Zadarski nadbiskup Želimir Puljić predvodio je koncelebrirano misno slavlje na svetkovinu Uskrsa u nedjelju 16. travnja u katedrali sv. Stošije u Zadru na kraju kojeg je podijelio papinski blagoslov s potpunim oprostom. „Uskrsnuli Krist pobijedio je smrt, grijeh i postao središte svjetskih zbivanja. I nema drugog imena danog ljudima po kojem se možemo spasiti, osim imena Isusa Krista (Dj 4, 12). To nije nikakva povreda diskriminacijskog zakona, ali uistinu nema, nema drugog imena. Sva druga velika imena koja su se rodila u povijesti, osnivači različitih religija, svi oni su u drugom planu. Isus je u središtu. Njega je Bog poslao da ljude spasi. Sve ljude. I zato nema drugog imena pod kapom nebeskom” poručio je mons. Puljić, istaknuvši da je „Isusovim uskrsnućem započelo doba novog stvaranja, a mi smo krštenjem urasli u njegovo mistično tijelo. Kao kršćani postali smo dionici tog velikog otajstva“. „Biti pronositeljima uskrsne istine i svjedocima njegove naklonosti i ljubavi osobita je čast i milost. Jesmo li toga svjesni? Znamo li u kakvom otajstvu po krštenju sudjelujemo? Jesmo li svjesni povjerenja kojeg nam je Gospodin dao, da smo njegova izabrana djeca koji su pozvani i poslani u ovom vremenu i prostoru biti svjedoci Isusa i njegovog uskrsnuća“ potaknuo je mons. Puljić.
Uskrs je kamen temeljac Crkve, istaknuo je nadbiskup. Uskrs je spomen na čudesni događaj koji se zbio ‘u prvi dan tjedna, rano ujutro’, kad je ‘u ranu zoru’ raspeti i pokopani Krist ustao iz groba i javio se uplašenim učenicima pozdravljajući ih utješnim pozdravom: Mir vama! „Spomen na taj događaj zovemo Dan Gospodnji. Uskrs koji se dogodio u nedjelju postao je središtem povijesti spasenja. Isusovo uskrsnuće biva srcem i polazištem vjere i kršćanstva, zorom i proljećem čovječanstva. Stoga je taj ‘prvi dan u tjednu’, tj. nedjelja ‘sveti dan što nam ga učini Gospodin’“ naglasio je nadbiskup, upozorivši da „ne smijemo, međutim, gubiti iz vida činjenicu kako nedjelja postaje običnim danom rasterećenja od dnevnih briga, danom dokolice u kojoj se gubi duhovni i kulturni vid tog dana“. Podsjetio je da je nedjelja stoljećima bila glavno duhovno vrelo i stvarala je duhovni identitet našeg čovjeka. Zato je Crkva čuvala svetost i mističnost Dana Gospodnjeg, odredila da vjernici nedjeljom i zapovjednim blagdanima sudjeluju na misi i uzdržavaju se od teških radova (Kan 1247).
Nadbiskup je svima poželio blagoslovljenu nedjelju, dan Gospodnjeg uskrsnuća, „da svaka nedjelja bude dan obiteljskog druženja i izvor duhovne hrane koja naše prolazne trenutke preobražava u sjeme vječnosti“. Poželio je vjernicima blagoslovljene uskrsne blagdane, da budu širitelji radosti i pouzdanja i pružaju odgovore svakome tko ih za pita za razloge uskrsne nade koja je u njima. „Sretan Uskrs predstavnicima građanske vlasti koji su pozvani snagom službe ugrađivati u temelje države vrednote mira, tolerancije, pravde, poštivanja i solidarnosti te odstranjivati sve što rađa malodušjem i pesimizmom. Sretan Uskrs učiteljima i odgojiteljima mladih naraštaja, liječnicima i bolničkom osoblju, obrtnicima, ratarima, pomorcima i svima koji u znoju lica svoga zarađuju kruh svagdanji“ poželio je nadbiskup, čestitavši Uskrs i na stranim jezicima gostima koji blagdanskih dana borave u Zadru i sudjelovali su u misnom slavlju. Misa je počela škropljenjem puka blagoslovljenom vodom, „u zahvali Bogu za dar krštenja da smo njegova djeca, po krštenju smo postali rod izabrani i kraljevstvo svećenstvo“, rekao je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić