Zadarski nadbiskup dr. Želimir Puljić sudjelovao je na 10. državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike povijesti o temi ‘Domovinski rat – Prekretnice Domovinskog rata’ u srijedu 19. travnja. Skup je od 19. do 21. travnja u Opatiji okupio više od 250 nastavnika i učitelja povijesti iz cijele Hrvatske. Izlaganja i svjedočanstva iznijeli su znanstvenici, sveučilišni profesori, branitelji i sudionici Domovinskog rata na najvišim razinama zapovijedanja i upravljanja. ‘Crkva dubrovačka u vrtlogu agresije’ naziv je izlaganja mons. Puljića o tome kako se Crkva dubrovačka nosila s izazovima devedesetih godina 20. st. Dolazak mons. Puljića na čelo Dubrovačke biskupije, 14. siječnja 1990., bio je uoči prvih demokratskih izbora i neposredno pred početak agresije 1991. g. Dijelovi izlaganja mons. Puljića su ‘Proljeće demokratskih promjena, novih nada i sloboda’ i ‘Zima agresije s brojnim nevoljama olovnog vremena’. „Dvojica uzora bili su mi od silne pomoći: sv. Ivan Pavao II. koji me imenovao dubrovačkim biskupom i kardinal Franjo Kuharić koji me zaredio. Obojicu sam silno volio, poštivao i od njih učio. Bog zna kako bi se sve okrenulo da nije bilo kardinala Kuharića u Hrvatskoj i glasa sv. Ivana Pavla II. iz Vatikana koji je zaklinjao ‘neka se zaustavi ruka koja ubija!’“ rekao je nadbiskup Puljić. Već u rujnu 1990. g., osam mjeseci nakon svog biskupskog ređenja, mons. Puljić je uputio pismo u kojem kaže kako smo „na prvim poslijeratnim višestranačkim izborima nadvladali strah i osjetili pouzdanje, novu nadu i hrabrost za život u slobodi. No, hodočašće u slobodu treba nastaviti odgovornim radom, zauzetim zalaganjem i predanijom molitvom Svevišnjemu kako bi se uspostava demokracije odvijala, u miru, dostojanstvu, slozi i suradnji svih stanovnika lijepe naše domovine“. Na prvom Danu državnosti u dubrovačkoj katedrali, 30. svibnja 1990. g., spominjući savez s papom Agatonom, mons. Puljić je rekao da su taj savez uobličili u životno pravilo: „Tuđe poštuj, a svojim se diči“. „Vrijeme proljeća slobode i demokracije bilo je ispunjeno nadom, optimizmom i željom da najavljene i provedene promjene prođu bez straha, hrabro i s pouzdanjem u novi život mira i slobode. To vrijeme, nažalost, kratko je trajalo. Uskoro je bilo ugroženo agresijom i progonima ljudi, razaranjem kuća, crkava, samostana, dvoraca, palača i kulturnih spomenika. Nadošla je zima agresije s brojnim nevoljama, kad se nije smjelo stajati i promatrati, već sklopiti ruke i Bogu vapiti i moliti“ rekao je nadbiskup u izlaganju, istaknuvši kako „činjenica da ima zla u ljudima i oko njih, kršćane ne ostavlja na miru. Optimizam, vjera i nada upućuje ih na budućnost gledati u formi ideala i zadataka, ciljeva i poslanja. No, kad su počele stizati granate s granica Trebinja i Crne Gore, pitao sam se što Crkva može učiniti u tom vučjem vremenu općeg nereda, nepovjerenja, ratne psihoze, mržnje i destrukcije“.
U programu „Zaustavite rat u Hrvatskoj“ (Stop the war in Croatia) prepoznao je prostor kako se uključiti u plemenitu akciju molitve, vapaja za mirom i osude rata i nasilja. Tako je započeo slati svoja pisma i poruke iz zatočeništva. „Pisao sam češće sv. Ivanu Pavlu II. i izražavao zabrinutost za nevine ljude i za kulturno blago koje je u opasnosti. ‘Sveti Oče, ovo je krik biskupa koji traži pomoć da se zaštiti ljude i kulturno blago. Ne shvaćam kako se tolerira okupacija i ne osigura prekid vatre?!’“ podsjetio je na svoj apel mons. Puljić. Pisao je Warrenu Zimmermannu, američkom veleposlaniku u Beogradu i američkom predsjedniku Georgeu Bushu. Nikada nije dobio niti potvrdu prijema tih pisama. Mons. Puljić je podsjetio na riječi koje je tada uputio američkom predsjedniku: „Poštovani gosp. Predsjedniče, ne tražim nikakvu milost niti privilegije. Prihvaćam svu patnju, probleme i poteškoće mojih sugrađana koji su pogođeni ovim nemilim i nametnutim ratom. Ali dižem glas u ime ugroženih, protiv nepravde i nasilja kojem je izvrgnuto stanovništvo ovog Grada. Dižem glas u zaštitu kulturne baštine i tolikih vrijednih spomenika. Uvjeren sam da ćete založiti svoj autoritet da se u ovom kraju sačuva mir i spase ljudski životi, kulturno blago i demokracija“.
