POHOD ZADARSKOG NADBISKUPA REKTORATU SVEUČILIŠTA U ZADRU

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić posjetio je u srijedu 23. lipnja Rektorat Sveučilišta u Zadru gdje se prvi put susreo s rektorom zadarskog sveučlilišta dr. Antom Uglešićem i prorektorima. Tema za koju se mons. Puljić osobito zainteresirao je izgradnja Sveučilišne knjižnice u Zadru u sklopu novog sveučilišnog kampusa: nalazit će se zapadno od sadašnje zgrade Sveučilišta i Medicinske i Poljoprivredne škole. Grad Zadar je financirao izradu detaljnog plana uređenja koji uskoro treba biti usvojen; Vlada RH je dodijelila 10 ha, a u tom se prostoru želi izgraditi kampus i pastoralni centar za taj dio grada. Na površini od 17 000 četvornih metara, sveučilišna knjižnica po vrijednosti i fundusu knjiga će biti druga u Hrvatskoj, nakon Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ideja je nastala prije četiri godine, u zadarskoj  nadbiskupiji, u suradnji sa Sveučilištem – u jednu ustanovu ujediniti tri postojeće knjižnice – sveučilišnu, nekadašnju metropolitansku a sadašnju nadbiskupijsku te znanstvenu poniklu iz biblioteke Paravia koja ima vrijedna izdanja od prvotiska, inkunabula i pergamena. Kad se ujedine u Sveučilišnu, svi fundusi knjiga ostaju u vlasništvu ustanova iz kojih su donesene, a nove knjige će biti vlasništvo nove Sveučilišne knjižnice. U njenom posebnom dijelu bi se pohranila i dragocjena zbirka ‘Biblija’ zadarske nadbiskupije i drugi rariteti koji bi se mogli izlagati; tako se rješava dugotrajno pitanje u mjesnoj Crkvi, kako i gdje pohraniti i izložiti tu jedinstvenu zbirku svjetskih razmjera. Zadarska nadbiskupija trenutno nema primjereno uređeni knjižni fond. Stoga je nadbiskup Ivan Prenđa rado i nesebično pristao pohraniti nadbiskupijsko blago knjiga u sveučilišnu knjižnicu. Štoviše, to i je ideja nadbiskupa Prenđe, rekao je dr. Uglešić. “Kad smo govorili o izgradnji kampusa i knjižnice nadbiskup Prenđa je odmah izrazio želju da i nadbiskupska knjižnica bude u okviru toga kao poseban fundus, slično kao što je Metropolitana u Zagrebu. To jako dobro funkcionira. Odmah je ponudio da to bude jedna knjižnica. Zadru ne trebaju tri različite knjižnice jer bi sveučilišna bila odmah nakon zagrebačke sveučilišne knjižnice. Neposredno prije smrti nadbiskupa bili smo u Mostaru na biskupskom ređenju. I jedna od zadnjih stvari koju je spomenuo, tada mi je rekao: ‘Moramo se naći u vezi knjižnice. S obzirom da je projekt dovršen, moramo se požuriti da je i realiziramo'” rekao je dr. Uglešić.

U tijeku je revizija cjelokupnog knjižnog fonda. Sveučilište ima 150 000 knjižnih svezaka, znanstvena milijun a nadbiskupska 300 000 – u sveučilišnoj knjižnici bi bilo najmanje milijun i pol knjižnih svezaka. Projekt knjižnice je gotov. Imala bi i tri otvorena dvorišta, atrij s bazenom, veliku podzemnu garažu. Zamišljena je u mediteranskom stilu, bez puno novih materijala poput stakla i metala, koristili bi se tradicionalni materijali. Prošle godine na Natječaju u suradnji s Društvom hrvatskih arhitekata pobijedio je projekt Hrvoje Njirića. O rokovima dovršetka izgradnje teško je govoriti, no ministru Radovanu Fuchsu je predloženo da se podigne kredit u visini 20 milijuna kn koliko bi koštali projekti za knjižnicu i projekt kampusa. “Time bi se omogućilo da se ubuduće može natjecati za različite fondove jer velikim dijelom će se moći realizirati samo iz fondova. Da li će se kreditom kao što je Sveučilišna knjižnica u Splitu i kako se planira Sveučilišna knjižnica u Osijeku teško je reći zbog trenutne situacije” rekao je dr. Uglešić. Za taj kapitalni projekt formiran je i Počasni odbor koji čine predsjednik HAZU-a, ministar znanosti, obrazovanja i športa, zadarski nadbiskup, župan, gradonačelnik i rektor. Očekuje se pristupanje i ministra kulture. “Našoj javnosti još uvijek nije jasno o kakvoj se građi radi i kolika je to vrijednost. Možda smo tome i sami krivi jer nažalost, široj javnosti nije poznato koje blago ima zadarska nadbiskupija, biblioteka Paravia i sveučilišna knjižnica koja je nastala najkasnije i ima građu od nekadašnjeg Filozofskog fakulteta” rekao je dr. Uglešić.

