Bdjenje za duhovna zvanja povodom 54. svjetskog molitvenog dana za duhovna zvanja održano je u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u četvrtak 11. svibnja. Uvodno je duhovnik sjemeništa don Stanislav Wielinski rekao da Bog poziva, ali je potreban i odaziv; zvanje se ostvaruje u cjelovitosti Božjeg poziva i čovjekovog odaziva. U Bdjenju su sudjelovali i zadarski nadbiskup Želimir Puljić i rektor sjemeništa don Ante Dražina.
Sjemeništarci sada pohađaju Klasičnu gimnaziju Ivan Pavao II. Zadar, Poljoprivredno-prehrambenu i Tehničku školu. U Zadru je trenutno 15 sjemeništaraca i jedan propedeut. Sjemeništarci obilaze župe u Zadarskoj nadbiskupiji i predstavljaju život sjemeništa, imaju sportske i aktivnosti pjevanja i sviranja. Na Bdjenju je prikazana i prezentacija u režiji sjemeništaraca sa snimkama dnevnog rasporeda, molitve, učenja i života u sjemeništu. Sjemeništarci su izveli i ulomak iz predstave o mostarsko-duvanjskom biskupu Petru Čuli.
Sjemeništarac Krunoslav Grebenar iz Benkovca iz obitelji s četvero djece posvjedočio je kako ga je privukao život u sjemeništu čim ga je prvi put kao ministrant pohodio u 6. razredu. Na kraju Bdjenja sudionici su pred Gospinim kipom u dvorištu sjemeništa izmolili otajstva svjetla krunice, moleći zagovor Marije kao odgojiteljice duhovnih zvanja. Sjemeništarci su napisali razmatranja uz svako otajstvo. Molilo se za odvažne mladiće i djevojke kako bi Crkva ostvarila poslanje u svijetu, privući duše Gospodinu, za hrabrost da se odazovu Božjem pozivu, a Majka Božja pozvanima da pomogne razviti klicu zvanja. Prisutne je blagoslovio nadbiskup Puljić. Ohrabrio je mladiće da ustrajno nastave u razvoju svećeničkog poziva i istaknuo značaj molitve za duhovna zvanja, za potrebe Crkve i svijeta.
Sjemeništarac Mario Karadakić je podsjetio na povijesni razvoj zadarskog sjemeništa. Povjesničar Karlo Bianchi spominje da u 13. st. u Zadru postoji škola za mlade klerike. Nadbiskup Bernardo Florio, rodom Mlečanin, 1640. g. otvorio je sjemenište u kojem se nastava odvijala na latinskom jeziku, za gradske sinove, pripremajući svećenike latinaše za rad u gradskim župama. Osjećao se manjak svećenika glagoljaša koji bi služili među pukom na narodnom jeziku izvan grada, u zaleđu i na otocima. Stoga nadbiskup Vicko Zmajević (zadarski nadbiskup 1713.-1746.) osniva prvo glagoljaško sjemenište uz zadarsku katedralu, Seminarium Illyricum. Svečano ga je otvorio njegov nasljednik Mate Karaman 1. svibnja 1748. g., da odgaja svećenike koji će puku navještati narodnim jezikom na staroslavenskom glagoljaškom bogoslužju.
Nakon pada mletačke vlasti 1797. g., vlast u primorskoj Hrvatskoj preuzima Austrija i glagoljaško sjemenište Zmajević 1821. g. pretvara u središnje Bogoslovsko sjemenište za područje cijele Dalmacije. Nakon desetogodišnjeg rada, hrvatski jezik u toj ustanovi zamijenjen je latinskim. U zgradi Zmajevićeva središta prevladalo je latinsko Bogoslovsko sjemenište, Seminarium theologicum latinum. Tako su hrvatski sinovi sa sela ostali bez svog sjemeništa i uvjeta za školovanje, pa su zadarski nadbiskupi osnovali ‘Zmajevićevu nakladu’ koja je omogućila hrvatskoj mladeži pohađanje humanističke škole.
Kad je 1867. g. na mjestu nekadašnjeg Florijeva sjemeništa, Austrija podigla novu zgradu Bogoslovskog sjemeništa, dječačko sjemenište Zadarske nadbiskupije je preselilo u svoju 120 godina staru Zmajevićevu zgradu. Zauzetošću zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka, zgrada prvotnog Zmajevićeva sjemeništa je obnovljena i u njoj je 1976. g. otvoren Svećenički dom ‘Zmajević’.
Zgrada Centralnog bogoslovskog sjemeništa bila je oštećena u Drugom svjetskom ratu. Generalni vikar zadarske nadbiskupije Mate Garković, kasniji zadarski nadbsikup, tijekom obnove te zgrade, 17. siječnja 1949. g., u stogodišnjoj zgradi nekadašnjeg Bogoslovskog sjemeništa otvorio je dječačko Nadbiskupsko sjemenište ‘Zmajević’ s Nadbiskupskom klasičnom gimnazijom. Na početku Domovinskog rata, sjemenište Zmajević privremeno je radilo školske godine 1991./92. i 1992./93. u zgradi sjemeništa u Pazinu. U lipnju 1993. g. vratilo se u obnovljenu zgradu u Zadar.
Ines Grbić
