ZAVRŠENA VELIKA OBNOVA SPOMENIKA KULTURE, CRKVE SV. MIHOVILA U ZADRU

Crkva sv. Mihovila u Zadru, nazvana ispovjedaonicom grada zbog stalne raspoloživosti redovnika za sakrament ispovijedi, nakon dvomjesečne obnove, prema prvotnoj najavi, otvorila je svoja vrata na prvu nedjelju došašća 28. studenog. To je rekordno brza obnova započeta na blagdan sv. Franje 4. listopada, a uz tu značajnu crkvu nalazi se samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša iz 14. st. „To je veliki događaj za našu redovničku zajednicu ali i cijeli grad. Crkve su uvijek kroz povijest mijenjale izgled. Crkva živi sa svojim narodom i troši se, kao i živo biće. Naša crkva je bila trošna te su ljudi često znali reći kad će doći na red sv. Mihovil“ kaže fra Miroslav Barun, gvardijan samostana čija je crkva osobito u tjednu vrlo frekventna, u okupljanju vjernika na misi i ispovijedi. U središtu grada ‘kod četiri kanutna’ unutrašnjost te romaničke crkve iz 12. st. dobila je novo lice. Na njenoj fasadi se ističe portal iz 14. st. a u luneti je reljef sv. Mihovila, pokraj sv. Stošije i sv. Krševana. Osobito značajno otkriće obnove su freske iz 15. st., u svetištu i na oba zida lađe. Cijeli prezbiterij je 1414. g. bio oslikan freskama no kroz različite obnove dodavanjem žbuke freske su uništene. Konzervatori ih žele sačuvati i sad su zaštićene, u lađi posebnim jastucima pa žbukom a paravanom u prezbiteriju. Pokrivene su tako da kod sljedećih otkrivanja ne mogu biti oštećene. „Bilo bi zanimljivo otkriti ih jer se govorilo da u Dalmaciji nema puno crkvi s freskama, kao u Kvarneru i Istri. Crkva sv. Mihovila je dokaz da su i u Dalmaciji crkve bile oslikane freskama. Čeka se prikladno vrijeme da ih mjerodavne državne institucije restauriraju“ rekao je fra Miroslav. Crkva je spomenik kulture i ništa se ne može učiniti bez konzervatora. Fra Miroslav ističe zasluge Konzervatorskog odjela u Zadru koji su cijelo vrijeme koordinirali obnovu svojim stručnim uputama, osobito inžinjera Nene Rimanića. U obnovi je otkriven i s unutarnje strane na mjestu kora originalni okvir prvotne puno veće rozete. Unutrašnjost te crkve slika je svih povijesnih umjetničkih stilova. Do danas je sačuvala romaničku jednostavnost svojih linija. No u vrijeme gotike su napravljeni uski prozori a romanički su zazidani. Pa su odstranjeni gotički prozori a stavljeni barokni široki. U neobaroku su zazidani barokni prozori a postavljeni neogotički koji su trenutno vidljivi. Na zidu do zgrade samostana, nakon što je potpuno otkriven od žbuke, sad u obnovi pronađeno je čak 19 različitih otvora. To otkriva sva dograđivanja i ugrađivanja kroz povijest i promjene stilova crkve u kojoj su i pokrajni barokni oltari sv. Ante i Majke Božje, postavljeni prije 200 godina. Crkva odiše romaničkom jednostavnošću i ta se izvornost čuvala. U njoj se nalazi slikano raspelo iz 13. st. koje je uzorkom hrvatskog zavjetnog križa Krista raspetoga kojim je kardinal Franjo Kuharić na velikom slavlju Branimirove godine 1979. g. u Ninu blagoslovio sav hrvatski narod. U crkvi su postavljene nove instalacije, rasvjeta i razglas, u lađi je nova žbuka, saniran je i obojan strop nekad u pukotinama, obojano je svetište. Postavljen je stakleni paravan na ulazu u crkvu za dostupnost pogleda i kad nije u funkciji. Očišćeni su svi kameni dijelovi u crkvi, obnovljen je prostor desno od svetišta gdje je ulaz na preslicu što je bilo sasvim nepoznato. Škropionica koja je na stupu nosača s anđelima će biti izmještena s neprikladnog mjesta na ulazu i postavljena u sredini donjeg dijela lađe ispred stupova. Lađa će se obojati kad se osuši žbuka, postavit će se nova ispovjedaonica i grijanje.

Sredstva za obnovu su donacija Samostanskog fonda u nadbiskupiji Freiburg, zajednički fond u koji redovnice i franjevci polažu novac te s nabiskupijom njime raspolažu šaljući ga gdje treba, najčešće u misije. Pomoćni freiburški biskup Reiner Klug obavijestio je gvardijana Baruna, koji je u Njemačkoj djelovao 36 godina, da ove godine Fond želi pomoći u Hrvatskoj te ga je potaknuo na prijavu za namjensku donaciju te derutne crkve. „Napisao sam građevinske prioritete i dobili smo 80 % sredstava obnove. No učinili smo i puno više od planiranog. Ima dobrih ljudi i u Hrvatskoj koji su sami dolazili i rekli: ‘Vidjeli smo da je crkva zapuštena i želimo pomoći’. Tako smo stavili novi luster a sadašnje klupe izložene crvotočini do Uskrsa ćemo zamijeniti novima. Sve je Božja providnost. Vjernici godinama stavljaju u škrabicu za popravak crkve, franjevci su to čuvali te je 20 % sredstava za obnovu od anonimnih ljudi. To je velik iznos. Hvala svima koji su izdvajali za Božji hram“ rekao je fra Miroslav. Za vrijeme obnove koju je izvelo poduzeće Šoša s kooperantima vjernici su se okupljali na misi i molitvi u malenoj pokrajnoj kapeli Gospe Lurdske. „Svi se raduju i pitali su kad će se otvoriti glavna vrata da mogu opet ući u svoju crkvu sv. Mihovila. Svima zahvaljujemo na molitvama za uspjeh obnove, na poklonima i strpljenju. Sanjamo još o kamenom oltaru i ambonu, oslikanim prozorima s likovima naših zaštitnika, hrvatskih blaženika i svetaca te o novom križnom putu. Sanjajte zajedno s nama“ poručio je fra Miroslav vjernicima na kraju mise prve nedjelje Došašća, u zahvalnosti Bogu, zadovoljan zbog stručne, kvalitetne i pravovremene obnove te ponovne otvorenosti služenju svim ljudima dobre volje.

Ines Grbić