Mons. Puljić je izrazio radost zbog susreta s rektorom rekavši da se u toj ustanovi kao profesor osjeća kao kod kuće. Istaknuo je da je Zadar osobit grad, sposoban i zna organizirati razne događaje. “U Zadru je živjela kultura i nakon što je porušen 1945. g.” rekao je dr. Uglešić istaknuvši da je tu kršćanski centar nastao u poganskoj sredini. Zadar je uvijek bio nacionalno svjesna sredina. U Zadru je 1955. g. osnovan Filozofski fakultet kao dio Sveučilišta u Zagrebu – bio je prva visokoškolska ustanova izvan Zagreba, tada jedinog sveučilišnog grada u Hrvatskoj. Miroslav Krleža se založio za izgradnju Izložbe ‘Zlato i srebro Zadra’. Dominikansko učilište iz 1396. g. jezgra je sadašnjeg Sveučilišta u Zadru osnovanog 2002. g. čemu su osobito doprinijeli nadbiskupi Marijan Oblak i Ivan Prenđa. Rektor je istaknuo da je ideja o obnovi najstarijeg hrvatskog sveučilišta, zadarskog, nastala 1995. g. u salonu Nadbiskupskog doma u Zadru, kad je u nadbiskupiji bio Počasni odbor povodom 1600 godina Dominikanskog učilišta. Sveučilište sad ima 6000 studenata, 535 zaposlenih, od čega 130 profesora, 21 odjel, 70 preddiplomskih, postdiplomskih i doktorskih studija te 130 kombinacija kompatibilnih skupina predmeta. Uskoro započinju studiji ekološke poljoprivrede i poslovne informatike, rade i na pokretanju studija podvodnih arheologija kakav postoji samo u Londonu. “Želimo otvarati studije potrebne gradu. Po tome želimo biti prepoznatljivi. Imamo i projekt ‘Arhipelagos’ kojim želimo spasiti sve više ugroženu baštinu” rekao je dr. Uglešić naglasivši prepoznatljivost kvalitetnog odnosa prema studentima. Istaknuto je da sveučilišta moraju biti jaka i prepoznatljiva, ne velika, osim po kvaliteti i programu. “Uvijek smo imali značajnu pomoć od nadbiskupije. Sveučilište je bilo zajednički projekt grada, županije i nadbiskupije i ima velik razvoj” rekao je dr. Uglešić. Tema susreta bila je i umrežavanje VTKŠ-a i sveučilišnih studija. Mons. Puljić se zanimao za mogućnost dvopredmetnog studija kolegija zadarske Visoko teološko katehetske škole i Sveučilišta, što dopušta i nadležna Kongregacija. Trebalo bi odrediti kombinacije s katehetikom čime studij visoke škole dobiva viši stupanj. Nadbiskup se zanimao i za smještaj studenata čiji dom ima 207 mjesta, a još 100 mjesta koriste u đačkom domu. Sveučilište u Zadru pohađaju studenti iz cijele Hrvatske; sa zadarskog područja ih je 30 %. “Možete računati na nas” poručio je rektor Uglešić nadbiskupu Puljiću koji je izrazio veliko zadovoljstvo susretom jer kao sveučilišni profesor njeguje osobite emocije prema odgojno obrazovnim ustanovama i želi surađivati s njima.

Ines Grbić