Mons. Puljić je upućivao poruke i putem Hrvatskog radija Dubrovnik. „Htio bih biti blizu vama koji ste prikovani uz bolesničke krevete zbog starosti i bolesti. Prikažite svoje križeve za Crkvu i domovinu, za prosperitet, mir, pravdu i slobodu našeg naroda. Blizu sam i vama djeco, čiji su dječji snovi i bezbrižnost ugroženi zavijanjem sirena i grmljavinom granata. Htio bih vam prenijeti Kristove riječi: Ne bojte se! Upravite svoje molitve za mir u zemlji, za stanovnike i branitelje naše Dubrave. Ne boj se, maleno stado, rekao je Isus svojim učenicima. To isto kaže danas i nama. Zato ponavljam sa svetim Petrom: Svu svoju brigu povjerite Njemu! U nadi i povjerenju u konačnu pobjedu dobra, slobode i pravde“ podsjetio je na svoje poruke u ratu Dubrovčanima mons. Puljić.
Nadbiskup je rekao da je u različitim prigodama upućivao prijekore i pitanja što pokazuje da nije bilo lako vršiti službu biskupa u tako složenim okolnostima. „No, već sada s ove povijesne distance od četvrt stoljeća, mogu iskreno i ponizno zahvaliti Bogu što me nije napustio u tim danima i godinama tjeskobe i mraka. Posebice što mi je dao milost ostati na mjestu i u službi pa, usprkos bezizlaznih i teških okolnosti, nijednog trenutka nisam pomišljao napustiti svoj Grad i ljude u njemu. Dapače, družili smo se, molili, pjevali, po skloništima liturgiju slavili, a u nemogućim uvjetima i novine izdavali i koncerte održavali“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da iz tog vremena potječu dva oratorija, glazbena umjetnička djela. „Istina o Gradu slobode“ u čast nepokorenom Gradu, maestra Đela Jusića i „U ovom ćeš znaku pobijediti“ u čast porušenom, ali obnovljenom križu na Srđu, maestra Šime Marovića.
U Jusićevom oratoriju mons. Puljić je sudjelovao svojim radio porukama koje su bile povod autoru da uglazbi oratorij „Istina o Gradu slobode“. Mons. Puljić je naručio oratorij u čast obnovljenom križu na Srđu te na molbu maestra Marovića jednim govornim dijelom u njemu i sudjelovao. Nadbiskup je podsjetio na duh prkosa i ponosa u tom vremenu nevolja stihovima ‘Pučke rugalice’ iz oratorija ‘Istina o Gradu slobode’: „Neka pale, neka ruše, naopako svi će svršit; naša srca, naše duše, neće nikad ničim skršit. U naš Grad se neće skalat, mi ćemo za despet balat, mi ćemo za despet pjevat i zlu svakom odolijevat“(L. Paljetak).
Zadnji stihovi oratorija o križu izražavaju vjeru i nadu kako će se opet narod sliti oko novog križa i znamena od još ljepšeg bračkog kamena. Jer jača je vjera od kremena i jači je narod od vremena. „Iz kratkih isječaka mojih govora tijekom rađanja demokracije te poruka i pisama iz doba bombardiranja, pljačke i razaranja, može se naslutiti kako je bilo na Južnom bojištu i što je sve prolazilo mojom dušom tih dana i mjeseci. Preživjelo se zahvaljujući vjeri u Boga i vjeri u vlastite snage. Podloga svemu bilo je naše zajedništvo koje nisu mogle slomiti ni tenkovske granate ni obećavanja tzv. ‘Dubrovačke Republike’. Zajedništvo i povezanost sa Zagrebom usprkos odsječenosti i blokade dovelo nas je do željenog cilja“ poručio je nadbiskup Puljić, u zahvalnosti na pozivu da pred nastavnicima povijesti iznese svoje svjedočanstvo o ratu u Dubrovniku.
O uzrocima Domovinskog rata i izvorima, o pregledu Domovinskog rata sa strateške razine, zdravstvu u Domovinskom ratu, bitci za Vukovar, Južnom bojištu, o operacijama Maslenica, Bljesak i Oluja i o najvažnijim operacijama hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini govorili su akademik i ratni ministar pomorstva i vanjskih poslova Davorin Rudolf, ratni ministar zdravstva prof. dr. Andrija Hebrang, ratni pomoćnik ministra obrane general i prof. dr. Krešimir Ćosić, admiral Davor Domazet Lošo, generali Marijan Mareković, Pavao Miljavac, Mladen Kruljac, Željko Šiljeg, brigadir Danijel Kotlar, izv. prof. dr. Ante Nazor, hrvatski branitelji Tomislav Zadro i Predrag Mišić – Peđa i drugi.
Prigodne riječi uputili su i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, pomoćnik ministra obrane Tomislav Ivić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića i ministra obrane Damira Krstičevića.
Skup je održan pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, uz pomoć i suradnju Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva obrane RH i Ministarstva hrvatskih branitelja te Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Ines Grbić