom, radošću, ljubavlju i blagostanjem. Ali, i čežnjom za nebeskim dobrima. Jer, Dijete nam se rodilo, Bog nam je darovan! Christus natus est nobis: venite adoremus! Neka mir Božji, koji nam je Isus po Duhu Svetom darovao, zavlada u srcima i savjestima ljudi, obitelji i naroda. Tako neka bude. Amen.
† Želimir Puljić, nadbiskup
Katedrala, 25. prosinca 2017.